Na zadnjoj sjednici Vlade Republike Kosova usvojen je i Program zaštite i unaprijeđenja ljudskih prava 2021-2025, kao i Akcioni plan djelovanja 2021-2023. godine.
Zamjenica premijera Emilije Redžepi je putem društvene mreže Facebook predstavila dokumente Program zaštite i unaprijeđenja ljudskih prava 2021-2025, kao i Akcioni plan djelovanja 2021-2023. godine
Ovaj dokument ima za cilj društveno ekonomski razvoj baziran na uklanjanju prepreka za ispunjenje osnovnih prava i sloboda u našoj državi. A državne institucije biće odgovorne za implementaciju tih sektorskih intervencija u oblastima:
- Ekonomskih reformi i pravnog okvira za socijalne usluge i pomoći, i to jačanjem mehanizama finansiranja i decentraliziranja socijalnih usluga, pružanjem potpore NVO sektoru, socijalnim ustanovama i drugim srodnim djelatnicima.
- Kosovski program za rodnu ravnopravnost (2020-2024.) čiji je cilj osiguravanje procesa transformacije na svim razinama u svim institucijama.
- Strategija za bolje uključivanje Roma i Egipćana u kosovsko društvo 2017-2021, sa posebnim fokusom na bolji pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenim uslugama i pitanju stanovanja.
- Sektorska strategija Ministarstva rada i socijalne zastite 2018-2020. koja prije svega ima za cilj povećanje zaposlenosti i unapredjenje sektora socijalne zastite.
- Diskriminacija osoba sa invaliditetom, i pored postojanja zakona i podzakonskih akata, ogleda se u nedovoljnoj zaposlenosti ovih osoba, također slab pristup zdravstvu, neosiguran fizički pristup kolicima u institucije, neobezbeđenosti pomagalima, otežano ostvarivanje socijalnih prava, slaba društvena briga, potreba boljeg pravnog uređenja ove materije za sve kategorije, itd.
- Nacionslna strategija za imovinska prava na Kosovu, ima za cilj poboljšanje pitanja pravne vlasničke tranzicije kroz pravovremeni prijenos i katastarski upis vlasništva na sve nasljednike i suvlasnike što podiže razinu sigurnosti za neke ranjive društvene kategorije, prevashodno žene.
- Nacionalna strategija za zaštitu od nasilja u porodici 2016-2020, čiji je cilj stvoriti društvo koje svim svojim građanima, odraslima i djeci, osigurava život bez straha i prijetnji od nasilja u porodici. Društvo koje štiti žrtve, zahtjeva odgovornost počinitelja te smanjuje društveno tolerisanje nasilja u porodici.
- Strategija bolje regulative, podrazumijeva veću transparentnost, te javne rasprave uključujući tu i interesne grupe kako bi legislativa bila sveobuhvatnija i adekvatnija potrebama, te bila sprovodiva u praksi.
- Otklanjanje diskriminiranja nacionalnih zajednica, uključujući srpsku, bošnjačku, tursku, egipćansku, romsku, aškalijsku, goransku, crnogorsku i hrvatsku zajednicu koje su suočene sa različitim institucionalnim i socijalnim diskriminacijama u sfere zapošljavanja, obrazovanja, socijalnih usluga, jezičke upotrebe, slobodi kretanja i povratka u svoje domove (za raseljena lica), te druge forme kršenja osnovnih individualnih i kolektivnih prava.
- Institucionalna diskriminacija upotrebe jezika se ogleda u nedovoljnoj svijesti institucija o zakonskoj obavezi zastupljenosti zvaničnih jezika u svim politikama, i to počevši od učenja zvaničnih jezika u osnovnom i srednjem nivou obrazovanja, u sprovedbi obuke civilnih službenika u institucijama, nedostatak natpisa ulica ali i obavijesti unutar institucija, nedostatak bitnih informacija na zvaničnim web stranicama općina i vladinih institucija, ograničen izbor smjerova na manjinske jezike itd.
- Vlasnička i nasljedna prava žene. Emancipacija i imovinsko nasljedno pravo žene su važan faktor osnaživanja žene. Kosovo karakterizira slabo definiranje prava i izostanak sprovedbe istih, a posebice kada se to tiče žena i manjinskih grupa, tako da i pored nekoliko izmjena i dopuna zakona o vlasništvu, o nasljedstvu, o porodici, i drugim komplementarnim sferama primjena istih izostaje zbog nedorečenosti pravnih lijekova, nefunkcionalnih institucionalnih mehanizama, kulture tradicionalne svijesti što je najizraženije u ruralnim područjima, kao i po pitanju naslijeđa u slučaju smrti supružnika, ali i situiranosti u slučaju razvoda itd. Ima malog postupnog napredovanja, ali je to ipak sporo i nedovoljno.
- Diskriminacija žrtava seksualnog nasilja tijekom rata, traje jer je nedovoljno učinjeno za tu kategoriju, osim uvršćivanja u penzionu šemu. Te osobe nemaju dovoljnu potporu društva kroz psiho-fizičko zdravlje, otklanjanje stigma, trebaju dodatno obrazovanje, također obezbijediti im materijalnu situiranost, pomoći oko organiziranja života, itd.
