Advokat i bivši jugoslovenski i kosovski političar Azem Vllasi rekao je u emisiji Slobodno srpski da aktuelni politički procesi između Prištine i Beograda vode ka dobrom i da na tome treba da porade ljudi na vlasti.
„Među državama i narodima bilo je i ratova, i sukoba, ali onda kad su na scenu stupali ozbiljni političari, odgovorni državnici, onda su obično govorili da treba da se podvuče linija i da se okrenemo budućnosti, ali prošlost ne treba zaboraviti. Kod nas, izgleda, da ta linija još nije podvučena kad je riječ o odnosima Kosovo - Srbija, Albanci – Srbi“, smatra Vllasi.
Po njemu, sukob između države Srbije i kosovskih Albanaca traje od 1989.godine, kada je režim Slobodan Miloševića nasilno ukinuo ustavnu autonomiju Kosova, gurnuo Albance daleko ispod nivoa prava, položaja koji su imali po legalnom ustavu iz 1974. godine.
Sada je problem na srpskoj strani.
„Vlast koja je stvorila problem Kosova, koja je nasrnula na ustavnu autonomiju i na pravni položaj Albanaca, odnosno Milošević, svrgnut je 2000. godine, ali nakon 21 godine nijedna vlast poslije toga nije makar kurtoazno ili formalno rekla da se Srbija ograđuje od te politike i svega lošeg što je nanela Albancima i Kosovu i da želi novo poglavlje i razgovore o normalizaciji“, kaže Vllasi.
Na pitanje zašto bi Beograd priznavao nezavisnost Kosova, ako to već nije uradilo pet zemalja Evropske unije, koje su i veće, i uticajnije od Srbije, Vllasi kaže da je to zbog toga što i one imaju unutrašnje probleme.
„Ali, te zemlje nisu to radile manjinama ono što je Srbija radila Albancima. To su potpuno različite situacije. Španija ima Kataloniju, ima unutrašnje probleme, ali ni ona, niti jedna druga od pomenutih zemalja nije nikada postupala tako prema nacionalnim manjinama“, smatra Vllasi, uz ocjenu da Albanci ovdje nisu bili nacionalna manjina.
Po njegovom mišljenju, Briselski dijalog bi trebalo da se nastavi jer je od obostrane koristi i za Srbiju, i za Kosovo.
„Dijalog treba da rezultira konačnim sporazumom koji bi značio okončanje ovog latentnog stanja ili, kako se kaže „zamrznutog konflikta“. Ne, mi nismo u konfliktu, konflikt je završen u junu 1999. godine, ali smo ostali u zamrznutim odnosima“, kaže Vllasi i napominje da je princip ravnopravnosti strana, za šta se zalaže i premijer Kosova Albin Kurtu, u pregovorima neophodan.
„Konačni sporazum iz ovog dijaloga ne može se smatrati finalnim ako nema međusobnog priznanja. Srbija treba da prizna da je Kosovo država, Kosovo da prizna da je Srbija država, da to bude na korist i Srbije, i Kosova. To bi bilo od koristi i za kosovske Srbe, jer oni žive tu, oni su građani Kosova. Mnogo će se bolje osjećati i u svakom pogledu će im biti bolje ako Kosovo gdje žive ima dobre i normalne odnose sa Srbijom“, kazao je Vllasi.
Naglašava da kosovske institucije treba da tretiraju Srbe kao i sve druge građane, kao što i čine, jer su zastupljeni u parlamentu, vladi, na lokalnom nivou.
Na primjedbu voditelja da se mnogi kosovski zakoni koji regulišu položaj srpske i drugih nevećinskih zajednica ne sprovode, poput nepoštovanja odluke Ustavnog suda da se manastiru Visoki Dečani vrati zemlja, Vllasi se založio za punu primjenu propisa i vladavinu prava.
„Odluke sudova treba sprovoditi. Manastir Dečani, kao što i u Srbiji govore, to su srpske svetinje, to je identitet srpski. Sve je to u redu, ali mislim da manastir Dečani, manastir Gračanica, nisu samo srpska kulturna i vjerska baština. To je svjetska kulturna baština, jer su pod zaštitom UNESCO-a, to je jedna šira vrijednost. Na teritoriji Kosova to jeste srpska baština u religioznom smislu, vjerskom smislu, više srpska nego drugih, ali je zajednička kulturna baština svih nas, i Kosova, a ne Srbije, kulturna baština Srba. Jeste malo više zbog religije, ali i tu ima jednostaranosti. I po zakonu, bez bodljikavih žica i bez vojnika KFOR-a kod Dečana, snage reda Kosova dužne su da zaštite sve kulturne, historijske i vjerske objekte historije“, izjavio je u emisiji Slobodno srpski advokat Azem Vllasi.
