Energetska kriza uzrok

Računi za struju građana Kosova za april mjesec sljedeće godine mogli bi da budu preko 30 odsto veći nego sada.

Ovo za Radio Slobodna Evropa potvrđuju zvaničnici Kosovske kompanije za distribuciju električne energije (KEDS), uz tvrdnju da energetska kriza u Evropi direktno utiče na Kosovo.

„Povećanje će biti neophodno, preko 30 odsto, na osnovu postojećeg stanja. Ali šta će biti tokom zimskih mjeseci, kolika će biti potrošnja? Kolika će biti uvozna cijena? Kakva će onda biti domaća proizvodnja? To određuje rast“, kaže za Radio Slobodna Evropa portparol KEDS-a Viktor Buzhala.

Evropa je već nedjeljama zahvaćena energetskom krizom zbog rasta cijena gasa i drugih faktora. Kao rezultat toga, potrošači dobijaju mnogo veće račune za struju.

Građani Kosova trenutno plaćaju najnižu cijenu u regionu za potrošenu struju. Za jedan kilovat na sat plaćaju oko 6 centi.

Prema podacima Evropske agencije za statistiku, u Srbiji kilovat na sat košta oko 8 centi, u Sjevernoj Makedoniji takođe oko 8 centi, u Bosni i Hercegovini oko 9 centi, u Albaniji oko 9,5 centi i u Crnoj Gori najskuplje – oko 10 centi.

Prema zvaničnicima KEDS-a, očekuje se da se cijena na Kosovu promjeni do 1. aprila 2022. godine, kada Regulatorna kancelarija za energiju (RKE) sprovodi redovne preglede tarifa. Neki građani kažu da ne mogu da priušte poskupljenja.

Qamil Nika, penzioner koji živi u Prištini, kaže da bi povećanje cijene struje dodatno otežalo život, u vrijeme kada su cijene drugih potrošačkih proizvoda već porasle.

„Pogotovo struja uopšte ne poskupljuje. Ovog mjeseca sam platio 71 euro. Ako struja poskupi, moram da spremim penziju da je platim. Primam penziju od 182 eura“, kaže Nika.

Ako struja poskupi za 30 odsto, njegov račun od 71 euro može dostići i preko 90 eura.

Idriz Fazliu kaže da je njegov račun za struju za oktobar bio 20 eura. Živi sam u kući i grije se na drva.

„Sve su cijene udvostručene, sa šećerom, čajem i drugim stvarima, nema ništa jeftino. Svakim danom su sve skuplji. Kako da platimo uvećanu cijenu struje?“, pita Fazliu.

Na Kosovu su posljednjih mjeseci značajno porasle cijene osnovnih proizvoda.

Prema podacima Agencije za statistiku Kosova, poskupljenja su počela u aprilu sa 1,2 odsto, da bi u septembru dostigla 4,9 odsto.

Najveća povećanja cijena bili su za: hljeb, ulje, šećer, brašno, voće i povrće.

Učetvorostručene cijene uvozne energije


I pored zabrinutosti građana, u KEDS-u kažu da će poskupljenje struje biti neophodno, u slučaju da uvozne cijene struje budu i dalje visoke.

Portparol KEDS-a Buzhala kaže da se povećanje potrošnje na Kosovu primjećuje od oktobra – što je, prema njegovim riječima, natjeralo ovu kompaniju da uvozi struju po cijeni od 4 do 5 puta skupljoj nego prošle godine.

„Na osnovu kalkulacija koje smo napravili – sadašnjih uvoznih cijena – dodatni trošak će biti oko 60 miliona eura, ali se može povećati ili smanjiti, u zavisnosti od potrošnje i lokalne proizvodnje“, kaže Buzhala.

Prema podacima KEDS-a, prosječna cijena megavat/sata za uvoznu energiju u oktobru 2020. bila je 49 eura, za razliku od oktobra ove godine, kada je ova cijena dostigla 242 eura.

Za upravljanje situacijom koju je stvorila energetska kriza, Vlada Kosova je formirala radnu grupu, koja će, prema riječima ministarke ekonomije, Artane Rizvanoli, imati informativnu i savjetodavnu ulogu. Svi akteri elektroenergetskog lanca biće dio radne grupe.

Kadriaj: Potreban nam je brz plan za preduzeća i domaćinstva


Profesor ekonomije, Mustafa Kadrijaj, kaže da će eventualno povećanje cijene struje za više od 30 odsto izazvati probleme za preduzeća i pogoršati ekonomsku situaciju porodica koje nemaju drugu opciju za grijanje osim putem struje.

„Najgore je to što sada ulazimo u zimsku sezonu, gdje je veliki dio građana – posebno u urbanim sredinama – primoran da se grije na struju. Naravno, ovo će opteretiti džep građana, jer je nizak nivo plata na Kosovu, kao i visoka stopa nezaposlenosti“, kaže Kadrijaj.

Prema njegovim riječima, svako povećanje cijena predstavlja problem za građane, jer godinama nema povećanja plata ni u javnom, ni u privatnom sektoru.

Prosječna bruto plata na Kosovu se procjenjuje na oko 460 eura.

Prosječna bruto plata u javnom sektoru je oko 620 eura, dok je u privatnom oko 380 eura.

Prosječne plate u drugim zemljama Zapadnog Balkana ne razlikuju se mnogo od onih na Kosovu.

U periodu januar-septembar 2020. godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, prosječna neto zarada u privatnom sektoru iznosila je 431 euro, dok je u javnom sektoru bila 521 euro.

Albanski institut za statistiku (Instat) objavio je podatke za prvu polovinu 2021. godine, uključujući samo bruto zaradu koja iznosi 460 eura.

Prosječna neto plata u Bosni i Hercegovini procjenjena je na 483 eura. Prosječne neto zarade u privatnom i javnom sektoru u ovoj zemlji nisu javno objavljene.

Posljednji podaci za Crnu Goru pokazuju da je prosječna neto plata 520 eura, dok bruto iznos dostiže prosječan iznos od 784 eura.

U Sjevernoj Makedoniji, prema posljednjim javnim podacima, prosječna neto plata iznosi 473 eura.

Privatnom sektoru su potrebne subvencije


Predsjednik Samostalnog sindikata privatnog sektora Kosova, Jusuf Azemi, kaže da bi poskupljenje struje dodatno opteretilo džepove radnika iz privatnog sektora.

„Mi, čak i bez poskupljenja struje, to zapravo jedva možemo da uradimo“, rekao je Azemi za Radio Slobodna Evropa.

Proces izgradnje jednog od autoputeva na Kosovu


Povećana kapitalna potrošnja „povređuje” privatni sektor. Prema njegovim riječima, radnici u ovom sektoru imaju nesigurne poslove i niske plate.

„Institucije su morale da izvrše pripreme da, ako dođe do poskupljenja struje preko 30 odsto, onda bi posebno porodice, koje su samo sa minimalcem, morale da imaju koristi od subvencija države…“, kaže Azemi.

Azemi navodi da su vlade u regionu napravile strategije za suočavanje sa energetskom krizom, a isto bi, prema njegovim riječima, trebalo da uradi i Kosovo, posebno podržavajući porodice koje žive od socijalne pomoći.

Prema podacima kosovskih institucija, stopa nezaposlenosti u zemlji je 25 odsto.

Oko 26 hiljada porodica na Kosovu zavisi od socijalne pomoći u iznosu od 60 do 180 eura.

Izvor: RSE/Kossev