Komandant KSB general-pukovnik Rrahman Rama može da bude smjenjen zbog neslaganja sa ministrom odbrane Armendom Mehajem, piše Gazeta express.
Kako navodi taj medij, kritična tačka je dostignuta 18. septembra, dvije noći prije akcije Policije Kosova na uspostavljanju reciprociteta registarskih tablica sa Srbijom, kada je Mehaj naredio KSU da četiri vojna oklopna vozila "M1117 ASV" ofarba u plavo, uz obrazloženje da će biti korišćeni kao podrška policijskim akcijama na sjeveru Kosova.
Rama je, po pisanju Gazete express, taj zahtjev odbio uz obrazloženje da je nezakonit.
Od dobro obavještenih izvora u Kosovskim bezbjednosnim snagama "Albanian post" je saznao da je procedura za Ramino razriješenje počela prije dva mjeseca.
Naime Rama je kategorički je odbio pomenuti zahtjev Mehaja, jer je u sporazumu sa Vladom Sjedinjenih Američkih Država jasno naznačeno da je KBS krajnji korisnik bilo koje vojne opreme dodjeljene na ime pomoći Ministarstvu odbrane.
Takođe je i zahtjev koji ministar Mehaj uputio Ambasadi SAD na Kosovu, za dozvolu korišćenja oklopnih vozila u policijskoj akciji, odbijen, piše Gazeta express.
Nakon odbijanja od Amerikanaca, ministar Mehaj je uputio zahtjev za korišćenje šest oklopnih vozila "Otokar Kobra", koja su dobijena od Turske, sa istom odredbom da je krajnji korisnik KBS.
I ovaj zahtjev, podnet u formi naređenja, Rama je pozivajući se na sporazum odbio, što je dovelo do ozbiljnog narušavanja odnosa između komandanta KBS i ministra odbrane, i zbog čega je pokrenut postupak za Ramino razriješenje.
"Albanian post" saznaje da su glavni kandidati za mjesto komandanta Kosovskih bezbjednosnih snaga generalni inspektor KBS general-major Bashkim Jashari i general-major Gëzim Hazrolli pozvani bez obrazloženja u kom svojstvu, kao svjedoci ili osumnjičeni u Specijalni sud juna 2020. godine.
Iz izvora u Kosovskim bezbjednosnim snagama, saznaje se da će Hazrolli najvjerovatnije biti potvrđen za komandanta KSB, jer Jashari možda neće dobiti odobrenje od SAD ili predsjednice Vjose Osmani.
Šta se dogodilo 18. septembra i zašto su SAD poslale diplomatsku notu vladi za naoružavanje KBS?
"Uzmite četiri ASV i obojite ih plavom bojom", glasilo je Mehajevo naređenje komandi KBS, dvije noći prije operacije Specijalnih jedinica Policije Kosova za uspostavljanja reciprocitet za registarske tablice na prelazima sa Srbijom, koje je Rama odbio.
Kako "Albanian post" saznaje Rama je Mehajevo naređenje odbio jer sporazum sa Vladom SAD predviđa da se oprema dodjeljena KBS ne može koristiti, otuđiti ili prodati bez njenog odobrenja.
Međutim, Mehaj je insistirao te mu je predloženo da razgovara sa Ambasadom SAD na Kosovu.
On je uputio SMS vojnom atašeu u Ambasadi SAD, pukovniku Stephenu Roseu i zatražio da se odobri zahtjev za korišćenje četiri oklopna vozila "M1117 ASV" kao podrška policijskoj operaciji na sjeveru Kosova.
Stephen Rose je takođe negativno odgovorio na zahtjev ministra Mehaja, podsjećajući ga na činjenicu da je KBS krajnji korisnik vojne opreme i da se to ne može promjeniti bez prethodnog dogovora sa Vladom SAD.
Iz dobro obavještenih izvora "Albanian post" saznaje da je i Rose izrazio nezadovoljstvo načinom na koji je zahtjev podneo ministar Mehaj.
