Kancelarija za pružanje pomoći građanima Preševske doline osnovana je prije više od 9 mjeseci, ali nije puštena u rad. Uprkos insistiranju Kohe, izvršna vlast nije naznačila da li će ona funkcionisati ili će u potpunosti zatvoriti ovu kancelariju, koja je otvorena odlukom bivšeg premijera Avdullaha Hotija. Predstavnici Doline zahtjevaju jasan program vlade – da kontinuirano priskače u pomoć tamošnjim građanima, i to ne samo u vanrednim situacijama.
Prošlo je više od devet mjeseci od kako je odluka vlade Hoti o osnivanju Kancelarije za pružanje pomoći građanima Preševske doline ostala na papiru.
Hotijeva vlada funkcionisala je još šest mjeseci nakon uspostavljanja ove kancelarije, a da nikada nije počela sa radom.
Isti tretman do sada je primjenjivala i Kurtijeva vlada. Prošlo je otprilike mjesec dana otkako izvršna vlast nije odgovorila na pitanja Kohe da li planira da ovu kancelariju pokrene ili zatvori.
Početkom ove godine, Hotijeva vlada odobrila je plan rada ove kancelarije, gdje je bilo predviđeno da direktor i dva pomoćnika budu imenovani u januaru, ali to se nije dogodilo.
Planom rada oko marta predviđena je izrada zakonske inicijative kako bi se olakšao proces dobijanja ličnih dokumenata i državljanstva za stanovnike Doline koji godinama žive na Kosovu, ali još uvijek nisu dobili odgovarajuće dokumente. Ovo je jedno od pitanja koja predstavnici Doline traže od vlade da se prioritetno pozabavi njima.
Predstavnik Preševske doline u Skupštini Srbije, Shaip Kamberi, kaže da je važno da takav mehanizam postoji i funkcioniše u okviru kabineta premijera, koji bi izbliza bio upoznat sa problemima Preševske doline.
„Ostaje da se vidi odluka i stav aktuelne Vlade o tome kako će se baviti ovim pitanjem. Mislim da treba da postoji posebna kancelarija ili zajedničko telo koje će se baviti Preševskom dolinom, a na čijem čelu bi trebalo da bude neko ko ima političku moć, neko ko je blizak premijeru i ko ima direktne kontakte sa ministrima. Imenovanje perifernih osoba koji nemaju politički uticaj znači da ta kancelarija neće imati važnu ulogu“, dodao je on.
Kamberi je izjavio da je na sastanku koji su imali sa premijerom Kurtijem naglasili da će biti novi pristup i ponuda za Dolinu, ali nisu dati detalji.
„Dobili smo obećanje premijera da će uskoro organizovati sastanak sa izabranim predstavnicima Albanaca u Preševskoj dolini kako bi se videli mehanizmi, načini, mogućnosti institucionalne saradnje, odnosno izgradnje institucionalne saradnje koja će biti trajna, i ne poput dosadašnjeg delovanja u slučaju potrebe, u slučaju poplava ili u slučaju pandemije“, rekao je Kamberi.
Pored nedostatka boravišne dozvole i dokumenata Kosova, građani Doline suočavaju se i sa pasivizacijom albanskih adresa, gdje ih je do sada Srbija deaktivirala oko 6 hiljada.
Predsjednik Nacionalnog saveta Albanaca, Ragmi Mustafi kaže da je neophodno da se hitno ovim pitanjem pozabavi Vlada Kosova, jer su građani Doline ostali bez ličnih dokumenata i Kosova, i Srbije.
„Oni su ostali bez dokumenata i do sada nijedna vlada nije direktno saopštila svoj pravni status, odnosno nisu dobili nijedan dokument u Republici Kosovo. Procesom pasivizacije koji je Republika Srbija započela, preko Ministarstva unutrašnjih poslova, stanovnici su počeli da ostaju apartidi (prim.red. ljudi bez državljanstva). Ljudi koji nemaju nijedan dokument ni iz jedne zemlje“, rekao je.
