Kosovo je jedina zemlja u regionu koja nema zlatne rezerve. Centralna banka Kosova je potvrdila da trenutno ne drži u svom portfelju međunarodne rezerve zlata i drugih plemenitih metala. U međuvremenu, u izvještaju o finansijskoj imovini koji je objavila ova banka nalazi se oko milijardu 847 hiljada eura, kao kapitalne rezerve.
Zlato kao imovina ima veću likvidnost i stabilnost cijena, a zemlje koje ne žele da prihvate nikakav veliki rizik, orijentišu se da kao svoje finansijsko sredstvo drže zlato u svojim rezervama.
Ministarstvo finansija nije odgovorilo da li planira stvaranje takvih rezervi.
U međuvremenu, bivši ministar finansija Haki Shatri je za Radio Slobodna Evropa rekao da postoji nekoliko razloga zašto Kosovo nije uspjelo da stvori takve rezerve.
Prema njegovim riječima, Kosovo je izašlo iz rata 1999. godine, a da nije nasledilo takve rezerve od bivše Jugoslavije. Prema njegovim riječima, Kosovo je u početku, u prvih pet godina poslije rata, ulagalo u stvaranje institucionalne infrastrukture i stvaranje preduslova za formiranje države, sa veoma formalnim budžetom od oko 300 miliona eura. Nakon proglašenja nezavisnosti u februaru 2008. godine, bila su potrebna ulaganja u izgradnju kapaciteta za sprovođenje zakona i uspostavljanje institucija za naplatu poreza i carine.
Razlog zašto nemamo (zlatne rezerve) u početku je slab kapacitet i mala mogućnost da imamo više (budžetski kapital). Da imamo više rezervi, onda bi ih država umjesto da ih skladišti u stranoj valuti, pretvorila u zlatne rezerve, ako bi se procjenilo da je učinak cijene zlata, kada se kupuje, povoljan. Ali to takođe zavisi od kretanja cijena na tržištu“, rekao je Shatri.
Osim nedostatka zlatnih rezervi, Kosovo nema ni svoju nacionalnu valutu, a euro je u upotrebi. U nedostatku nacionalne valute, i Crna Gora koristi euro, dok druge zemlje bivše Jugoslavije imaju svoje nacionalne valute. Mejdi Bektashi, profesor ekonomije na Univerzitetu u Prištini, izjavio je da je nedostatak nacionalne valute opravdan nedostatkom zlatnih rezervi.
Prema njegovim riječima, Republika Srbija je nasljednica bivšeg jugoslovenskog sistema. Prema riječima Bektashija, države nastale na prostoru bivše Jugoslavije nasljedile su dijelove bogatstva od preko 200 tona zlata koje su bile rezerve bivše zajedničke države. Ali Kosovo još uvijek nije priznato od Srbije i samim tim, kako kaže, nije došlo do finansijske i ekonomske sukcesije između ove dvije zemlje. Shodno tome, Kosovo nije nasljedilo duo zlatnog bogatstva koje je imala bivša Jugoslavija i njen nasljednik Srbija.
„Dok se ne okončaju politički problemi, ne možemo da počnemo da se bavimo ekonomskom i finansijskom sukcesijom sa Srbijom. Drugi razlog zašto smo jedina zemlja koja nema zlatne rezerve jesu određena ograničenja koja je Centralna banka imala u datom periodu. Iako, po jednoj formuli, sve razvijene zemlje drže svoje rezerve na jednoj trećini – da bi se rizik rasporedio – u dolarima, eurima i zlatu. Mi smo jedini koji imamo samo eure“, rekao je on.
Bivši ministar Shatri izražava mišljenje da s obzirom na velike zahtjeve koje je Kosovo imalo tokom izgradnje državnosti, pred budžetom, prema njegovim riječima, nevelikim, za nemogućnost stvaranja zlatnih rezervi ne treba kriviti.
„Ne mogu da krivim nijednu od vlada, pa ni sadašnju, jer ne zavisi od njih. Jednostavno nije bilo prilike i ovo je naš potencijal“, rekao je Shatri.
On je dodao da ostaje samo da se nadamo da se Kosovo neće suočiti sa krizom, gdje bi zlatne rezerve bile neophodne.
