Profesor međunarodnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda Enver Hasani kaže da Kosovo ne može da traži imovinu u Crnoj Gori, jer za to ne postoji pravni osnov, piše Reporteri.
"Ne mogu da vjerujem da neko na Kosovu može da savjetuje naše Ministarstvo pravde da pokrene tako nešto. Za tako nešto nema osnova, jer ovo nije privatno-pravni odnos. Ni Vlada Kosova ni država Kosovo, koja je proglašena 17. februara 2008. godine, nisu nasljednici takozvanog SAP Kosovo. Da budem još iskreniji, ovo što se dogodilo je sramota, jer Kosovo ima normalne advokate koji znaju najosnovnije pravne stvari", kaže Hasani.
Prema njegovim riječima, pitanje nasljedstva bivše Jugoslavije okončano je 2001. godine Bečkim sporazumom, kada je Srbija nasljedila imovinu u ime Kosova i Vojvodine.
"Kada je Crna Gora proglasila nezavisnost 2006. godine, nekretnine koje su pripadale bivšoj Jugoslaviji i nalazile se u Crnoj Gori, Bečkim sporazumom iz 2001. godine, pripale su Crnoj Gori. Ništa nije diskutabilno sa stanovišta međunarodnog prava", kaže Hasani.
Imanje na jadranskoj obali, površine veće od 4,500 kvadratnih metara, postalo je predmet spora između Kosova i Crne Gore.
Crnogorske vlasti kažu da je Ministarstvo pravde Kosova tužilo Crnu Goru, opštinu Budva i kompaniju "SUNRAF beach properties" iz Podgorice, tražeći vraćanje vlasništva nad zemljištem u Rafailovićima, nadomak Budve.
Riječ je o parcelama na šetalištu uz plažu, gdje je nekada bilo mjesto za odmaralište za djecu.
Javni pravobranilac Kosova Sami Istrefi kaže za Radio Slobodna Evropa da Kosovo namjerava da vrati imovinu kupljenu prije šest decenija.
"Suočeni sa ovim okolnostima, u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore, podneli smo tužbu za dokaz o vlasništvu i mjeru bezbjednosti za tu imovinu, jer je Kosovo ne koristi već duži niz godina, možda je legalno i vlasništvo Kosova, o čemu svjedoče tamošnji katastarski dokumenti", kaže Istrefi.
Istrefi, koji je dužan da zaštiti interese Kosova kada postoje sporovi u zemlji i izvan nje, kaže da između Kosova i Crne Gore nema političkih problema i da je ovo samo građanski postupak.
"Kosovo ni na koji način, a još manje Ministarstvo pravde ili javno pravopranilaštvo, nije preduzelo nikakve mjere protiv države Crne Gore, ni za jedan postupak ili vladinu akciju koja bi mogla da utiče na obe države. Ovo je potpuno suprotno od toga, jer je ovo građanski postupak", kaže Istrefi.
Sekretar Sekretarijata za zaštitu imovine u opštini Budva, Nikola Plamenac, kaže za Radio Slobodna Evropa da je kroz tužbu potrebno utvrditi da je Kosovo vlasnik te imovine.
"Kao dokaz, oni su predložili ugovor o kupoprodaji iz 1960-ih u Kotoru, kojim je imovinu kupilo Vijeće za socijalne, političke i opštinske poslove bivše Socijalističke autonomne pokrajine Kosovo i Metohija", kaže Plamenac.
U Osnovnom sudu u Kotoru kažu da je tužba Kosova, koju su podneli Ministarstvo pravde i Pravobranilaštvo, podneta Osnovnom sudu u Kotoru početkom novembra 2020, dok su stranke upućene na prvi sastanak sa posrednikom krajem aprila.
"Centar za alternativno rješavanje sporova vratio je 4. juna sudove spise predmeta, jer medijacija nije uspjela. U narednom periodu sud će nastaviti da deluje u skladu sa zakonom", rekao je portparol suda Špiro Pavićević.
Opština Budva kaže da je suđenje u ranoj fazi.
"U početku smo tražili da se tužba odbaci. U protivnom počinju sudski postupci, saslušanja, vještačenje i šta sve ne", kaže Plamenac.
Nekadašnje dječije odmaralište na spornoj parceli ranije se zvalo "Ganimete Terbeshi", a kasnije "Lahor" - navodi istoimena kompanija, čije je sjedište, posle 1999. godine, iz Prištine premješteno u Crnu Goru.
Poslije toga, preduzeće je privatizovano i prodato, dok je zgrada za odmor propala.
Sada se na ovom mjestu gradi višespratnica, dok je njen vlasnik kompanija "SUNRAF beach properties", koja je nekretninu kupila 2017. godine, kaže za Radio Slobodna Evropa advokat kompanije Milan Vujošević.
