Politički analitičar

Politički analitičar iz Demokratije plus Albert Krasniqi izjavio je da bi na lokalnim izborima u oktobru odlučujući faktor za pobjedu nekog kandidata mogli da budu ljudi koji ne bi trebalo da imaju pravo glasa, prenosi Koha.

Krasniqi je na Facebooku naveo da je Zakon o opštim izborima u suprotnosti sa Ustavom zemlje, a da su procedure Centralne izborne komisije za glasanje u inostranstvu u suprotnosti sa oba.

Istakao je da Ustav priznaje pravo glasa i kandidaturu samo osobama koje imaju kosovsko državljanstvo.

Zakon o opštim izborima priznaje pravo glasa osobama koje su napustile Kosovo 1998. godine i onima koje su stekle status izbkeglice 1995. godine, pod uslovom da ispunjavaju zakonske kriterijume da budu državljani Kosova.

Da bi se stvari dodatno zakomplikovale, prema Krasniqiju, procedure CIK-a za glasanje u inostranstvu, "suprotno i Ustavu i Zakonu, priznaju pravo glasa svima onima koji ispunjavaju kriterijume da budu državljani, uključujući i osobe čiji su roditelji rođeni na Kosovu ili strani državljani koji na Kosovu žive pet godina".

Ovaj raskorak bi, navodi Krasniqi, u slučajevima kada je razlika u glasovima između kandidata za gradonačelnike mala, mogao da odredi pobjednika, odnosno to bi bile osobe koje praktično nemaju pravo glasa.  

Krasniqi je naveo primjer Prištine, kada je na posljednjim lokalnim izborima 2017. godine Shpend Ahmeti, tada član Pokreta Samoopredjeljenje, pobjedio Arbana Abrashija iz Demokratskog saveza Kosova sa manje od 400 glasova.

Krasniqi je rekao da su implikacije čak i veće od same mogućnosti da se odredi pobjednik.

"Sve osobe čije se ime nalazi na biračkom spisku imaju pravo da budu kandidati na izborima. Dakle, možemo imati zamjenike ili gradonačelnike, strance koji nemaju kosovsko državljanstvo i nikada ga nisu tražili", rekao je Krasniqi.

Rješenje za ovaj problem, bi prema njemu, bila izmjena Zakona o opštim izborima i procedure CIK-a za ocjenu kriterijuma sposobnosti za glasanje u inostranstvu, tako što bi se uskladile sa Ustavom.

Što se tiče aktuelnih izbora, on je rekao da je jedini način da se eliminišu takvi slučajevi u biračkim spiskovima ako se utvrdi da ima takvih glasača.

Početna svrha ovih postupaka bila je, prema Krasniqijevim riječima, da se Srbima van Kosova omogući glasanje, ali su to onda zloupotrebile "druge kategorije".

"Na prošlim izborima je odobreno da oko 14.000 ljudi, koji su se odrekli kosovskog državljanstva (uglavnom iz Njemačke), glasaju poštom iz inostranstva. Na ovim izborima to neće biti dozvoljeno, odlučeno je da se verifikuju glasači", dodao je Krasniqi.

Na veb stranici CIK-a, u odjeljku "Često postavljana pitanja", jedno od pitanja je kako glasati iz inostranstva ako osoba nema lična dokumenta sa Kosova, UNMIK-ova ili bivše Jugoslavije.

Odgovor CIK-a je da imaju pravo da se registruju kao glasači pod uslovom da je jedan roditelj državljanin Kosova i da dostave kopiju dokumenta zemlje u kojoj živite, kao i kopiju dokumenata koje je Kosovo izdalo roditelju.

Postoji i mogućnost da osoba glasa pod uslovom da nijedan od roditelja nije državljanin Kosova, ali da je bar jedan od njih rođen na Kosovu. U tom slučaju, kopijama dokumenata mora da se dokaže da je jedan roditelj rođen na Kosovu.

U konačnom izvještaju o lokalnim izborima 2017. godine, CIK je objavio da je primio 11.813 zahtjeva za registraciju birača iz inostranstva.

Od toga je 10.476 uspješno registrovano, a 1.337 zahtjeva je odbijeno zbog nedostatka potrebne dokumentacije.

Izvor: Kosovo Online/Koha ditore