Potrošačke korpe praznije

Kosovo bilježi rast cijena osnovnih životnih namirnica. Prema podacima Agencije za statistiku harmonizovani iznos potrošačkih cijena je u odnosu jun prošle godine viši za 2.4 odsto. Najveće poskupljenje je zabilježeno kod jestivih ulja, hleba, žitarica, goriva, maziva, duvana kao i građevinskog materijala, piše RTK2.

Iznos prosječne plate na Kosovu se nije mijenjao prethodnih godina, ali cijene osnovnih životnih namirnica jesu. Za prosječnu potrošačku korpu sad treba izdvojiti mnogo više novca nego ranije.

,,Kupovna moć je opala i nije na nivou na kome bi trebalo da bude, jer generalno, privreda ne radi, radi samo administracija i kupovna moć građana je mala“, kaže jedan od anketiranih građana.

Građanin kojeg je ekipa RTK2 zatekla na jednoj benzinskoj pumpi ističe da je posljednjih mjesec dana skočila cijena benzina, i da je nekada iznosila od 1.07-1.10 centi po litru sad je 1.21 eura.

Selatim Kaçaniku iz NVO “Unija potrošača” kaže da bi nadležne institucije trebalo da reaguju zbog rasta cijena robe na tržištu, napominjući da je nedopustivo povećanje cijena pojedinih proizvoda za čak 50 odsto.

“Cijena prosječne potrošačke korpe nekada je iznosila 115, sada ovim iznosom moguće je snabdjeti se osnovnim namirnicama za period od nedjelju dana, da ne govorimo o luksuzu. Sve ovo od 0.2 ili 2 odsto to su igrarije, jer sve što poskupljuje samo dodatno otežava život potrošačima“, dodaje Kaçaniku.

Pandemija koronavirusa uticala je na rast cijena osnovnih životnih namirnica. Kosovo više uvozi nego što proizvodi, smatra Agim Shahini, predsjednik Alijanse biznisa Kosova. Prema podacima kojima rapolaže iz prethodnog perioda, prosječna plata na Kosovu iznosila 530 eura. Međutim, Shahini kaže da se ovaj iznos razlikuje se u javnom i porivatnom sektoru. U privatnom sektoru prosječna zarada radnika je oko 428 eura, dok je u javnom sektoru taj iznos nešto viši i ide do 550 eura.

“U globlnoj politici, ali uopšte i u praksi kada dođe do smanjene proizvodnje, dolazi do povećanja potražnje. U ovom trenutku imamo veću potražnju nego proizvodnju. Pojedini proizvodi su poskupjeli za 40 do 50 odsto. Tu spada građevniski materijal, armatura i ostalo, jestivo ulje je poskupjelo, nekada je bilo 0,80 sad 1.40 pa i više“, objašnjava Shahini.

Svijet više neće biti ono što je bio zbog kovida-19 napominje i ekonomista Safet Gërxhalliu i dodaje da su cijene bez kontrole pogotovu kada su u pitanju strateški proizvodi i da Kosovo –zavisi od uvoza, jer je oko 90 odsto proizvoda na tržištu iz uvoza. Gërxhalliu kaže i da Statistika daje rezultate pogrešno ubačenih podataka i da su potrebne realne statistike i podaci i da se u tom kontekstu radi samo o nagađanjima. Istina je, kaže i to da je zahtjev Sindikata radnika da minimalna zarada bude oko 350 eura, Vlada je iznela spremnost da taj iznos bude 250 eura, ali danas je taj minimalni iznos plate 180 eura.

“Htjeli ili ne, moramo priznati da Kosovo uvozi inflaciju i ta inflacija utiče direktno na poskupljenje robe, ako tome se dodaju i troškovi transporta ono što možete naći danas u Njemačkoj za 1 euro, na Kosovu košta daleko više. Ovim su najviše pogođeni potrošači, jer ono što ste mogli kupiti za 100 eura sada ne možete kupiti za 150 eura i više. U tom kontekstu, treba napomenuti i otežavajuću činjenicu da nema pomjeranja plata, plate su na istom nivou kao i nekada i to bi trebalo da bude jedan od pripriteta Vlade, kako bi se osigurao scijalni mir“, napominje Gërxhalliu.   

Agencija za Statistiku Kosova (ASK) je objavila "Harmonizovani Indeks Potrošačkih Cijena za mjesec jun 2021. godine, gdje se bilježi povećanje cijena u prosjeku od 2.4% u junu 2021. godine u poređenju sa junom 2020. godine. Ovo je uglavnom objašnjeno povećanjem potrošačkih cijena Hljeba i žitarica za (1.8%); Ulja i masti (27.6%), Duvana (4.3%), Plina (5.7%), Čvrstih goriva, ogrevnog drveta, peleta itd. za (1.5%), Opreme za domaćinstvo (1.9%), Goriva i maziva za motorna vozila za (24.0%), Telefonskih i faks usluga (20,3%), Audio-vizuelna i fotografska oprema za obradu informacija (2.7%), Organizovanih turističkih odmora  (3,7%), Lične nege (1,5%), finansijskih usluga (4.2%). Dok pad cijena primjećen kod Voća (-13.2).