Podaci policije

Od avgusta, na osnovu podataka iz Policije Kosova, prijavljeno je 19 slučajeva ubistava. Na osnovu Krivičnog zakonika, njih 12 policija je opisala kao teško ubistvo. U ovoj statistici posljednja dva ubistva su se dogodila u Mitrovici i Gnjilanu, prenosi Ekonomija Onlajn.

U odgovoru Policije se navodi da ona i institucije igraju ključnu ulogu u prevenciji i povezivanju društva u vezi sa posledicama.

„U preventivnom smislu, pored Policije, svoju ulogu treba da odigraju i drugi akteri koji imaju institucionalne i društvene obaveze u cilju podizanja svijesti ili povezivanja društva o posljedicama koje mogu proizaći iz nezakonitih radnji uopšte“.

Sociolog Jeton Brajšori (Brajshori) u izjavi za Ekonomija Onlajn, kazao je da je veliki broj ubistava istovremeno i velika zabrinutost.

Prema njegovim riječima, javnost prihvata ubistvo kao normalnu stvar i gdje svako može da uzme zakon u svoje ruke zbog nedostatka institucionalne odgovornosti.

„Nažalost, broj slučajeva ubistava se povećava iz dana u dan, a još gore je što je to postala neka vrsta svakodnevnice i javnost to prihvata kao nešto normalno, to je veoma opasno jer u nedostatku institucionalnog reagovanja na rasvjetljavanje slučajeva, onda će ih javnost shvatiti kao nešto što se vratilo u normalu i u budućnosti može doći do totalne anarhije društva, gdje svako može da uzme zakon u svoje ruke“, rekao je on.

Brajšori kaže da su razlozi za ubistva različiti i da se hitno treba rješavati.

„Ubistva se obično dešavaju iz više razloga, od psihičkih problema do naslednih, problema sa porodičnim nasljeđem, a nažalost u većini slučajeva kada su žene napadnute i ubijene to su i problemi iz braka ili preterane ljubomore, a institucije treba da ih tretiraju što hitnije“.

Psiholog Petrit Tači (Thaçi) je u intervjuu za ovaj medij rekao da se slučajevi odnose na dozu agresije, ali da se onda pretvaraju u formu koja tada vodi ka prirodi zločina.

„Uopšteno govoreći, ljudska bića se rađaju sa dozom agresije, ali u smislu pokretne energije i u službi egzistencije, a kada se ova bića koja su instinktivna suoče sa dubokim ograničenjima i brojnim društvenim i ekonomskim preprekama, onda se agresija manifestuje u obliku nasilja i zločina”.

On je dalje rekao da je sav ovaj fenomen zabrinjavajući, samim tim što se pretvara u lako uočljivu pojavu.

„To je zaista zabrinjavajuća pojava, jer postoji rizik da se vrati kao pojava koja se lako percipira i koja nema veliku težinu ako se ne realizuje i ne deluje na neki način. To utiče, ne samo na one ljude koji čine takva djela, već na čitavu kolektivnu strukturu da uništi koncept filozofije u društvu sa slobodom i mirom“.

Tači je takođe istakao da su ubistva i agresija uvijek postojali, ali ne na tako izražen način, kao i da je na to u međuvremenu uticala i pandemija.

„Ubistva, agresivna nasilja su uvijek postojala i dok bude ljudskih bića prirodno je da postoje takvi elementi, ali ako u tome vidimo i pandemiju kao jedan faktor koji je stavio pod znak pitanja puno stvari, možemo reći da je ova energija potisnuta”.

Policija je saopštila da su od 2016. godine zabilježena 154 ubistva, od kojih je 79 klasifikovano kao teško ubistvo, a 75 kao ubistvo.