Dakako da su mnoge od ovih strateških pitanja godinama čekale na njihov adekvatan tretman, no nova Vlada na čelu sa premijerom i zamjeničkim kabinetima posvećena je ovim društveno-političkim problematikama i učinit će maksimum da se ove strategije i praktično realiziraju, i to legislativnom doradom te funkcionalnim mehanizmima za efikasnu praktičnu primjenu u buduće.
Ovaj dokument ima za cilj društveno ekonomski razvoj baziran na uklanjanju prepreka za ispunjenje osnovnih prava i sloboda u našoj državi. A državne institucije biće odgovorne za implementaciju tih sektorskih intervencija u oblastima:
- Ekonomskih reformi i pravnog okvira za socijalne usluge i pomoći, i to jačanjem mehanizama finansiranja i decentraliziranja socijalnih usluga, pružanjem potpore NVO sektoru, socijalnim ustanovama i drugim srodnim djelatnicima.
- Kosovski program za rodnu ravnopravnost (2020-2024.) čiji je cilj osiguravanje procesa transformacije na svim razinama u svim institucijama.
- Strategija za bolje uključivanje Roma i Egipćana u kosovsko društvo 2017-2021, sa posebnim fokusom na bolji pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenim uslugama i pitanju stanovanja.
- Sektorska strategija Ministarstva rada i socijalne zastite 2018-2020. koja prije svega ima za cilj povećanje zaposlenosti i unapredjenje sektora socijalne zastite.
- Diskriminacija osoba sa invaliditetom, i pored postojanja zakona i podzakonskih akata, ogleda se u nedovoljnoj zaposlenosti ovih osoba, također slab pristup zdravstvu, neosiguran fizički pristup kolicima u institucije, neobezbeđenosti pomagalima, otežano ostvarivanje socijalnih prava, slaba društvena briga, potreba boljeg pravnog uređenja ove materije za sve kategorije, itd.
- Nacionslna strategija za imovinska prava na Kosovu, ima za cilj poboljšanje pitanja pravne vlasničke tranzicije kroz pravovremeni prijenos i katastarski upis vlasništva na sve nasljednike i suvlasnike što podiže razinu sigurnosti za neke ranjive društvene kategorije, prevashodno žene.
- Nacionalna strategija za zaštitu od nasilja u porodici 2016-2020, čiji je cilj stvoriti društvo koje svim svojim građanima, odraslima i djeci, osigurava život bez straha i prijetnji od nasilja u porodici. Društvo koje štiti žrtve, zahtjeva odgovornost počinitelja te smanjuje društveno tolerisanje nasilja u porodici.
- Strategija bolje regulative, podrazumijeva veću transparentnost, te javne rasprave uključujući tu i interesne grupe kako bi legislativa bila sveobuhvatnija i adekvatnija potrebama, te bila sprovodiva u praksi.
- Otklanjanje diskriminiranja nacionalnih zajednica, uključujući srpsku, bošnjačku, tursku, egipćansku, romsku, aškalijsku, goransku, crnogorsku i hrvatsku zajednicu koje su suočene sa različitim institucionalnim i socijalnim diskriminacijama u sfere zapošljavanja, obrazovanja, socijalnih usluga, jezičke upotrebe, slobodi kretanja i povratka u svoje domove (za raseljena lica), te druge forme kršenja osnovnih individualnih i kolektivnih prava.
- Institucionalna diskriminacija upotrebe jezika se ogleda u nedovoljnoj svijesti institucija o zakonskoj obavezi zastupljenosti zvaničnih jezika u svim politikama, i to počevši od učenja zvaničnih jezika u osnovnom i srednjem nivou obrazovanja, u sprovedbi obuke civilnih službenika u institucijama, nedostatak natpisa ulica ali i obavijesti unutar institucija, nedostatak bitnih informacija na zvaničnim web stranicama općina i vladinih institucija, ograničen izbor smjerova na manjinske jezike itd.
- Vlasnička i nasljedna prava žene. Emancipacija i imovinsko nasljedno pravo žene su važan faktor osnaživanja žene. Kosovo karakterizira slabo definiranje prava i izostanak sprovedbe istih, a posebice kada se to tiče žena i manjinskih grupa, tako da i pored nekoliko izmjena i dopuna zakona o vlasništvu, o nasljedstvu, o porodici, i drugim komplementarnim sferama primjena istih izostaje zbog nedorečenosti pravnih lijekova, nefunkcionalnih institucionalnih mehanizama, kulture tradicionalne svijesti što je najizraženije u ruralnim područjima, kao i po pitanju naslijeđa u slučaju smrti supružnika, ali i situiranosti u slučaju razvoda itd. Ima malog postupnog napredovanja, ali je to ipak sporo i nedovoljno.
- Diskriminacija žrtava seksualnog nasilja tijekom rata, traje jer je nedovoljno učinjeno za tu kategoriju, osim uvršćivanja u penzionu šemu. Te osobe nemaju dovoljnu potporu društva kroz psiho-fizičko zdravlje, otklanjanje stigma, trebaju dodatno obrazovanje, također obezbijediti im materijalnu situiranost, pomoći oko organiziranja života, itd.
Dakako da su mnoge od ovih strateških pitanja godinama čekale na njihov adekvatan tretman, no nova Vlada na čelu sa premijerom i zamjeničkim kabinetima posvećena je ovim društveno-političkim problematikama i učinit će maksimum da se ove strategije i praktično realiziraju, i to legislativnom doradom te funkcionalnim mehanizmima za efikasnu praktičnu primjenu u buduće.