Zahtjev ministra Mehaja sa zabrinutošću je preneto i najviši instancama Ministarstva odbrane SAD, koje su se sa druge strane zahvalile komandantu KBS general-pukovniku Rami na pokazanoj dosljednosti.
Takođe iz iz izvora u KBS saznaje se da je Pentagon u razgovorima koji su vođeni nakon toga jasno stavio do znanja komandi KBS da će se, ukoliko se prihvati zahtjev ministra Mehaja, smatrati ozbiljnim kršenjem potpisanih sporazuma i da će povući svu opremu i naoružanje.
Blindirano vozilo - KBS/Ekonomia Online
Ozbiljnost situacije potvrđena je u četvrtak prošle nedjelje kada su, diplomatskom notom Ambasade u Prištini, SAD podsjetile Vladu Kosova da oprema koja je dodjeljena KBS od Sjedinjenih država ne može biti data nijednoj drugoj bezbjednosnoj organizaciji.
U diplomatskoj noti, objavljenoj u medijima, navodi se da "Ambasada predlaže da se Vlada Sjedinjenih Američkih Država i Vlada Republike Kosovo dogovore da, bez saglasnosti Sjedinjenih Američkih Država, Vlada Republike Kosovo neće pružiti nikakvu pomoć koju obezbjeđuju Sjedinjene Američke Države prema Zakonu o stranoj pomoći iz 1961. godine ili Zakonu o kontroli izvoza oružja, ili naknadnim zakonima, bilo kojoj bezbjednosnoj jedinici Republike Kosovo, za koju je Vlada Sjedinjenih Američkih Država jasno stavila do znanja Republici Kosovo da joj je zabranjeno prihvatanje takve pomoći prema članu 620M Zakona o stranoj pomoći iz 1961. godine, poznatom kao Leahijev zakon".
Povodom ove diplomatske note, "Albanian post" je zatražio stav kabineta premijera i Ministarstva odbrane, ali nije dobio odgovore na postavljena pitanja.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država je odbila da komentariše, ali nije demantovala ni potvrdila autentičnost sadržaja.
Ambasada je takođe odbila da komentariše da li se diplomatska nota odnosi na "Leahijev zakon" ili na standardne procedure vezane za transfer američke vojne pomoći jednom entitetu, na treću stranu.
Šta kaže "Leahijev zakon" i koji su postupci prenosa na treću stranu?
"Leahijev zakon" se odnosi na dvije zakonske odredbe koje zabranjuju Vladi SAD da koristi sredstva za pomoć bezbjednosnim snagama drugih država kada postoje vjerodostojne informacije koje povezuju te jedinice sa ozbiljnim kršenjima ljudskih prava.
Jedna zakonska odredba se odnosi na State department, a druga na Ministarstvo odbrane.
Američka vlada smatra za ozbiljna kršenja ljudskih prava: mučenje, vansudsko ubistvo, prisilni nestanak i silovanje.
Druga odredba se odnosi na Ministarstvo odbrane, za koje je "Leahijev zakon" stalan prema članu 362, odeljku 10 Kodeksa Sjedinjenih Država, da je zabranjeno da se sredstva koja dodjeljuje Ministarstvo odbrane koriste za obuku, opremanje ili druge vidove pomoći jedinicama koje su počinile teška kršenja ljudskih prava.
U vezi sa ovim odredbama, "Albanian post" je uputio pitanja Ambasadi SAD na Kosovu, da li postoje sumnje da su Policija Kosova ili njene jedinice počinile ozbiljna kršenja ljudskih prava, ali nije dobila odgovor.
Međutim, jedna od tačaka Zakona o stranoj pomoći iz 1961. godine, kaže da se vojna pomoć Vlade SAD ne može pružiti jedinicama koje nisu prošle kroz proces provjere u cjelini, a posebno svakom pojedincu.