Profesor Bektashi ističe da su zemlje regiona Zapadnog Balkana, u posljednjim godinama finansijske krize, značajno povećale svoje zlatne rezerve. Ali, on iznosi mišljenje da čak i kada bi Kosovo eventualno počelo da obezbjeđuje zlatne rezerve, trenutno nije vrijeme za tako nešto.
„Sada je cijena zlata dostigla jednu uncu (31.103 grama) preko 1.700 dolara, veoma je rizično sa ovom cijenom, koja će vjerovatno u budućnosti – ako dođe do finansijske krize i energetske krize, koja je zahvatila ne samo region, već i takođe svijet – može da se smanji“, naglašava Bektashi.
Zlatne rezerve Srbije trenutno su 37,2 tone. Sjeverna Makedonija ima 6,9 tona zlatnih rezervi, Bosna i Hercegovina 2,9 tona, Albanija 2,8 tona. Crna Gora, u međuvremenu, ima 1,9 tona zlatnih rezervi, ali su deponovane na kredit. Srbija je nedavno vratila zemlji sve zlatne rezerve koje je uskladištila u inostranstvu. Trenutno 37,2 tone zlata, koliko Srbija ima rezerve, vredi 1,9 milijardi eura.
Kako navodi Narodna banka Srbije, razlog za vraćanje zlatnih poluga iz sefova u Švicarskoj i Engleskoj je taj što je „u okruženju povećane globalne neizvesnosti želela da dodatno poveća bezbjednost i dostupnost svog zlata”.
Svjetske centralne banke trenutno drže više od 35.000 tona zlata.
Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, koji vodi evidenciju po zemljama, Sjedinjene Američke Države imaju najveće rezerve zlata – 8.133 tone, što je skoro 78 odsto ukupnih deviznih rezervi ove zemlje.
Slijede Njemačka sa 3.359 tona i Italija i Francuska sa više od 2.000 tona zlata.
Značajne količine zlata u posljednjoj deceniji otkupile su Rusija i Kina, koje zauzimaju peto i šesto mjesto na svjetskoj listi.
Centralna banka Rusije trenutno drži 2.292 tone zlata, čime je količina rezervi povećana na više od 20 odsto. Rusija je dodatno povećala kupovinu 2018. godine, nakon što su ulaganja u američke obveznice svedena na minimum nakon što je Vašington uveo sankcije toj zemlji zbog aneksije ukrajinskog poluostrva Krim, piše Reuters.
Ministarstvo finansija nije odgovorilo da li planira stvaranje takvih rezervi.
U međuvremenu, bivši ministar finansija Haki Shatri je za Radio Slobodna Evropa rekao da postoji nekoliko razloga zašto Kosovo nije uspjelo da stvori takve rezerve.
Prema njegovim riječima, Kosovo je izašlo iz rata 1999. godine, a da nije nasledilo takve rezerve od bivše Jugoslavije. Prema njegovim riječima, Kosovo je u početku, u prvih pet godina poslije rata, ulagalo u stvaranje institucionalne infrastrukture i stvaranje preduslova za formiranje države, sa veoma formalnim budžetom od oko 300 miliona eura. Nakon proglašenja nezavisnosti u februaru 2008. godine, bila su potrebna ulaganja u izgradnju kapaciteta za sprovođenje zakona i uspostavljanje institucija za naplatu poreza i carine.
Razlog zašto nemamo (zlatne rezerve) u početku je slab kapacitet i mala mogućnost da imamo više (budžetski kapital). Da imamo više rezervi, onda bi ih država umjesto da ih skladišti u stranoj valuti, pretvorila u zlatne rezerve, ako bi se procjenilo da je učinak cijene zlata, kada se kupuje, povoljan. Ali to takođe zavisi od kretanja cijena na tržištu“, rekao je Shatri.
Osim nedostatka zlatnih rezervi, Kosovo nema ni svoju nacionalnu valutu, a euro je u upotrebi. U nedostatku nacionalne valute, i Crna Gora koristi euro, dok druge zemlje bivše Jugoslavije imaju svoje nacionalne valute. Mejdi Bektashi, profesor ekonomije na Univerzitetu u Prištini, izjavio je da je nedostatak nacionalne valute opravdan nedostatkom zlatnih rezervi.