Za obezbjeđivanje dokumentacije od strane Albanaca Preševske doline, između ostalog, potrebno je posjedovanje 5.000 hiljada eura u banci, kriterijum za koji je premijer Kurti naglasio da će uskoro biti uklonjen odlukom Vlade.
Hotijeva vlada funkcionisala je još šest mjeseci nakon uspostavljanja ove kancelarije, a da nikada nije počela sa radom.
Isti tretman do sada je primjenjivala i Kurtijeva vlada. Prošlo je otprilike mjesec dana otkako izvršna vlast nije odgovorila na pitanja Kohe da li planira da ovu kancelariju pokrene ili zatvori.
Početkom ove godine, Hotijeva vlada odobrila je plan rada ove kancelarije, gdje je bilo predviđeno da direktor i dva pomoćnika budu imenovani u januaru, ali to se nije dogodilo.
Planom rada oko marta predviđena je izrada zakonske inicijative kako bi se olakšao proces dobijanja ličnih dokumenata i državljanstva za stanovnike Doline koji godinama žive na Kosovu, ali još uvijek nisu dobili odgovarajuće dokumente. Ovo je jedno od pitanja koja predstavnici Doline traže od vlade da se prioritetno pozabavi njima.
Predstavnik Preševske doline u Skupštini Srbije, Shaip Kamberi, kaže da je važno da takav mehanizam postoji i funkcioniše u okviru kabineta premijera, koji bi izbliza bio upoznat sa problemima Preševske doline.
„Ostaje da se vidi odluka i stav aktuelne Vlade o tome kako će se baviti ovim pitanjem. Mislim da treba da postoji posebna kancelarija ili zajedničko telo koje će se baviti Preševskom dolinom, a na čijem čelu bi trebalo da bude neko ko ima političku moć, neko ko je blizak premijeru i ko ima direktne kontakte sa ministrima. Imenovanje perifernih osoba koji nemaju politički uticaj znači da ta kancelarija neće imati važnu ulogu“, dodao je on.
Kamberi je izjavio da je na sastanku koji su imali sa premijerom Kurtijem naglasili da će biti novi pristup i ponuda za Dolinu, ali nisu dati detalji.
„Dobili smo obećanje premijera da će uskoro organizovati sastanak sa izabranim predstavnicima Albanaca u Preševskoj dolini kako bi se videli mehanizmi, načini, mogućnosti institucionalne saradnje, odnosno izgradnje institucionalne saradnje koja će biti trajna, i ne poput dosadašnjeg delovanja u slučaju potrebe, u slučaju poplava ili u slučaju pandemije“, rekao je Kamberi.
Pored nedostatka boravišne dozvole i dokumenata Kosova, građani Doline suočavaju se i sa pasivizacijom albanskih adresa, gdje ih je do sada Srbija deaktivirala oko 6 hiljada.
Predsjednik Nacionalnog saveta Albanaca, Ragmi Mustafi kaže da je neophodno da se hitno ovim pitanjem pozabavi Vlada Kosova, jer su građani Doline ostali bez ličnih dokumenata i Kosova, i Srbije.
„Oni su ostali bez dokumenata i do sada nijedna vlada nije direktno saopštila svoj pravni status, odnosno nisu dobili nijedan dokument u Republici Kosovo. Procesom pasivizacije koji je Republika Srbija započela, preko Ministarstva unutrašnjih poslova, stanovnici su počeli da ostaju apartidi (prim.red. ljudi bez državljanstva). Ljudi koji nemaju nijedan dokument ni iz jedne zemlje“, rekao je.
Za obezbjeđivanje dokumentacije od strane Albanaca Preševske doline, između ostalog, potrebno je posjedovanje 5.000 hiljada eura u banci, kriterijum za koji je premijer Kurti naglasio da će uskoro biti uklonjen odlukom Vlade.