Budući da procedure za prenos pomoći koju Vlada Sjedinjenih Američkih Država pruža trećoj strani zahtjevaju od primaoca te pomoći da kontaktira i dobije pismenu saglasnost od State departmenta da mu je dozvoljeno da promjeni dio sporazuma u skladu sa time ko je krajnji korisnik, na osnovu Zakona o spoljnoj pomoći i Zakona o kontroli izvoza oružja.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
Rama je, po pisanju Gazete express, taj zahtjev odbio uz obrazloženje da je nezakonit.
Od dobro obavještenih izvora u Kosovskim bezbjednosnim snagama "Albanian post" je saznao da je procedura za Ramino razriješenje počela prije dva mjeseca.
Naime Rama je kategorički je odbio pomenuti zahtjev Mehaja, jer je u sporazumu sa Vladom Sjedinjenih Američkih Država jasno naznačeno da je KBS krajnji korisnik bilo koje vojne opreme dodjeljene na ime pomoći Ministarstvu odbrane.
Takođe je i zahtjev koji ministar Mehaj uputio Ambasadi SAD na Kosovu, za dozvolu korišćenja oklopnih vozila u policijskoj akciji, odbijen, piše Gazeta express.
Nakon odbijanja od Amerikanaca, ministar Mehaj je uputio zahtjev za korišćenje šest oklopnih vozila "Otokar Kobra", koja su dobijena od Turske, sa istom odredbom da je krajnji korisnik KBS.
I ovaj zahtjev, podnet u formi naređenja, Rama je pozivajući se na sporazum odbio, što je dovelo do ozbiljnog narušavanja odnosa između komandanta KBS i ministra odbrane, i zbog čega je pokrenut postupak za Ramino razriješenje.
"Albanian post" saznaje da su glavni kandidati za mjesto komandanta Kosovskih bezbjednosnih snaga generalni inspektor KBS general-major Bashkim Jashari i general-major Gëzim Hazrolli pozvani bez obrazloženja u kom svojstvu, kao svjedoci ili osumnjičeni u Specijalni sud juna 2020. godine.
Iz izvora u Kosovskim bezbjednosnim snagama, saznaje se da će Hazrolli najvjerovatnije biti potvrđen za komandanta KSB, jer Jashari možda neće dobiti odobrenje od SAD ili predsjednice Vjose Osmani.
Šta se dogodilo 18. septembra i zašto su SAD poslale diplomatsku notu vladi za naoružavanje KBS?
"Uzmite četiri ASV i obojite ih plavom bojom", glasilo je Mehajevo naređenje komandi KBS, dvije noći prije operacije Specijalnih jedinica Policije Kosova za uspostavljanja reciprocitet za registarske tablice na prelazima sa Srbijom, koje je Rama odbio.
Kako "Albanian post" saznaje Rama je Mehajevo naređenje odbio jer sporazum sa Vladom SAD predviđa da se oprema dodjeljena KBS ne može koristiti, otuđiti ili prodati bez njenog odobrenja.
Međutim, Mehaj je insistirao te mu je predloženo da razgovara sa Ambasadom SAD na Kosovu.
On je uputio SMS vojnom atašeu u Ambasadi SAD, pukovniku Stephenu Roseu i zatražio da se odobri zahtjev za korišćenje četiri oklopna vozila "M1117 ASV" kao podrška policijskoj operaciji na sjeveru Kosova.
Stephen Rose je takođe negativno odgovorio na zahtjev ministra Mehaja, podsjećajući ga na činjenicu da je KBS krajnji korisnik vojne opreme i da se to ne može promjeniti bez prethodnog dogovora sa Vladom SAD.
Iz dobro obavještenih izvora "Albanian post" saznaje da je i Rose izrazio nezadovoljstvo načinom na koji je zahtjev podneo ministar Mehaj.
Zahtjev ministra Mehaja sa zabrinutošću je preneto i najviši instancama Ministarstva odbrane SAD, koje su se sa druge strane zahvalile komandantu KBS general-pukovniku Rami na pokazanoj dosljednosti.
