Evropska komisija od vlasti traži da se ‘konstruktivno angažiraju i ulože dalje značajne napore u provođenju svih prethodnih sporazuma i doprinesu postizanju sveobuhvatnog pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa sa Srbijom’.
U izvještaju koji je posveċen Kosovu se podvlači da je veći dio izveštajnog perioda (ljeto 2020-2021) obilježila politička nestabilnost. Dodaje se da su zakonodavne aktivnosti bile su ograničene zbog ove političke nestabilnosti, uključujući napore u reformama vezane za EU.
Situaciju na sjeveru Kosova, eksperti EK ocjenjuju „izazovnom”, posebno u pogledu korupcije, organizovanog kriminala i uslova za slobodu izražavanja.
U odlomku koji se tiče normalizacije odnosa sa Srbijom, u izvještaju se spominje da je dijalog nastavljen sastancima koji su održani 15. juna i 19. jula ove godine, kao i da su održani susreti glavnih pregovarača. Od Kosova se, kao i od Srbije, traži da se konstruktivno angažuje i uloži dalje značajne napore u sprovođenju svih prethodnih sporazuma i doprinese postizanju sveobuhvatnog pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa te dve države.
„Takav sporazum je hitan i ključan kako bi Kosovo i Srbija mogli da napreduju na svojim evropskim putevima”, podvlači se i u izvještaju za Kosovo, kao i u onom za Srbiju.
Što se tiče dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje, navodi se da je Kosovo održalo opšte dobre odnose sa Albanijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom, kao i da nije došlo do promjene u formalnim odnosima Kosova sa Bosnom i Hercegovinom, koja ne priznaje nezavisnost Kosova, te da ove zemlje održavaju strog vizni režim.
Kada je su pitanju unutrašnja pitanja, vanredni parlamentarni izbori održani u februaru 2021 godine su, prema ocjenama eksperata EK, dobro sprovedeni a konstatuje se da je na vlast je stupila „nova vlada sa neviđeno snažnom parlamentarnom većinom”.
Što se tiče vladavine prava, u izvještaju se ocjenjuje da je Kosovo u ranoj fazi u razvoju pravosudnog sistema koji dobro funkcioniše, međutim da je sveukupno sprovođenje pravde i dalje sporo, neefikasno i podložno neopravdanom političkom uticaju. Pandemija COVID-19, kako stoji, je dodatno uticala na efikasnu obradu predmeta i održavanje (i pristup javnosti) sudskim ročištima na Kosovu.
Ograničen napredak je utvrđen u borbi protiv korupcije, uključujući istragu i krivično gonjenje slučajeva na visokom nivou u dosadašnjoj evidenciji. Ocjenjuje se da su potrebni stalni napori da bi se postigle proaktivnije istrage, pravosnažne sudske odluke i konačno oduzimanje imovine.
Kada je riječ o vladavini prava na Kosovu, Komisija konstatira kako je pravosudni sistem u “ranoj fazi razvoja“, a da je provođenje pravde sporo, neefikasno i podložno politčkom uticaju.
“Korupcija je široko rasprostranjena i ostaje pitanje za ozbiljnu zabrinutost. Postoji potreba za snažnom i stalnom političkom voljom za efikasno rješavanje sistemskih rizika od korupcije, kao i za snažnim odgovorom pravosuđa na korupciju na visokom nivou“, navodi se u izvještaju.
Što se tiče borbe protiv organizovanog kriminala, u izvještaju stoji da je postignut ograničen napredak u istrazi i krivičnom gonjenju predmeta organizovanog kriminala. Navodi se međutim da su potrebne mjere za jačanje tužilaštva, kao i za osiguranje da nema političkog uplitanja u operativne aktivnosti svih organa za sprovođenje zakona.
U oblasti slobode izražavanja, eksperti EK smatraju da Kosovo ima koristi od „pluralističkog i živog medijskog okruženja”, ali se upozorava da ostaje zabrinutost u vezi s kampanjama javnog klevetanja, prijetnjama i fizičkim napadima na novinare.
„Nedostatak finansijske samoodrživosti, dodatno pogoršan pandemijom COVID-19, ostavlja medije ranjivim na političke i poslovne interese”, navodi se u dokumentu EK. S tim u vezi se spominje da je javni servis ranjiv na politički uticaj i još uvijek je potrebno pronaći održivo rješenje za njegovo finansiranje.