"Nekretnina je kupljena iz javne ponude, tokom procesa prodaje imovine 'Nivel Investa' - u stečaju, a ponuda "SUNRAF beach properties" ocjenjena je kao najprihvatljivija, u skladu sa odredbama Zakona o bankrotu", kaže Vujošević.
Prema njegovim riječima, kompanija je vjerovala zvaničnim državnim podacima i legalno kupila nekretninu, uz saglasnost države, odnosno Privrednog suda.
"Stoga je jasno da u ovoj parnici Sanraf ne može imati posljedice kada je riječ o stečenom vlasništvu", smatra Vujošević.
Kao tuženi, opština Budva zatražila je od suda da odbaci zahtjev Kosova kao nepravilan, jer, kako kaže Plamenac, priloženi dokazi ne mogu dovesti do zaključka u pogledu zakonitosti tužioca u vezi sa spornim parcelama.
"U svojoj tužbi pozvali su se na Rezoluciju Ujedinjenih nacija 1244 i mi smo se pozvali na tu rezoluciju, Unmik i Uredbu o ovlašćenjima privremene uprave na Kosovu, juna 1999. Prema našem mišljenju, ovi propisi se ne mogu primjeniti na teritoriji Crne Gore, posebno u okolnostima kada se slučaj tiče nekih aproprijacija ili ostvarivanja prava na nepokretnosti. U tim slučajevima slučaj je uređen zakonom države u kojoj se nalazi", kaže Plamenac.
Tužbi Kosova usprotivila se i predstavnica države Crne Gore koja se bavi zaštitom imovinskih prava Bojana Kirovi.
Mišljenja je da postupak koji je u toku ne treba komentarisati, niti dokaze koji će biti predmet besplatne sudske procjene.
U Agenciji za privatizaciju Kosova kažu za Radio Slobodna Evropa da "imanja na plaži Sanraf" nisu društvena imovina kojom upravlja Agencija za privatizaciju Kosova.
"APK u svojoj evidenciji ima 163 imovine u društvenom vlasništvu koja pripadaju raznim društvenim preduzećima u zemljama bivše Jugoslavije. Od 163 objekta društvene imovine u inostranstvu, većina je lokala i kancelarija", kaže se u odgovoru.
Prema podacima APK, 35 imanja se nalazi u Crnoj Gori, dok ih u Srbiji ima 99.
U odgovoruse navodi i da "sa izuzetkom Republike Srbije, države u kojoj je APK onemogućen pravni pristup administrativnoj dokumentaciji i drugim pravnim postupcima, u drugim zemljama APK kontinuirano vodi upravne i sudske postupke u ime društvenih preduzeća u vlasništvu, za legalno posjedovanje ove imovine".
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
Prema njegovim riječima, pitanje nasljedstva bivše Jugoslavije okončano je 2001. godine Bečkim sporazumom, kada je Srbija nasljedila imovinu u ime Kosova i Vojvodine.
"Kada je Crna Gora proglasila nezavisnost 2006. godine, nekretnine koje su pripadale bivšoj Jugoslaviji i nalazile se u Crnoj Gori, Bečkim sporazumom iz 2001. godine, pripale su Crnoj Gori. Ništa nije diskutabilno sa stanovišta međunarodnog prava", kaže Hasani.
Predmet spora plac u Rafailovićima
Imanje na jadranskoj obali, površine veće od 4,500 kvadratnih metara, postalo je predmet spora između Kosova i Crne Gore.
Crnogorske vlasti kažu da je Ministarstvo pravde Kosova tužilo Crnu Goru, opštinu Budva i kompaniju "SUNRAF beach properties" iz Podgorice, tražeći vraćanje vlasništva nad zemljištem u Rafailovićima, nadomak Budve.
Riječ je o parcelama na šetalištu uz plažu, gdje je nekada bilo mjesto za odmaralište za djecu.
Javni pravobranilac Kosova Sami Istrefi kaže za Radio Slobodna Evropa da Kosovo namjerava da vrati imovinu kupljenu prije šest decenija.
"Suočeni sa ovim okolnostima, u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore, podneli smo tužbu za dokaz o vlasništvu i mjeru bezbjednosti za tu imovinu, jer je Kosovo ne koristi već duži niz godina, možda je legalno i vlasništvo Kosova, o čemu svjedoče tamošnji katastarski dokumenti", kaže Istrefi.
Istrefi, koji je dužan da zaštiti interese Kosova kada postoje sporovi u zemlji i izvan nje, kaže da između Kosova i Crne Gore nema političkih problema i da je ovo samo građanski postupak.
"Kosovo ni na koji način, a još manje Ministarstvo pravde ili javno pravopranilaštvo, nije preduzelo nikakve mjere protiv države Crne Gore, ni za jedan postupak ili vladinu akciju koja bi mogla da utiče na obe države. Ovo je potpuno suprotno od toga, jer je ovo građanski postupak", kaže Istrefi.
