Na Kosovu se bez recepta mogu kupiti gotovo svi lijekovi, od antibiotika i antidepresiva pa sve do jakih analgetika, navodi sagovornica Radio Slobodne Evrope.
“Pomenuću da je riječ o morfijumu koji sam morala da kupujem za sestru koja je bila na intenzivnoj njezi. U apoteci su nam otvoreno rekli i da je to lijek koji oni nabavljaju 'na crno' jer nije na listi odobrenih lijekova”, kaže sagovornica koja je željela da ostane anonimna.
Uvoz lijekova na Kosovu odobrava Agencija za medicinske proizvode i opremu Kosova.
Ova sagovornica kaže i da “bez problema u svakoj apoteci može da se kupi i antibiotik i lijekovi za smirenje”.
“Jednom u životu mi se desilo da je jedna apotekarka odbila. Ja sam joj samo pokazala koji mi antibiotik treba i ona me je pitala jel imate recept od ljekara, ja sam stala začuđena otkud to da mi neko traži recept”, navodi ova građanka Prištine.
Ona dodaje i da je svijesna da je jedino na Kosovu, od zemalja u regionu, moguće kupiti lijekove bez recepta ali da sama ne razmišlja o tome da li krši zakon i podvlači da mnogi građani Kosova još uvijek nemaju zdravstveno osiguranje.
“Sve apoteke prodaju lijekove bez recepta, kojom logikom da ja razmišljam da li kršim zakon? Zakon krše apoteke, a onda su u pozadini institucije Kosova, od Ministarstva zdravlja pa naniže”, kaže sagovornica.
Takođe, jedna mještanka Gračanice, opštine sa većinski srpskim stanovništvom kod Prištine, uz zahtjev da ostane anonimna, navodi da je u apoteci “bez problema” kupovala hemomicin i slala sestri koja živi u Srbiji.
Hemomicin je antibiotik koji se koristi kao terapija za koronavirus.
Prepisivanje medicinskih proizvoda, odnosno lijekova propisano je Zakonom o Medicinskim proizvodima i opremi, te administrativnim uputstvom o receptima i izdavanju medicinskih proizvoda na malo.
U tim dokumentima se precizira da “farmaceut ima pravo da izda samo lijek koji je prepisan u receptu” ali i da ima pravo da, bez konsultacije ljekara, zamjeni jedan lek drugim a koji spadaju u istu vrstu lijekova. Zamjena lijekova je moguća samo ako na kosovskom tržištu ne postoji lijek koji je prepisao doktor i farmaceut je dužan da u receptu zabilježi da je lijek zamjenjen.
Takođe, lijekovi ne bi smeli da se izdaju ako je od prepisivanja recepta prošlo više od 15 dana, odnosno ako je od prepisivanja antibiotika prošlo više od tri dana ili u slučaju analgetika, više od pet dana.
Inače, rad apoteka nadgleda farmaceutski inspektorat koji funkcioniše u okviru Ministarstva zdravlja i on, prema Zakonu o Medicinskim proizvodima i opremi, može da izrekne kazne do hiljadu eura zbog nepoštovanja zakonskih odredbi.
Takođe, Zakonom je predviđeno da se “druga djelovanja, pored krivične odgovornosti, kažnjavaju i novčano u iznosu od 1.000 do 50.000 eura, u zavisnosti od odgovornosti lica i potencijalne štete prouzrokovane po ljudsko zdravlje".
Potpredsjednica Farmaceutske komore Kosova Dardana Mehaj navodi da u pojedinim apotekama na Kosovu čak ne rade farmaceuti i ocjenjuje da je to razlog zbog kog se lijekovi izdaju bez recepta.
“Ima drugih zaposlenih, tehničari, i nemam šta da vam kažem. Ali u apotekama koje se vode na ime farmaceuta, to ne sme da se dešava”, navodi Mehaj.
Zakoni na Kosovu nalažu da svaka apoteka mora da ima kvalifikovanog farmaceuta tokom cijelog radnog vremena.
Mehaj je apelovala na pacijente da nikako ne kupuju lijekove bez recepta ali i da traže da im lijekove izdaje isključivo farmaceut.
Iz Ljekarske komore Kosova nisu željeli da komentarišu činjenicu da se na Kosovu većina lijekova izdaje bez recepta.
U Srbiji se u apotekama lijekovi poput antibiotika mogu dobiti samo uz recept koji je pacijentu prepisao ljekar.
Kazne za one koji se odluče da izdaju antibiotike bez recepta kreću se od 300.000 (2.500 eura) do 1.000.000 dinara (skoro 8.500 eura) za pravno lice, odnosno od 200.000 (1.700 eura) do 500.000 dinara (4.200 eura) za preduzetnike, uz mogućnost izricanja zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do tri godine.
U apotekama se mogu kupiti samo suplementi, kao što su vitamini, te lijekovi sa lakšim dejstvom koji ne potpadaju pod obavezu recepta – kao što je na primjer Aspirin.
Na osnovu Zakona Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, lijekovi se i u Bosni i Hercegovini mogu dobiti samo na recept.
