Vlada Kosova sagledava mogućnosti za uvođenje mjera trgovinskog reciprociteta sa Srbijom, ali su stručnjaci protiv toga i traže dijalog, prenosi Zeri.
Zvaničnici Vlade Kosova su izjavili da obavljaju neophodne međuinstitucionalne pripreme i koordinaciju kako bi omogućili punu i funkcionalnu primjenu mjera reciprociteta trgovine sa Srbijom.
Na okruglom stolu koji je nedavno organizovao Kosovski demokratski institut, na kojem se raspravljalo o trgovinskim barijerama između Kosova i Srbije, ministarka industrije u vladi Kosova Rozeta Hajdari rekla je da Srbija ne priznaje poreklo proizvoda Kosova i na ovaj način koči izvoz.
Hajdari kaže da institucije koordiniraju akcije kako bi odgovorile na pristup Srbije kosovskoj robi.
"Posvećeni smo sprovođenju reciprociteta, ali to uvijek zahtjeva uspjeh na terenu i logističku pripremu na terenu, a takođe je u bliskoj koordinaciji sa premijerom Kurtijem, koji ima i politički aspekt koji utiče na to kako da se to najbolje riješi. Dakle, moramo biti veoma dobro pripremljeni u međuvladinoj i međuinstitucionalnoj koordinaciji kako ne bismo propustili da sprovedemo nijednu mjeru reciprociteta na terenu", naglašava ministarka Hajdari.
Neke od opozicionih političkih partija i dalje kritikuju vladu Kosova što ne daje adekvatne odgovore na trgovinske probleme sa Srbijom.
Stručnjaci Privredne komore Kosova, s druge strane, kažu da se sa Srbijom moraju naći kreativne mjere za rješavanje trgovinskih pitanja prije nego što se postupi po mjerama reciprociteta.
Stručnjak za ekonomska pitanja, profesor Safet Gërxhaliu kaže u intervjuu za Deutsche welle da je dijalog najbolji način da se prevaziđu trgovinski problemi sa Srbijom, uključujući i međunarodni faktor.
"U ovom trenutku mislim da dijalog treba da bude mehanizam za rješavanje problema. Treba imati na umu da su u okviru Berlinskog procesa prošle godine u Sofiji potpisani značajni sporazumi u vezi sa zajedničkim regionalnim tržištem, za slobodno kretanje roba i usluga, kapitala i ljudi. Zbog toga treba izvršiti pritisak da se ti sporazumi sprovode, da se eliminišu barijere za poslovanje, posebno u odnosu Kosova i Srbije", rekao je Gërxhaliu.
Profesor Gërxhaliu sumnja da će svaki pokušaj reciprociteta poprimiti političku konotaciju pred međunarodnom zajednicom, posebno sa Sjedinjenim Državama.
"Smatram da smo saglasni da Kosovu ne treba stoprocentni porez za Srbiju, od čega je samo Srbija imala koristi, kako u ekonomskom, tako i u političkom smislu, a prije svega prisvojila sve prijatelje Kosova i učinila ih prijateljima Srbije. Dakle, potrebna je analiza, treba razmotriti i položaj privatnog sektora u ovoj postpandemijskoj situaciji. Treba napraviti odgovarajuću analizu, jer svaka politička odluka i svaka politička kalkulacija bez ekonomske analize direktno šteti građaninu Kosova", naveo je Gërxhaliu.
Podsjeća na još jednu činjenicu da u slučaju uspostavljanja trgovinskog reciprociteta sa Srbijom, Kosovo može da se suoči sa pritiskom industrijalizovanih zemalja.
"Treba napraviti odgovarajuću analizu i jasno videti i znati da su veliki dio uvoza iz Srbije, isključujući naftne derivate, takođe evropski brendovi koji se proizvode u Srbiji, pa ako Kosovo preduzme inicijativu za trgovinski reciprocitet sa Srbijom, bojim se da bi se moglo suočiti i sa diplomatijom evropskih zemalja koje prirodno štite svoje brendove koji proizvode u Srbiji i gdje god da se nalaze", rekao je Gërxhaliu.
Smatra da Kosovo ne treba da ponavlja greške iz prošlosti, već da traži dijalog.
"Kosovo ne bi trebalo da ponovi 100 procentni poreski scenario gde su čitava međunarodna zajednica i sve pristalice nezavisnosti Kosova bili protiv takvog poreza, a Srbija je to promovisala kao barijeru sa Kosova. Dakle, Srbija je od zemlje koja je ekonomski iskorišćavala Kosovo, postala žrtva i oštetila Kosovo. Dakle, čak i u ovoj fazi kada je Kosovo u dijalogu sa Srbijom, bilo kakva trgovinska mjera sa Kosova će naneti štetu procesu dijaloga i na kraju će Kosovo biti i oštećeno i u gubitku", kaže Safet Gërxhaliu.
Vlada Kosova je prošle nedjelje uputila pismo liderima evropskih zemalja da ih obavjesti o, kako tvrdi, kršenjima koja Srbija čini u trgovinskim odnosima sa Kosovom. Takođe ih je obavjestila da se razmatraju mjere reciprociteta ukoliko Srbija ne ukloni barijere za kosovsku robu.