Po njemu, sukob između države Srbije i kosovskih Albanaca traje od 1989.godine, kada je režim Slobodan Miloševića nasilno ukinuo ustavnu autonomiju Kosova, gurnuo Albance daleko ispod nivoa prava, položaja koji su imali po legalnom ustavu iz 1974. godine.
Sada je problem na srpskoj strani.
„Vlast koja je stvorila problem Kosova, koja je nasrnula na ustavnu autonomiju i na pravni položaj Albanaca, odnosno Milošević, svrgnut je 2000. godine, ali nakon 21 godine nijedna vlast poslije toga nije makar kurtoazno ili formalno rekla da se Srbija ograđuje od te politike i svega lošeg što je nanela Albancima i Kosovu i da želi novo poglavlje i razgovore o normalizaciji“, kaže Vllasi.
Na pitanje zašto bi Beograd priznavao nezavisnost Kosova, ako to već nije uradilo pet zemalja Evropske unije, koje su i veće, i uticajnije od Srbije, Vllasi kaže da je to zbog toga što i one imaju unutrašnje probleme.
„Ali, te zemlje nisu to radile manjinama ono što je Srbija radila Albancima. To su potpuno različite situacije. Španija ima Kataloniju, ima unutrašnje probleme, ali ni ona, niti jedna druga od pomenutih zemalja nije nikada postupala tako prema nacionalnim manjinama“, smatra Vllasi, uz ocjenu da Albanci ovdje nisu bili nacionalna manjina.
Nastaviti dijalog ravnopravno do međusobnog priznanja
Po njegovom mišljenju, Briselski dijalog bi trebalo da se nastavi jer je od obostrane koristi i za Srbiju, i za Kosovo.
„Dijalog treba da rezultira konačnim sporazumom koji bi značio okončanje ovog latentnog stanja ili, kako se kaže „zamrznutog konflikta“. Ne, mi nismo u konfliktu, konflikt je završen u junu 1999. godine, ali smo ostali u zamrznutim odnosima“, kaže Vllasi i napominje da je princip ravnopravnosti strana, za šta se zalaže i premijer Kosova Albin Kurtu, u pregovorima neophodan.
„Konačni sporazum iz ovog dijaloga ne može se smatrati finalnim ako nema međusobnog priznanja. Srbija treba da prizna da je Kosovo država, Kosovo da prizna da je Srbija država, da to bude na korist i Srbije, i Kosova. To bi bilo od koristi i za kosovske Srbe, jer oni žive tu, oni su građani Kosova. Mnogo će se bolje osjećati i u svakom pogledu će im biti bolje ako Kosovo gdje žive ima dobre i normalne odnose sa Srbijom“, kazao je Vllasi.
Poštovati sudske odluke
Naglašava da kosovske institucije treba da tretiraju Srbe kao i sve druge građane, kao što i čine, jer su zastupljeni u parlamentu, vladi, na lokalnom nivou.
Na primjedbu voditelja da se mnogi kosovski zakoni koji regulišu položaj srpske i drugih nevećinskih zajednica ne sprovode, poput nepoštovanja odluke Ustavnog suda da se manastiru Visoki Dečani vrati zemlja, Vllasi se založio za punu primjenu propisa i vladavinu prava.
„Odluke sudova treba sprovoditi. Manastir Dečani, kao što i u Srbiji govore, to su srpske svetinje, to je identitet srpski. Sve je to u redu, ali mislim da manastir Dečani, manastir Gračanica, nisu samo srpska kulturna i vjerska baština. To je svjetska kulturna baština, jer su pod zaštitom UNESCO-a, to je jedna šira vrijednost. Na teritoriji Kosova to jeste srpska baština u religioznom smislu, vjerskom smislu, više srpska nego drugih, ali je zajednička kulturna baština svih nas, i Kosova, a ne Srbije, kulturna baština Srba. Jeste malo više zbog religije, ali i tu ima jednostaranosti. I po zakonu, bez bodljikavih žica i bez vojnika KFOR-a kod Dečana, snage reda Kosova dužne su da zaštite sve kulturne, historijske i vjerske objekte historije“, izjavio je u emisiji Slobodno srpski advokat Azem Vllasi.