Takođe iz iz izvora u KBS saznaje se da je Pentagon u razgovorima koji su vođeni nakon toga jasno stavio do znanja komandi KBS da će se, ukoliko se prihvati zahtjev ministra Mehaja, smatrati ozbiljnim kršenjem potpisanih sporazuma i da će povući svu opremu i naoružanje.
Blindirano vozilo - KBS/Ekonomia Online
Ozbiljnost situacije potvrđena je u četvrtak prošle nedjelje kada su, diplomatskom notom Ambasade u Prištini, SAD podsjetile Vladu Kosova da oprema koja je dodjeljena KBS od Sjedinjenih država ne može biti data nijednoj drugoj bezbjednosnoj organizaciji.
U diplomatskoj noti, objavljenoj u medijima, navodi se da "Ambasada predlaže da se Vlada Sjedinjenih Američkih Država i Vlada Republike Kosovo dogovore da, bez saglasnosti Sjedinjenih Američkih Država, Vlada Republike Kosovo neće pružiti nikakvu pomoć koju obezbjeđuju Sjedinjene Američke Države prema Zakonu o stranoj pomoći iz 1961. godine ili Zakonu o kontroli izvoza oružja, ili naknadnim zakonima, bilo kojoj bezbjednosnoj jedinici Republike Kosovo, za koju je Vlada Sjedinjenih Američkih Država jasno stavila do znanja Republici Kosovo da joj je zabranjeno prihvatanje takve pomoći prema članu 620M Zakona o stranoj pomoći iz 1961. godine, poznatom kao Leahijev zakon".
Povodom ove diplomatske note, "Albanian post" je zatražio stav kabineta premijera i Ministarstva odbrane, ali nije dobio odgovore na postavljena pitanja.
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država je odbila da komentariše, ali nije demantovala ni potvrdila autentičnost sadržaja.
Ambasada je takođe odbila da komentariše da li se diplomatska nota odnosi na "Leahijev zakon" ili na standardne procedure vezane za transfer američke vojne pomoći jednom entitetu, na treću stranu.
Šta kaže "Leahijev zakon" i koji su postupci prenosa na treću stranu?
"Leahijev zakon" se odnosi na dvije zakonske odredbe koje zabranjuju Vladi SAD da koristi sredstva za pomoć bezbjednosnim snagama drugih država kada postoje vjerodostojne informacije koje povezuju te jedinice sa ozbiljnim kršenjima ljudskih prava.
Jedna zakonska odredba se odnosi na State department, a druga na Ministarstvo odbrane.
Američka vlada smatra za ozbiljna kršenja ljudskih prava: mučenje, vansudsko ubistvo, prisilni nestanak i silovanje.
Druga odredba se odnosi na Ministarstvo odbrane, za koje je "Leahijev zakon" stalan prema članu 362, odeljku 10 Kodeksa Sjedinjenih Država, da je zabranjeno da se sredstva koja dodjeljuje Ministarstvo odbrane koriste za obuku, opremanje ili druge vidove pomoći jedinicama koje su počinile teška kršenja ljudskih prava.
U vezi sa ovim odredbama, "Albanian post" je uputio pitanja Ambasadi SAD na Kosovu, da li postoje sumnje da su Policija Kosova ili njene jedinice počinile ozbiljna kršenja ljudskih prava, ali nije dobila odgovor.
Međutim, jedna od tačaka Zakona o stranoj pomoći iz 1961. godine, kaže da se vojna pomoć Vlade SAD ne može pružiti jedinicama koje nisu prošle kroz proces provjere u cjelini, a posebno svakom pojedincu.
Budući da procedure za prenos pomoći koju Vlada Sjedinjenih Američkih Država pruža trećoj strani zahtjevaju od primaoca te pomoći da kontaktira i dobije pismenu saglasnost od State departmenta da mu je dozvoljeno da promjeni dio sporazuma u skladu sa time ko je krajnji korisnik, na osnovu Zakona o spoljnoj pomoći i Zakona o kontroli izvoza oružja.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