Plamenac: Tražili smo da se tužba odbaci
Sekretar Sekretarijata za zaštitu imovine u opštini Budva, Nikola Plamenac, kaže za Radio Slobodna Evropa da je kroz tužbu potrebno utvrditi da je Kosovo vlasnik te imovine.
"Kao dokaz, oni su predložili ugovor o kupoprodaji iz 1960-ih u Kotoru, kojim je imovinu kupilo Vijeće za socijalne, političke i opštinske poslove bivše Socijalističke autonomne pokrajine Kosovo i Metohija", kaže Plamenac.
U Osnovnom sudu u Kotoru kažu da je tužba Kosova, koju su podneli Ministarstvo pravde i Pravobranilaštvo, podneta Osnovnom sudu u Kotoru početkom novembra 2020, dok su stranke upućene na prvi sastanak sa posrednikom krajem aprila.
"Centar za alternativno rješavanje sporova vratio je 4. juna sudove spise predmeta, jer medijacija nije uspjela. U narednom periodu sud će nastaviti da deluje u skladu sa zakonom", rekao je portparol suda Špiro Pavićević.
Opština Budva kaže da je suđenje u ranoj fazi.
"U početku smo tražili da se tužba odbaci. U protivnom počinju sudski postupci, saslušanja, vještačenje i šta sve ne", kaže Plamenac.
Šta kažu utuženi?
Nekadašnje dječije odmaralište na spornoj parceli ranije se zvalo "Ganimete Terbeshi", a kasnije "Lahor" - navodi istoimena kompanija, čije je sjedište, posle 1999. godine, iz Prištine premješteno u Crnu Goru.
Poslije toga, preduzeće je privatizovano i prodato, dok je zgrada za odmor propala.
Sada se na ovom mjestu gradi višespratnica, dok je njen vlasnik kompanija "SUNRAF beach properties", koja je nekretninu kupila 2017. godine, kaže za Radio Slobodna Evropa advokat kompanije Milan Vujošević.
"Nekretnina je kupljena iz javne ponude, tokom procesa prodaje imovine 'Nivel Investa' - u stečaju, a ponuda "SUNRAF beach properties" ocjenjena je kao najprihvatljivija, u skladu sa odredbama Zakona o bankrotu", kaže Vujošević.
Prema njegovim riječima, kompanija je vjerovala zvaničnim državnim podacima i legalno kupila nekretninu, uz saglasnost države, odnosno Privrednog suda.
"Stoga je jasno da u ovoj parnici Sanraf ne može imati posljedice kada je riječ o stečenom vlasništvu", smatra Vujošević.
Kao tuženi, opština Budva zatražila je od suda da odbaci zahtjev Kosova kao nepravilan, jer, kako kaže Plamenac, priloženi dokazi ne mogu dovesti do zaključka u pogledu zakonitosti tužioca u vezi sa spornim parcelama.
"U svojoj tužbi pozvali su se na Rezoluciju Ujedinjenih nacija 1244 i mi smo se pozvali na tu rezoluciju, Unmik i Uredbu o ovlašćenjima privremene uprave na Kosovu, juna 1999. Prema našem mišljenju, ovi propisi se ne mogu primjeniti na teritoriji Crne Gore, posebno u okolnostima kada se slučaj tiče nekih aproprijacija ili ostvarivanja prava na nepokretnosti. U tim slučajevima slučaj je uređen zakonom države u kojoj se nalazi", kaže Plamenac.
Tužbi Kosova usprotivila se i predstavnica države Crne Gore koja se bavi zaštitom imovinskih prava Bojana Kirovi.
Mišljenja je da postupak koji je u toku ne treba komentarisati, niti dokaze koji će biti predmet besplatne sudske procjene.
APK: Kosovo ima 35 imanja u Crnoj Gori
U Agenciji za privatizaciju Kosova kažu za Radio Slobodna Evropa da "imanja na plaži Sanraf" nisu društvena imovina kojom upravlja Agencija za privatizaciju Kosova.
"APK u svojoj evidenciji ima 163 imovine u društvenom vlasništvu koja pripadaju raznim društvenim preduzećima u zemljama bivše Jugoslavije. Od 163 objekta društvene imovine u inostranstvu, većina je lokala i kancelarija", kaže se u odgovoru.
Prema podacima APK, 35 imanja se nalazi u Crnoj Gori, dok ih u Srbiji ima 99.
U odgovoruse navodi i da "sa izuzetkom Republike Srbije, države u kojoj je APK onemogućen pravni pristup administrativnoj dokumentaciji i drugim pravnim postupcima, u drugim zemljama APK kontinuirano vodi upravne i sudske postupke u ime društvenih preduzeća u vlasništvu, za legalno posjedovanje ove imovine".
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
