Poslanik Shaip Kamberi izjavio je danas u parlamentu Srbije, da se protivi, kako kaže, parcijalnoj izmjeni Ustava Srbije, smatrajući da taj akt treba promjeniti u cjelosti, a naveo kao problematičnu i preambula Ustava, "koja Kosovo i Metohiju definiše kao dio Srbije", prenosi Tanjug.
Kamberi se u obraćaju, tokom rasprave u parlamentu na čijem je dnevnom redu Prijedlog za promjenu Ustava, rekao da nema sumnje da bi Ustav trebalo da bude promjenjen, i da postoje brojni argumenti za promjenu cijelog Ustava, a jedan od njih je i taj, što se kaže, u članu 1 Srbija definiše kao država srpskog naroda, a to je prema njegovoj ocjeni problematično sa aspekta manjina.
Po njegovim riječima manjine u Srbiji čine više od 20 odsto stanovništva, a takva definicija, kaže, širi uvjerenje da su članovi zajedica drugačijeg porijekla "građani drugog reda".
U tom smislu kao bolje primjere naveo je Crnu Goru, u čijem se Ustavu, tvrdi, navodi da je nosilac suverenosti građanin koji ima crnogorsko državljansto, ali i Kosovo, navodeći da u članu 1 stoji da je "Republika Kosovo država svojih državljana".
Kamberi je izneo kritike na račun vlasti, navodeći da "u ovoj državi vlast odavno nije javna i transparentna, pravno ograničena, ni posvećena slobodi i jednakosti građana".
On je ocjenio i da sadašnja inicijativa za promjenu dijela Ustava, kojim se usaglašava domaće zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU, nedovoljna, jer obuhvata samo pitanja iz poglavlja 23 i 24.
Naveo je i da su u Srbiji potrebne decentralizacija i regionalizacija, kako bi, kaže, postala bolje mjesto za život, ali i dodao da u takvim zahtjevima vlast "neargumentovano vidi strah od secesije".
Za Kamberija je problematična i preambula Ustava, "koja Kosovo i Metohiju definiše kao dio Srbije, jer, kako kaže, predstavlja prepreku bržem napretku na EU putu".
U tom smislu, naveo je da je, u skladu sa pregovaračkim okvirom za Srbiju poglavlje 35 ima istu težinu kao poglavlja 23 i 24, tekst preambule prepreka bilo kakve težnje "za normalizacijom odnosa sa Kosovom".
Dodao je i da, ako je reforma pravosuđa 2009. godine urađena "navrat-nanos" to ne treba da bude alibi za parcijalnu izmjenu Ustava.
"Naša poslanička grupa neće učestovati u parcijalnoj promjeni, jer se time gubi dragocjeno vrijeme, a to je ono čega najmanje imamo", rekao je Kamberi.
Izvor: Tanjug
Po njegovim riječima manjine u Srbiji čine više od 20 odsto stanovništva, a takva definicija, kaže, širi uvjerenje da su članovi zajedica drugačijeg porijekla "građani drugog reda".
U tom smislu kao bolje primjere naveo je Crnu Goru, u čijem se Ustavu, tvrdi, navodi da je nosilac suverenosti građanin koji ima crnogorsko državljansto, ali i Kosovo, navodeći da u članu 1 stoji da je "Republika Kosovo država svojih državljana".
Kamberi je izneo kritike na račun vlasti, navodeći da "u ovoj državi vlast odavno nije javna i transparentna, pravno ograničena, ni posvećena slobodi i jednakosti građana".
On je ocjenio i da sadašnja inicijativa za promjenu dijela Ustava, kojim se usaglašava domaće zakonodavstvo sa zakonodavstvom EU, nedovoljna, jer obuhvata samo pitanja iz poglavlja 23 i 24.
Naveo je i da su u Srbiji potrebne decentralizacija i regionalizacija, kako bi, kaže, postala bolje mjesto za život, ali i dodao da u takvim zahtjevima vlast "neargumentovano vidi strah od secesije".
Za Kamberija je problematična i preambula Ustava, "koja Kosovo i Metohiju definiše kao dio Srbije, jer, kako kaže, predstavlja prepreku bržem napretku na EU putu".
U tom smislu, naveo je da je, u skladu sa pregovaračkim okvirom za Srbiju poglavlje 35 ima istu težinu kao poglavlja 23 i 24, tekst preambule prepreka bilo kakve težnje "za normalizacijom odnosa sa Kosovom".
Dodao je i da, ako je reforma pravosuđa 2009. godine urađena "navrat-nanos" to ne treba da bude alibi za parcijalnu izmjenu Ustava.
"Naša poslanička grupa neće učestovati u parcijalnoj promjeni, jer se time gubi dragocjeno vrijeme, a to je ono čega najmanje imamo", rekao je Kamberi.
Izvor: Tanjug