Od 2008. godine, kada je Kosovo proglasilo nezavisnost, iz Srbije je uvezeno 3,8 milijardi eura robe, a 1,8 milijardi eura iz Albanije, podaci u koje je objavila Agencija za statistiku Kosova.
Izvor: Kosovo Online/Zeri
Na okruglom stolu koji je nedavno organizovao Kosovski demokratski institut, na kojem se raspravljalo o trgovinskim barijerama između Kosova i Srbije, ministarka industrije u vladi Kosova Rozeta Hajdari rekla je da Srbija ne priznaje poreklo proizvoda Kosova i na ovaj način koči izvoz.
Hajdari kaže da institucije koordiniraju akcije kako bi odgovorile na pristup Srbije kosovskoj robi.
"Posvećeni smo sprovođenju reciprociteta, ali to uvijek zahtjeva uspjeh na terenu i logističku pripremu na terenu, a takođe je u bliskoj koordinaciji sa premijerom Kurtijem, koji ima i politički aspekt koji utiče na to kako da se to najbolje riješi. Dakle, moramo biti veoma dobro pripremljeni u međuvladinoj i međuinstitucionalnoj koordinaciji kako ne bismo propustili da sprovedemo nijednu mjeru reciprociteta na terenu", naglašava ministarka Hajdari.
Neke od opozicionih političkih partija i dalje kritikuju vladu Kosova što ne daje adekvatne odgovore na trgovinske probleme sa Srbijom.
Stručnjaci Privredne komore Kosova, s druge strane, kažu da se sa Srbijom moraju naći kreativne mjere za rješavanje trgovinskih pitanja prije nego što se postupi po mjerama reciprociteta.
Stručnjak za ekonomska pitanja, profesor Safet Gërxhaliu kaže u intervjuu za Deutsche welle da je dijalog najbolji način da se prevaziđu trgovinski problemi sa Srbijom, uključujući i međunarodni faktor.
"U ovom trenutku mislim da dijalog treba da bude mehanizam za rješavanje problema. Treba imati na umu da su u okviru Berlinskog procesa prošle godine u Sofiji potpisani značajni sporazumi u vezi sa zajedničkim regionalnim tržištem, za slobodno kretanje roba i usluga, kapitala i ljudi. Zbog toga treba izvršiti pritisak da se ti sporazumi sprovode, da se eliminišu barijere za poslovanje, posebno u odnosu Kosova i Srbije", rekao je Gërxhaliu.
Profesor Gërxhaliu sumnja da će svaki pokušaj reciprociteta poprimiti političku konotaciju pred međunarodnom zajednicom, posebno sa Sjedinjenim Državama.
"Smatram da smo saglasni da Kosovu ne treba stoprocentni porez za Srbiju, od čega je samo Srbija imala koristi, kako u ekonomskom, tako i u političkom smislu, a prije svega prisvojila sve prijatelje Kosova i učinila ih prijateljima Srbije. Dakle, potrebna je analiza, treba razmotriti i položaj privatnog sektora u ovoj postpandemijskoj situaciji. Treba napraviti odgovarajuću analizu, jer svaka politička odluka i svaka politička kalkulacija bez ekonomske analize direktno šteti građaninu Kosova", naveo je Gërxhaliu.
Podsjeća na još jednu činjenicu da u slučaju uspostavljanja trgovinskog reciprociteta sa Srbijom, Kosovo može da se suoči sa pritiskom industrijalizovanih zemalja.
"Treba napraviti odgovarajuću analizu i jasno videti i znati da su veliki dio uvoza iz Srbije, isključujući naftne derivate, takođe evropski brendovi koji se proizvode u Srbiji, pa ako Kosovo preduzme inicijativu za trgovinski reciprocitet sa Srbijom, bojim se da bi se moglo suočiti i sa diplomatijom evropskih zemalja koje prirodno štite svoje brendove koji proizvode u Srbiji i gdje god da se nalaze", rekao je Gërxhaliu.
Smatra da Kosovo ne treba da ponavlja greške iz prošlosti, već da traži dijalog.
"Kosovo ne bi trebalo da ponovi 100 procentni poreski scenario gde su čitava međunarodna zajednica i sve pristalice nezavisnosti Kosova bili protiv takvog poreza, a Srbija je to promovisala kao barijeru sa Kosova. Dakle, Srbija je od zemlje koja je ekonomski iskorišćavala Kosovo, postala žrtva i oštetila Kosovo. Dakle, čak i u ovoj fazi kada je Kosovo u dijalogu sa Srbijom, bilo kakva trgovinska mjera sa Kosova će naneti štetu procesu dijaloga i na kraju će Kosovo biti i oštećeno i u gubitku", kaže Safet Gërxhaliu.
Vlada Kosova je prošle nedjelje uputila pismo liderima evropskih zemalja da ih obavjesti o, kako tvrdi, kršenjima koja Srbija čini u trgovinskim odnosima sa Kosovom. Takođe ih je obavjestila da se razmatraju mjere reciprociteta ukoliko Srbija ne ukloni barijere za kosovsku robu.
Od 2008. godine, kada je Kosovo proglasilo nezavisnost, iz Srbije je uvezeno 3,8 milijardi eura robe, a 1,8 milijardi eura iz Albanije, podaci u koje je objavila Agencija za statistiku Kosova.
Izvor: Kosovo Online/Zeri
