Direktor Instituta za istoriju "Ali Hadri" Sabit Syla rekao je da je ime Kosova ilirskog porijekla i da nema slovensku etimologiju, prenosi Klan Kosova.
Syla je rekao da se ime Kosovo susreće i u drugim krajevima, kao što su Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija, gdje god se ilirski etnos razvijao.
"Tumačenje u pogledu pojma Kosovo dao je hrvatski akademik Josip Roglić, koji je s pravom naglasio da čitava terminologija i geografski nazivi na Ilirskom poluostrvu pripadaju ilirskom jeziku, ime Kosovo je ilirskog porijekla i nema slovensku etimologiju. Upravo smo se sa terminom Kosovo susreli i u drugim dijelovima, u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Dalmaciji, svuda gdje se razvijao ilirski etnos“, rekao je Syla.
Povodom izjave predsjednika Skupštine Srbije, Ivice Dačića, koji je prije nekoliko dana rekao da Kosovo treba da promjeni ime, Syla je istakao da su "navikli na ova izvrtanja koja srpska istoriografija stalno pravi".
"Što se tiče izjave Ivice Dačića, nisam impresioniran, mi istoričari smo navikli na takva izvrtanja, Kosovo je u 19. vijeku opisivano kao Stara Srbija, pa je to rezultat projekta koji je Srbija vodila 1844. godine u "Načertaniju“ i iste godine i „Megali Idea“, dva projekta koja su imala za cilj da podjele albanske zemlje i da kao linija podjele između njih bude Drina”, naglasio je Syla.
Syla je naglasio da su sve ove promjene u nazivima Kosova bile usmjerene ka lakšoj denacionalizaciji Albanaca.
"Do 1912. godine ovaj naš dio se prema srpskoj istoriografiji smatrao Starom Srbijom, od 1913. godine, bez proglašenja nezavisnosti Albanije do 1915. godine, imamo još jedan naziv iz srpske istoriografije, koji ove zemlje naziva zemljama oslobođenim u nekim slučajevima i kao Stara Srbija, dok po završetku Prvog svjetskog rata počinje se sa trećom politikom gdje su albanske oblasti današnjeg Kosova i Sjeverne Makedonije nazvane drugim imenom - Južna Srbija, i ovaj naziv će trajati do Drugog svjetskog rata. Tada je nakon drugih teritorijalnih podjela Kosovo podjeljeno na regione, okruge, a glavni cilj je bio lakša denacionalizacija Albanaca. Na kraju Drugog svjetskog rata Kosovo će se zvati "Metohija“, što se odnosilo za teritoriju Prizrena i Peći, a termin je izveden od grčke riječi i ima značenje riječi crkveni“, objašnjava Syla.
Prema njegovim riječima, konačnu riječ bi trebalo da daju lingvisti i etimolozi, dok on, kao istoričar, vjeruje akademiku Josipu Rogliću, koji je, prema njegovim riječima, rekao da su svi nazivi ilirskog poluostrva bili dio ilirskog jezika i nemaju nikakve veze sa Slovenima.
Izvor: Klan Kosova/KosovoOnline
"Tumačenje u pogledu pojma Kosovo dao je hrvatski akademik Josip Roglić, koji je s pravom naglasio da čitava terminologija i geografski nazivi na Ilirskom poluostrvu pripadaju ilirskom jeziku, ime Kosovo je ilirskog porijekla i nema slovensku etimologiju. Upravo smo se sa terminom Kosovo susreli i u drugim dijelovima, u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Dalmaciji, svuda gdje se razvijao ilirski etnos“, rekao je Syla.
Povodom izjave predsjednika Skupštine Srbije, Ivice Dačića, koji je prije nekoliko dana rekao da Kosovo treba da promjeni ime, Syla je istakao da su "navikli na ova izvrtanja koja srpska istoriografija stalno pravi".
"Što se tiče izjave Ivice Dačića, nisam impresioniran, mi istoričari smo navikli na takva izvrtanja, Kosovo je u 19. vijeku opisivano kao Stara Srbija, pa je to rezultat projekta koji je Srbija vodila 1844. godine u "Načertaniju“ i iste godine i „Megali Idea“, dva projekta koja su imala za cilj da podjele albanske zemlje i da kao linija podjele između njih bude Drina”, naglasio je Syla.
Syla je naglasio da su sve ove promjene u nazivima Kosova bile usmjerene ka lakšoj denacionalizaciji Albanaca.
"Do 1912. godine ovaj naš dio se prema srpskoj istoriografiji smatrao Starom Srbijom, od 1913. godine, bez proglašenja nezavisnosti Albanije do 1915. godine, imamo još jedan naziv iz srpske istoriografije, koji ove zemlje naziva zemljama oslobođenim u nekim slučajevima i kao Stara Srbija, dok po završetku Prvog svjetskog rata počinje se sa trećom politikom gdje su albanske oblasti današnjeg Kosova i Sjeverne Makedonije nazvane drugim imenom - Južna Srbija, i ovaj naziv će trajati do Drugog svjetskog rata. Tada je nakon drugih teritorijalnih podjela Kosovo podjeljeno na regione, okruge, a glavni cilj je bio lakša denacionalizacija Albanaca. Na kraju Drugog svjetskog rata Kosovo će se zvati "Metohija“, što se odnosilo za teritoriju Prizrena i Peći, a termin je izveden od grčke riječi i ima značenje riječi crkveni“, objašnjava Syla.
Prema njegovim riječima, konačnu riječ bi trebalo da daju lingvisti i etimolozi, dok on, kao istoričar, vjeruje akademiku Josipu Rogliću, koji je, prema njegovim riječima, rekao da su svi nazivi ilirskog poluostrva bili dio ilirskog jezika i nemaju nikakve veze sa Slovenima.
Izvor: Klan Kosova/KosovoOnline
