Pritisci postoje

Premijer Albin Kurti dao je intervjuu za Glas Amerike u kojem je između ostalog govorio i o pritiscima međunarodne zajednice na Kosovo da se formira Zajednica srpskih opština.

Posljednji put kada ste se sastali sa gospodinom Borellom, vaše duboko neslaganje oko pitanja Zajednice srpskih opština izašlo je na videlo. Kako ćete prevazići ovo pitanje?

U Briselu sam uvijek isticao principe koje treba da imaju dijalog i razgovori, a to su u stvari evropske vrijednosti, demokratizacija, vladavina prava, suočavanje sa prošlošću i istovremeno neka vrsta simetrije ili reciprociteta prava nacionalnih manjina, jer bez takve vrste simetrije nećemo moći da imamo trajni mir i dugoročnu stabilnost. Sada je ZSO zahtjev Beograda kao visoke državne instance.

Zahtjev Beograda, ali predviđen međunarodnim sporazumom?

To nije međunarodni sporazum jer nikada nije ratifikovan u Srbiji, jedna strana ga ne prihvata kao međunarodni sporazum i ne zaboravimo da nije prošao test Ustavnog suda na Kosovu - 2013. godine principi tog udruženja su zaista uspostavljeni, ali suština je došla 2015. godine i praktično je oborena na Ustavnom sudu. Moje uvjerenje je da Srbija namjerava da unutar Kosova napravi instituciju koja bi bila međunarodno legitimnija čak i od države Kosovo, jer zamislite ZSO na Kosovu kako bi Srbija željela, ona bi bila priznata i od Kosova i od Srbije, dok Republiku Kosovo i dalje ne bi priznala Srbija, možda i druge zemlje u EU, a posebno dvije supersile koje su u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Dakle, postoji zla namjera da se unutar Kosova stvori pravna struktura koja je ne samo u službi Beograda, već postaje i međunarodno sa još većim legitimitetom od same nezavisne države Kosovo.

Ustavni sud je utvrdio kršenja sporazuma, ali je u njegovom tekstu otprilike stajalo da se ZSO formira po sporazumu iz 2013. Hoćete li to prihvatiti?

Vjerujem da Ustavni sud tako kaže pošto smo imali ratifikaciju tih principa sporazuma od 26. juna 2013. za sporazum od 19. aprila te godine i interesantno je kako se Srbiji odmah, dan-dva poslije ratifikacije u republičkoj skupštini, otvaraju pregovori za članstvo u Evropskoj uniji. Trpimo štetu po unutrašnjem funkcionisanju dok Srbija napreduje spolja. Ustavni sud, sputan takvom ratifikacijom u Skupštini Kosova, čini mi se da se malo postidio i rekao da se u principu ne protivi ideji Zajednice opština sa srpskom većinom, ali onda kaže da nijedno od svojih sedam poglavlja ZSO nije u skladu sa Ustavom koji je prekršen u puna 23 člana, ne u dva ili tri člana, već u 23 člana.

Ali, kako će premijer Kurti da prevaziđe „blamažu” pritiska na njega da osnuje ZSO?

Sa strpljenjem i radom. Izabran sam za premijera Republike Kosovo poslije 14. februara što je bila plebiscitarna pobjeda, pobjeda bez presedana na poslijeratnom Kosovu i naše obaveze su bile za zapošljavanje i pravdu, to su i naši prioriteti, to je pandemija što je dosta dobro vodimo i ne isključujemo dijalog, spremni smo i otvoreni za razgovore, ali to treba da budu samo razgovori o statusu odnosa Kosova i Srbije, a ne o statusu Kosova. Dakle, ne govorimo o statusu Kosova, koji nije samo nezavisne države, već i nezavisnosti koja je u prve četiri godine bila međunarodno nadgledana i na kraju su međunarodni faktori uklonili naš nadzor 2012. godine. Rečeno nam je dosta sa nadzorom, sada će vaša nezavisnost biti potpuna. Ne možemo da se vratimo ni prije 2012. ni prije 2008. godine.

Ranije ste pomenuli mogućnost asimetrije između Kosova i Srbije s obzirom na stanje manjina. Da li tako tražite status sličan Srbima na Kosovu za Albance u "Preševskoj dolini"?

To je pokrenuto na sastanku koji smo imali u Briselu 15. juna i na tom sastanku, pošto je predsjednik Srbije pokušao da opravda interes Srbije kao zemlje ožalošćene gubicima iz prošlosti, kao zabrinutost za prava manjina na Kosovu. Rekao sam da vidimo šta Srbija radi manjinama na svojoj teritoriji. Imaju Nacionalni savjet Mađara, Albanaca i Bošnjaka, pošto vjerujete da ste najbolji, dajte nam ovaj model i na Kosovu. Tako da sam njegov zahtjev predstavio kao njegov državni interes i usprotivio se tome. On (Aleksandar Vučić) je potom elaborirao državni zahtev kao manjinski interes i bila je šansa da iznesem kako Srbija rješava pitanje manjina na svojoj teritoriji, ali oni su naravno bili još više uznemireni nego što su htjeli da održe neku ofanzivu, neku hegemoniju, gdje ono što važi za njih ne važi za vas, a ono što bi trebalo da važi za vas ne važi za njih same. Ako želite da zahtjev bude legitiman, morate da zamislite zahtjev u formi principa, ali oni imaju samo zahtjeve koji odbijaju da im daju oblik principa, otuda je simetrija, balans koji sam tamo izneo nervozno odbijen od strane druge strane.

Šta je sa posrednikom, kako je reagovao?

Posrednik nije reagovao, jer ga je više zanimalo da ima rezultat nego da potencira detalje te rasprave. Ja ih smatram posrednicima, ali, nažalost, oni sebe smatraju samo fasilitatorima i mislim da je to način na koji Brisel, nažalost, ne zauzima mjesto koje zaslužuje i koje nam je svima potrebno. Moć Brisela nad regionom Zapadnog Balkana, nad Kosovom i Srbijom je mnogo veća, posebno nad Srbijom, a veliki dio te moći koji bi se mogao dobro iskoristiti, nažalost, ne dešava se.

Za mnoge je američko prisustvo stoga od suštinskog značaja. Na osnovu vaših komunikacija, da li je vjerovatno, postoji li prilika da se ovo prisustvo pojača?

Sjedinjene Američke Države su dobro obavještene i sve nas dobro poznaju, naravno da uvijek pozdravljamo američku ulogu i doprinos, ali u ovom trenutku intenzitet i oblik njihovog angažovanja oni najbolje znaju.

Izvor: Kosovo Online/VOA