U apotekama u više kantona na području Federacije BiH, RS i farmaceutskim komorama navode kako postoji dokument “Spisak lijekova koji se stavljaju u promet u BiH”, i uz svaki lijek je napisano da li se izdaje uz recept ili ne. Prema tom spisku, svi antibiotici idu uz recept.
Uvoz lijekova na Kosovu odobrava Agencija za medicinske proizvode i opremu Kosova.
Ova sagovornica kaže i da “bez problema u svakoj apoteci može da se kupi i antibiotik i lijekovi za smirenje”.
“Jednom u životu mi se desilo da je jedna apotekarka odbila. Ja sam joj samo pokazala koji mi antibiotik treba i ona me je pitala jel imate recept od ljekara, ja sam stala začuđena otkud to da mi neko traži recept”, navodi ova građanka Prištine.
Ona dodaje i da je svijesna da je jedino na Kosovu, od zemalja u regionu, moguće kupiti lijekove bez recepta ali da sama ne razmišlja o tome da li krši zakon i podvlači da mnogi građani Kosova još uvijek nemaju zdravstveno osiguranje.
“Sve apoteke prodaju lijekove bez recepta, kojom logikom da ja razmišljam da li kršim zakon? Zakon krše apoteke, a onda su u pozadini institucije Kosova, od Ministarstva zdravlja pa naniže”, kaže sagovornica.
Takođe, jedna mještanka Gračanice, opštine sa većinski srpskim stanovništvom kod Prištine, uz zahtjev da ostane anonimna, navodi da je u apoteci “bez problema” kupovala hemomicin i slala sestri koja živi u Srbiji.
Hemomicin je antibiotik koji se koristi kao terapija za koronavirus.
Šta predviđa Zakon?
Prepisivanje medicinskih proizvoda, odnosno lijekova propisano je Zakonom o Medicinskim proizvodima i opremi, te administrativnim uputstvom o receptima i izdavanju medicinskih proizvoda na malo.
U tim dokumentima se precizira da “farmaceut ima pravo da izda samo lijek koji je prepisan u receptu” ali i da ima pravo da, bez konsultacije ljekara, zamjeni jedan lek drugim a koji spadaju u istu vrstu lijekova. Zamjena lijekova je moguća samo ako na kosovskom tržištu ne postoji lijek koji je prepisao doktor i farmaceut je dužan da u receptu zabilježi da je lijek zamjenjen.
Takođe, lijekovi ne bi smeli da se izdaju ako je od prepisivanja recepta prošlo više od 15 dana, odnosno ako je od prepisivanja antibiotika prošlo više od tri dana ili u slučaju analgetika, više od pet dana.
Inače, rad apoteka nadgleda farmaceutski inspektorat koji funkcioniše u okviru Ministarstva zdravlja i on, prema Zakonu o Medicinskim proizvodima i opremi, može da izrekne kazne do hiljadu eura zbog nepoštovanja zakonskih odredbi.
Takođe, Zakonom je predviđeno da se “druga djelovanja, pored krivične odgovornosti, kažnjavaju i novčano u iznosu od 1.000 do 50.000 eura, u zavisnosti od odgovornosti lica i potencijalne štete prouzrokovane po ljudsko zdravlje".
Potpredsjednica Farmaceutske komore Kosova Dardana Mehaj navodi da u pojedinim apotekama na Kosovu čak ne rade farmaceuti i ocjenjuje da je to razlog zbog kog se lijekovi izdaju bez recepta.
“Ima drugih zaposlenih, tehničari, i nemam šta da vam kažem. Ali u apotekama koje se vode na ime farmaceuta, to ne sme da se dešava”, navodi Mehaj.
Zakoni na Kosovu nalažu da svaka apoteka mora da ima kvalifikovanog farmaceuta tokom cijelog radnog vremena.
Mehaj je apelovala na pacijente da nikako ne kupuju lijekove bez recepta ali i da traže da im lijekove izdaje isključivo farmaceut.
Iz Ljekarske komore Kosova nisu željeli da komentarišu činjenicu da se na Kosovu većina lijekova izdaje bez recepta.
Kako se lijekovi izdaju u zemljama regiona?
U Srbiji se u apotekama lijekovi poput antibiotika mogu dobiti samo uz recept koji je pacijentu prepisao ljekar.
Kazne za one koji se odluče da izdaju antibiotike bez recepta kreću se od 300.000 (2.500 eura) do 1.000.000 dinara (skoro 8.500 eura) za pravno lice, odnosno od 200.000 (1.700 eura) do 500.000 dinara (4.200 eura) za preduzetnike, uz mogućnost izricanja zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od šest mjeseci do tri godine.
U apotekama se mogu kupiti samo suplementi, kao što su vitamini, te lijekovi sa lakšim dejstvom koji ne potpadaju pod obavezu recepta – kao što je na primjer Aspirin.
Na osnovu Zakona Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, lijekovi se i u Bosni i Hercegovini mogu dobiti samo na recept.
U apotekama u više kantona na području Federacije BiH, RS i farmaceutskim komorama navode kako postoji dokument “Spisak lijekova koji se stavljaju u promet u BiH”, i uz svaki lijek je napisano da li se izdaje uz recept ili ne. Prema tom spisku, svi antibiotici idu uz recept.
