Zakon postoji!

Vatrogasac Behar Shala teško se otrovao dimom tokom jedne intervencije u naselju „Dardania“ u Prištini prošle godine, zbog čega je morao da se liječi nekoliko nedjelja uglavnom u privatnim klinikama.

„Morao sam da idem na obavezno bolovanje u trajanju od dvije nedjelje. Sve troškove tokom oporavka sam platio sam – oko 300 eura. Imao sam trovanje pluća i stalno sam morao da se lečim od pluća“, rekao je Shala za Radio Slobodna Evropa.

Shala ima 41 godinu i već 20 godina je u službi vatrogasca. U tom periodu kaže da je zadobijao i druge povrede.

Mnoge njegove kolege su imale slična iskustva, kazao je komandant vatrogasne brigade za region Priština Latif Zeka.

„Na svu sreću nismo imali preminulih vatrogasaca, ali je vrlo često bilo povređenih. Svako saniranje povreda plaća se iz džepa vatrogasaca“, rekao je Zeka.

Na Kosovu ima ukupno oko 800 vatrogasaca – svi bez zdravstvenog osiguranja od strane Kosova, a njihove plate se kreću od 280 do oko 330 eura.

Isto kao i vatrogasci, bez zdravstvenog osiguranja je preko 9,000 pripadnika Policije Kosova iako je zakon o zdravstvenom osiguranju usvojila Skupština Kosova još 2014. godine, ali nikada nije primjenjen.

Šef Zdravstvene federacije Kosova Blerim Syla rekao je ranije da je zakon usvojen ali da nije dobro „proračunat“.

„Nemam informacioni sistem za koji je potrebno dugo vremena, nemamo zakon protokola, zakon o bolestima itd“, rekao je Syla.

Na pitanje dokle su stigle procedure za pokretanje primjene Zakona o zdravstvenom osiguranju, zvaničnici Vlade Kosova nisu se oglašavali do objavljivanja ovog teksta.

Nedavno su se sindikalisti Policije Kosova sastali sa ministrom unutrašnjih poslova Xhelalom Sveçlom sa kojiim su razgovarali o zakonu o platama, zakonu o zdravstvenom osiguranju kao i o zakonu o prevremenom penzionisanju.

Predsjednik sindikata Policije Kosova Imer Zeqiri je rekao da očekuju da sljedeće godine dođe do pozitivnog pomaka u realizaciji zdravstvenog osiguranja.

„Imamo plan da napravimo ugovor sa osiguravajućim društvom, i mi kao policajci da platimo jedan dio, a ostalo ćemo tražiti od Vlade Kosova… ako se taj zakon podrži, kao što se godinama unazad govori (da hoće) želimo da počnemo u ovoj formi iako zakon bude bolji“ rekao je Zeqiri.

Predstavnici Policije Kosova i Kosovskog biroa za bezbjednost sastali su se u više navrata od 2018. godine po pitanju zdravstvenog osiguranja. Izvršni direkor ovog biroa Sami Mazreku je rekao da bi Vlada Kosova sa oko četiri miliona eura mogla da riješi pitanje zdravstvenog osiguranja Policije Kosova.

„Predložio sam da Vlada Kosova izdvoji godišnji fond za Policiju Kosova, a zatim i za ministarstvo unutrašnjih poslova za izradu procedura, tako da će do stupanja na snagu zakona o zdravstvenom osiguranju policija imati zdravstveno životno osiguranje. To nije veliki trošak, oko 4-5 miliona eura godišnje, uključujući dvije polise zdravstvenog i životnog osiguranja za oko 9,000 policajaca“, kao direktor bezbjednosnog biroa – Agencija koju nadzire centralna Banka Kosova.

Policajci i vatrogasci da budu prioritet za Vladu Kosova


Policija Kosova od početka pandemije koronavirusa, marta 2020. godine, brine o sprovođenju mjera protiv širenja epidemije. Do sada na Kosovu je umrlo 25 policajaca od posljedica koronavirusa.

Prosječna plata policajca je 392 eura.

Plator Avdiu iz Kosovskog centra za bezbjedonosne studije (KCSS), organizacije koja prati rad policije i drugih bezbjednosnih kosovskih institucija, kaže da bi policajci i vatrogasci trebalo da budu prioritetno tretirani od strane vlade, zbog opasnosti od osjetljivosti posla kojim se bave.

„Žalosno je što do sada ništa nije uradila nijedna vlada, sadašnja bi trebalo da od sljedeće godine ozbiljnije razmisli o ovom pitanju i pronađe bolje modalitete za zdravstveno i životno osiguranje policije“, kaže Avdiu.

Ministarstvo unutrašnjih poslova nije odgovorilo na pitanje kada se očekuje realizacija zdravstvenog osiguranja.

U planu i programu aktuelne vlade stoji da je „jedan od najvažnijih proriteta u zdravstvenom sistemu izmena zakona o zdravstvenom osiguranju i jačanje ljudskih i infrastrukturnih kapaciteta u Zdravstvenom fondu osiguranja, kao uslov za pokretanje prikupljanja priloga“.

Izvor: Zeri/Kossev