Veliki stub podrške u razvoju

Građani iz dijaspore, koji su ljetos došli na Kosovo, potrošili su, prema istraživanjima nevladinih organizacija, oko pola milijarde eura, prenosi Koha.

Iako su zvanični podaci Centralne banke Kosova za doznake pristigle samo do maja, prema stručnjacima koji su radili ovo istraživanje, priliv tog novca je bio infuzija za kosovsku ekonomiju, posebno u vremena pandemije.

Predstavnica nevladine organizacije "Germin", koja se uglavnom bavi pitanjima dijaspore, Sihana Bejtulahu kaže da je tokom ljetnje sezone na Kosovu bilo više od million građana iz dijaspore koji su potrošili i do 500 miliona eura.

Navela je da je u toku analiza svih podataka, ali i naglasila da je kosovska dijaspora važna i za razvijanje drugih programa i projekata koji bi uticali na dalji ekonomski razvoj.

Ekonomista Bardh Ahmeti rekao je da doznake iz dijaspore, troškovi tokom njihovog boravka i različita ulaganja, uglavnom u nekretnine, imaju značajnu ulogu u ekonomiji zemlje.

Naveo je da je cifra od 900 miliona eura premašena tokom 2020. godine, a da je ove godine na prištinskom međunarodnom aerodromu zabilježen rekordan broj putnika, a da je to važno, jer tokom ljetnih mjeseci zbog toga potrošnja raste.

Naveo je da se procjenjuje da je na Kosovo ove godine tokom ljeta došlo više od milion građana iz dijaspore i da su prosječno potrošili između 400 i 600 eura, tako da su njhovi rashodi oko 500 miliona eura.

Pored troškova dijaspore Kosova tokom letnje sezone, Kosovo svake godine primi iz dijaspore oko milijardu eura doznaka, a prošle godine one su dostigle vrijednost od 980 miliona eura.

Predsjedavajući Odbora Privredne komore Kosova Skender Krasniqi kaže da je dijaspora bila, jeste i ostaće jedan od velikih stubova podrške u razvoju Kosova.

Nažalost, prema riječima Krasniqija, do sada se dijaspora koristila samo za slanje doznake, a institucije Kosova nisu stvorile uslove za privlačenje investitora.

"Nije stvorena bolja pravna infrastrukturu za pozezivanje dijaspore i investicija. Vlada zajedno sa skupštinom treba hitno da izmjeni zakone, stvori ponudu za poslovanje i investicije tako da ih pozovemo da ulažu na Kosovu, a ne samo da nam donose pomoć", rekao je Krasniqi.

Smatra da postoje izvanredni kapaciteti dijaspore Kosova za ulaganja od potencijalnih milijardu eura.

"Tako nešto se nije dogodilo našom krivicom, a ne njihovom krivicom", rekao je Krasniqi.

Portparol Centralne banke Kosova Kushtrim Ahmeti rekao je da je vrijednost doznaka za period januar-maj 2021. godine 446,8 miliona eura, što je više za 95,2 miliona eura u odnosu na isti period prošle godine, kada je vrijednost doznaka iznosila 351,6 miliona eura.

Ahmeti je rekao da dijapsora najviše novca šalje iz Njemačke, Švicarske i Austrije, a slijede Sjedinjene Američke Države i Francuska.

S obzirom na veliki priliv građana iz dijaspore tokom trećeg kvartala godine, Ahmeti je rekao da Centralna banka očekuje da će izvoz turističkih usluga, uglavnom zbog rashoda dijaspore na Kosovu, obilježiti godišnji rast od 98,2 odsto u ovoj godini, dok se očekuje da će priliv doznaka biti veći oko 16 odsto.

Izvor: Kosovo Online/Koha ditore