Prema njegovim riječima, Republika Srbija je nasljednica bivšeg jugoslovenskog sistema. Prema riječima Bektashija, države nastale na prostoru bivše Jugoslavije nasljedile su dijelove bogatstva od preko 200 tona zlata koje su bile rezerve bivše zajedničke države. Ali Kosovo još uvijek nije priznato od Srbije i samim tim, kako kaže, nije došlo do finansijske i ekonomske sukcesije između ove dvije zemlje. Shodno tome, Kosovo nije nasljedilo duo zlatnog bogatstva koje je imala bivša Jugoslavija i njen nasljednik Srbija.
„Dok se ne okončaju politički problemi, ne možemo da počnemo da se bavimo ekonomskom i finansijskom sukcesijom sa Srbijom. Drugi razlog zašto smo jedina zemlja koja nema zlatne rezerve jesu određena ograničenja koja je Centralna banka imala u datom periodu. Iako, po jednoj formuli, sve razvijene zemlje drže svoje rezerve na jednoj trećini – da bi se rizik rasporedio – u dolarima, eurima i zlatu. Mi smo jedini koji imamo samo eure“, rekao je on.
Bivši ministar Shatri izražava mišljenje da s obzirom na velike zahtjeve koje je Kosovo imalo tokom izgradnje državnosti, pred budžetom, prema njegovim riječima, nevelikim, za nemogućnost stvaranja zlatnih rezervi ne treba kriviti.
„Ne mogu da krivim nijednu od vlada, pa ni sadašnju, jer ne zavisi od njih. Jednostavno nije bilo prilike i ovo je naš potencijal“, rekao je Shatri.
On je dodao da ostaje samo da se nadamo da se Kosovo neće suočiti sa krizom, gdje bi zlatne rezerve bile neophodne.
Profesor Bektashi ističe da su zemlje regiona Zapadnog Balkana, u posljednjim godinama finansijske krize, značajno povećale svoje zlatne rezerve. Ali, on iznosi mišljenje da čak i kada bi Kosovo eventualno počelo da obezbjeđuje zlatne rezerve, trenutno nije vrijeme za tako nešto.
„Sada je cijena zlata dostigla jednu uncu (31.103 grama) preko 1.700 dolara, veoma je rizično sa ovom cijenom, koja će vjerovatno u budućnosti – ako dođe do finansijske krize i energetske krize, koja je zahvatila ne samo region, već i takođe svijet – može da se smanji“, naglašava Bektashi.
Zlatne rezerve Srbije trenutno su 37,2 tone. Sjeverna Makedonija ima 6,9 tona zlatnih rezervi, Bosna i Hercegovina 2,9 tona, Albanija 2,8 tona. Crna Gora, u međuvremenu, ima 1,9 tona zlatnih rezervi, ali su deponovane na kredit. Srbija je nedavno vratila zemlji sve zlatne rezerve koje je uskladištila u inostranstvu. Trenutno 37,2 tone zlata, koliko Srbija ima rezerve, vredi 1,9 milijardi eura.
Kako navodi Narodna banka Srbije, razlog za vraćanje zlatnih poluga iz sefova u Švicarskoj i Engleskoj je taj što je „u okruženju povećane globalne neizvesnosti želela da dodatno poveća bezbjednost i dostupnost svog zlata”.
Svjetske centralne banke trenutno drže više od 35.000 tona zlata.
Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, koji vodi evidenciju po zemljama, Sjedinjene Američke Države imaju najveće rezerve zlata – 8.133 tone, što je skoro 78 odsto ukupnih deviznih rezervi ove zemlje.
Slijede Njemačka sa 3.359 tona i Italija i Francuska sa više od 2.000 tona zlata.
Značajne količine zlata u posljednjoj deceniji otkupile su Rusija i Kina, koje zauzimaju peto i šesto mjesto na svjetskoj listi.
Centralna banka Rusije trenutno drži 2.292 tone zlata, čime je količina rezervi povećana na više od 20 odsto. Rusija je dodatno povećala kupovinu 2018. godine, nakon što su ulaganja u američke obveznice svedena na minimum nakon što je Vašington uveo sankcije toj zemlji zbog aneksije ukrajinskog poluostrva Krim, piše Reuters.