Nedostatak napretka je identifikovan je i u oblasti reforme javne uprave.
„Neprimjeren politički uticaj na imenovanja i razriješenja visokih javnih funkcionera i državnih službenika primjećen je u nekim slučajevima i Kosovo je ispunilo samo neke svoje obaveze u pogledu kriterijuma zasnovanih na zaslugama”, navodi se u izvještaju o Kosovu te podvlači da je hitna odbnovljena posvećenost reformi javne uprave.
Kada je riječ o regionu, Srbiji je preporučeno otvaranje dva nova klastera u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), a Bosna i Hercegovina (BiH) je dobila najgore ocjene izvještajima svaku državu koja cilja ka evropskim integracijama a koji će Evropska komisja (EK) objaviti u utorak (19. oktobra).
Radi se o izvještajima u paketu proširenja, najvažnijem dokumentu za države koje nastoje da se jednog dana priključe evropskom bloku. Paket proširenja koji sadrži izvještaje eksperata EK za svaku državu pojedinačno ċe kasnije popodne predstaviti evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi – autor paketa.
Paket ċe se odnositi na šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija), kao i Tursku.
Srbija i Crna Gora su veċ uveliko u procesu pristupnih pregovora, s tim da je Crna Gora otvorila sva poglavlja u procesu. Turska takođe pregovora o članstvu u EU, mada u zaoštrenim odnosima sa briselskim institucijama.
Albanija, i Sjeverna Makedonija čekaju na otvaranje pregovora, dok su BiH i Kosovo na kraju rang liste kao jedine zemlje koje imaju evropsku perspektivu ali i dalje nemaju status kandidata za članstvo u EU.
Inače, EK objavljuje ovaj izvještaj jednom godišnje i ukazuje na stanje u svim ključnim oblastima gdje su reforme neophodne kako bi ove zemlje napredovale u evroitegracijskim procesima.
Radio Slobodna Evropa (RSE) ima uvid u dokument koji, kao i u prethodnim godinama, prikazuje sivu sliku stanja, naročito u ključnim poljima, poput vladavine prava. Nepredak u ovom polju je ključan kako bi svaka zemlja napredovala u pristupnom procesu.
Situaciju na sjeveru Kosova, eksperti EK ocjenjuju „izazovnom”, posebno u pogledu korupcije, organizovanog kriminala i uslova za slobodu izražavanja.
U odlomku koji se tiče normalizacije odnosa sa Srbijom, u izvještaju se spominje da je dijalog nastavljen sastancima koji su održani 15. juna i 19. jula ove godine, kao i da su održani susreti glavnih pregovarača. Od Kosova se, kao i od Srbije, traži da se konstruktivno angažuje i uloži dalje značajne napore u sprovođenju svih prethodnih sporazuma i doprinese postizanju sveobuhvatnog pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa te dve države.
„Takav sporazum je hitan i ključan kako bi Kosovo i Srbija mogli da napreduju na svojim evropskim putevima”, podvlači se i u izvještaju za Kosovo, kao i u onom za Srbiju.
Što se tiče dobrosusjedskih odnosa i regionalne saradnje, navodi se da je Kosovo održalo opšte dobre odnose sa Albanijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom, kao i da nije došlo do promjene u formalnim odnosima Kosova sa Bosnom i Hercegovinom, koja ne priznaje nezavisnost Kosova, te da ove zemlje održavaju strog vizni režim.
Kada je su pitanju unutrašnja pitanja, vanredni parlamentarni izbori održani u februaru 2021 godine su, prema ocjenama eksperata EK, dobro sprovedeni a konstatuje se da je na vlast je stupila „nova vlada sa neviđeno snažnom parlamentarnom većinom”.
Što se tiče vladavine prava, u izvještaju se ocjenjuje da je Kosovo u ranoj fazi u razvoju pravosudnog sistema koji dobro funkcioniše, međutim da je sveukupno sprovođenje pravde i dalje sporo, neefikasno i podložno neopravdanom političkom uticaju. Pandemija COVID-19, kako stoji, je dodatno uticala na efikasnu obradu predmeta i održavanje (i pristup javnosti) sudskim ročištima na Kosovu.
