Predsjednica Vjosa Osmani imenovala je samo jednog kandidata od dva predložena iz Demokratske partije Kosova za Centralnu izbornu Kosmisiju, ali je postupila drugačije i imenovala dva kandidata iz Pokreta Samoopredjeljenje, dok je treći kandidat ispred Samoopredjeljenja sa njene liste „Usudi se“, saznaje Gazeta Blic, prenosi Ekonomija onlajn.
Po tom pitanju niko zvaničnika liste „Usudi se“ nije želeo da se izjasni, za Gazeta blic je savjetnik za medije predsjednice Osmani, Bekim Kupina izjavio da su zatražili dodatna pojašnjenja od Ustavnog suda u vezi sa imenovanjem trećeg člana, kao i o načinu imenovanja predstavnika iz reda bošnjačke zajednice, pošto su sva tri politička subjekta koja su rezervisala mjesta za ovu zajednicu u Skupštini Kosova predložila kandidate za članove za CIK-a, naglasio je za Gazetu Blic, savjetnik za medije predsjednika Bekim Kupine.
Sastav CIK-a je jasno definisan Ustavom Kosova. Član 139. navodi da šest članova imenuju najveće parlamentarne grupe zastupljene u Skupštini koje ne učestvuju u dodjeli rezervisanih mjesta, ali, šta se dešava u slučajevima kada u Skupštini ne postoji šest poslaničkih grupa, kao što je slučaj sada kada ih je četiri: Pokret Samoopredjeljenje, Demokratska partija Kosova, Demokratski savez i Alijansa za budućnost Kosova.
U istom članu Ustava se navodi da „ako je u Skupštini zastupljeno manje grupa, najveća grupa ili grupe mogu imenovati dodatne članove“.
Ovaj opis u članu Ustava nije se učinio dovoljno jasnim Osmani koja se obratila Ustavnom sudu.
Osmani je imenovala osam članova Centralne izborne komisije.
Imenovanja su izvršena po predlozima političkih stranaka, u skladu sa važećim zakonom.
Za imenovanje dva člana CIK postoje dvosmislenosti ustavnih odredbi i zbog pojašnjenja u vezi sa imenovanjem predstavnika iz bošnjačke zajednice Osmani se obratila Ustavnom sudu.
Po tom pitanju oglasio se stručnjak za ustavna pitanja Albert Krasniqi.
„Kada političke stranke imaju jednak broj poslanika, kao u slučaju tri političke stranke koji predstavljaju bošnjačku zajednicu, ali imaju pravo da imenuju samo jednog člana, primjenjuje se drugi kriterijum ocjenjivanja, a to je broj glasova dobijenih na posljednjim izborima”, rekao je Krasniqi.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
Sastav CIK-a je jasno definisan Ustavom Kosova. Član 139. navodi da šest članova imenuju najveće parlamentarne grupe zastupljene u Skupštini koje ne učestvuju u dodjeli rezervisanih mjesta, ali, šta se dešava u slučajevima kada u Skupštini ne postoji šest poslaničkih grupa, kao što je slučaj sada kada ih je četiri: Pokret Samoopredjeljenje, Demokratska partija Kosova, Demokratski savez i Alijansa za budućnost Kosova.
U istom članu Ustava se navodi da „ako je u Skupštini zastupljeno manje grupa, najveća grupa ili grupe mogu imenovati dodatne članove“.
Ovaj opis u članu Ustava nije se učinio dovoljno jasnim Osmani koja se obratila Ustavnom sudu.
Osmani je imenovala osam članova Centralne izborne komisije.
Imenovanja su izvršena po predlozima političkih stranaka, u skladu sa važećim zakonom.
Za imenovanje dva člana CIK postoje dvosmislenosti ustavnih odredbi i zbog pojašnjenja u vezi sa imenovanjem predstavnika iz bošnjačke zajednice Osmani se obratila Ustavnom sudu.
Po tom pitanju oglasio se stručnjak za ustavna pitanja Albert Krasniqi.
„Kada političke stranke imaju jednak broj poslanika, kao u slučaju tri političke stranke koji predstavljaju bošnjačku zajednicu, ali imaju pravo da imenuju samo jednog člana, primjenjuje se drugi kriterijum ocjenjivanja, a to je broj glasova dobijenih na posljednjim izborima”, rekao je Krasniqi.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
