Velika nezaposlenost

Rexhep Mula iz sela Grdoc, oko 30 kilometara udaljenog od prestonice, svakog dana u šest sati ujutru kreće na jednu od pijaca u Prištini sa svojim kolicima, koja je takođe alat njegovog rada.

"Idem na pijacu svaki dan, osim ako kod kuće nemam jako težak posao, inače bez izlaska ne može", kaže on.

U dobrom danu zaradi pet do sedam eura, dok ima dana kada se vrati bez ijednog eura. Ovim poslom Rexhepi održava svoju porodicu od 8 članova.

"Moja djeca, jedno ide u peti razred, jedno u osmi razred, jedno je u Podujevu krenulo u školu, ali nisam imao čime da platim i bio sam prisiljen da prestanem. 15 eura je bila mjesečna uplata, s druge strane moram kupiti supruzi lijekove, a zatim i neke troškove domaćinstva", priznaje on.

Direktor Direkcije za socijalnu zaštitu u opštini Priština Dren Kukaj kaže da se broj porodica koje žive u siromaštvu i zavise od socijalne pomoći u glavnom gradu kreće od 1400 do 1600.

"Postoje slučajevi koji su ozbiljniji od drugih, pa su podijeljeni u dvije kategorije. Pokušali smo svim silama da pomognemo ovim slučajevima. Dobra stvar je što u poređenju sa ukupnim stanovništvom u Prištini, taj broj nije velik, za razliku od drugih opština u kojima je broj porodica koje žive od socijalne pomoći mnogo veći“, kaže Kukaj.

Povećanje blagostanja i smanjenje siromaštva proglašeni su među prioritetima Vlade Kosova.

"Nećemo dopustiti da bilo koji građanin bude u ekstremnom siromaštvu u našem prvom mandatu, tako da se radi o onih 100 hiljada građana koji žive s manje od jednog eura dnevno", rekao je premijer Kurti tokom predstavljanja vladajućeg programa.

Ekonomista Lekë Musa u intervjuu za VOA rekao je da Kosovo trenutno ima potencijal da ublaži ekstremno siromaštvo.

"Mislim da je Kosovo sada u vrlo stabilnoj fiskalnoj situaciji i da bi uz bolje programiranje socijalnih šema moglo biti moguće eliminisati ili realiziranje eliminisanja ili smanjiti ekstremno siromaštvo u zemlji," rekao je.

Međutim, Musa kaže da je u ovom procesu potrebna posebna briga i da bi glavni cilj trebao biti zapošljavanje, jer izlazak iz siromaštva samo putem socijalnih šema ima svoje rizike.

"Ove socijalne šeme vrlo često mogu izazvati učinak na ekonomiju koji je vrlo nepoželjan, a poznat je kao 'zamka siromaštva' i znači da različiti slojevi, posebno mladi, zbog ovih socijalnih pomagala oklijevaju ili gube poticaj za traženje posla ili barem rade u sivoj ekonomiji, ne izjašnjavaju se, kako bi i dalje primali ove beneficije ili socijalne šeme", kaže Musa.

Na Kosovu je visoka stopa nezaposlenosti posljedično uzrokovala porast stope siromaštva u zemlji, gdje 18 posto stanovništva živi u siromaštvu, dok je preko 5 posto u ekstremnom siromaštvu, koje pada na manje od dva dolara dnevno.