Ograničen napredak je utvrđen u borbi protiv korupcije, uključujući istragu i krivično gonjenje slučajeva na visokom nivou u dosadašnjoj evidenciji. Ocjenjuje se da su potrebni stalni napori da bi se postigle proaktivnije istrage, pravosnažne sudske odluke i konačno oduzimanje imovine.
Rasprostranjena korupcija
Kada je riječ o vladavini prava na Kosovu, Komisija konstatira kako je pravosudni sistem u “ranoj fazi razvoja“, a da je provođenje pravde sporo, neefikasno i podložno politčkom uticaju.
“Korupcija je široko rasprostranjena i ostaje pitanje za ozbiljnu zabrinutost. Postoji potreba za snažnom i stalnom političkom voljom za efikasno rješavanje sistemskih rizika od korupcije, kao i za snažnim odgovorom pravosuđa na korupciju na visokom nivou“, navodi se u izvještaju.
Što se tiče borbe protiv organizovanog kriminala, u izvještaju stoji da je postignut ograničen napredak u istrazi i krivičnom gonjenju predmeta organizovanog kriminala. Navodi se međutim da su potrebne mjere za jačanje tužilaštva, kao i za osiguranje da nema političkog uplitanja u operativne aktivnosti svih organa za sprovođenje zakona.
U oblasti slobode izražavanja, eksperti EK smatraju da Kosovo ima koristi od „pluralističkog i živog medijskog okruženja”, ali se upozorava da ostaje zabrinutost u vezi s kampanjama javnog klevetanja, prijetnjama i fizičkim napadima na novinare.
„Nedostatak finansijske samoodrživosti, dodatno pogoršan pandemijom COVID-19, ostavlja medije ranjivim na političke i poslovne interese”, navodi se u dokumentu EK. S tim u vezi se spominje da je javni servis ranjiv na politički uticaj i još uvijek je potrebno pronaći održivo rješenje za njegovo finansiranje.
Nedostatak napretka je identifikovan je i u oblasti reforme javne uprave.
„Neprimjeren politički uticaj na imenovanja i razriješenja visokih javnih funkcionera i državnih službenika primjećen je u nekim slučajevima i Kosovo je ispunilo samo neke svoje obaveze u pogledu kriterijuma zasnovanih na zaslugama”, navodi se u izvještaju o Kosovu te podvlači da je hitna odbnovljena posvećenost reformi javne uprave.
Kada je riječ o regionu, Srbiji je preporučeno otvaranje dva nova klastera u pregovorima sa Evropskom unijom (EU), a Bosna i Hercegovina (BiH) je dobila najgore ocjene izvještajima svaku državu koja cilja ka evropskim integracijama a koji će Evropska komisja (EK) objaviti u utorak (19. oktobra).
Siva slika regiona
Radi se o izvještajima u paketu proširenja, najvažnijem dokumentu za države koje nastoje da se jednog dana priključe evropskom bloku. Paket proširenja koji sadrži izvještaje eksperata EK za svaku državu pojedinačno ċe kasnije popodne predstaviti evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi – autor paketa.
Paket ċe se odnositi na šest zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija), kao i Tursku.
Srbija i Crna Gora su veċ uveliko u procesu pristupnih pregovora, s tim da je Crna Gora otvorila sva poglavlja u procesu. Turska takođe pregovora o članstvu u EU, mada u zaoštrenim odnosima sa briselskim institucijama.
Albanija, i Sjeverna Makedonija čekaju na otvaranje pregovora, dok su BiH i Kosovo na kraju rang liste kao jedine zemlje koje imaju evropsku perspektivu ali i dalje nemaju status kandidata za članstvo u EU.
Inače, EK objavljuje ovaj izvještaj jednom godišnje i ukazuje na stanje u svim ključnim oblastima gdje su reforme neophodne kako bi ove zemlje napredovale u evroitegracijskim procesima.
Radio Slobodna Evropa (RSE) ima uvid u dokument koji, kao i u prethodnim godinama, prikazuje sivu sliku stanja, naročito u ključnim poljima, poput vladavine prava. Nepredak u ovom polju je ključan kako bi svaka zemlja napredovala u pristupnom procesu.
