Izvršni direktor Balkanske grupe za istraživanje politika sa Kosova Naim Rashiti ocjenio je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa, da insistiranje srpske strane u dijalogu za osnivanjem Zajednice srpskih opština ustvari uključuje „veću autonomiju“, prenosi Ekonomija onlajn.
Prema njegovim riječima Vlada Kosova paralelno sa dijalogom treba da gradi proaktivne agende sa institucijama EU i državama članicama EU.
Govoreći o“non pejperima“ Rashiti je rekao da prvi objavljeni, kako je navođeno nema nikakve veze sa Slovenijom.
„To je dokument koji artikulišu druge regije: Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, Mađarska i Rusija. Zapadni Balkan se tretira gotovo kao neriješeno pitanje ili kao zamrznuti konflikt“, rekao je Rashiti i dodao da će takvih dokumenata biti stalno, jer se intenzivno povećava proces nezavisnosti Republike Srpske.
"Postojala je agenda i veliki napor Slovenije da pogura integraciju Zapadnog Balkana u EU, ali i od strane rukovodstva EU. Na Balkanu su porasle ambicije moćnih nacionalističkih glumaca. Biće još mnogo „non pejpera“. U jednom trenutku podjela Bosne i Hercegovine neće nikoga iznenaditi“, rekao je Rashiti.
Rashiti je takođe rekao da će doći do sporazuma između Kosova i Srbije i približavanja EU ili će biti tema zbog ruskog pokušaja da održi kontrolu nad Republikom Srpskom.
„To je vrlo jednostavno, a ne nužno i zbog Srbije. U takvoj situaciji došlo bi do velike zapadne intervencije da bi se situacija smirila i ipak održao status kvo i došlo do velike strateške političke odluke, da se Zapadni Balkan približi zemljama EU", rekao je Rashiti i dodao da postoji mnogo različitih rješenja.
Prema njegovim riječima ZSO je pitanje koje se javno osporava, jer iza stvarnog zahtjeva stoji više od autonomije koju nazivaju „podjelom vlasti“ na Kosovu za sjever, ali možda i za sva područja.
Rashiti takođe smatra da Srpska pravoslavna crkva, takođe prevazilazi Ahtisaarijev plan, kao i to da je potreban poseban status različitih modaliteta za veću autonomiju teritorija naseljenih Srbima.
„Zahtjev Srbije ili sporazum Srbije o normalizaciji odnosa ne vodi ka priznanju i nikada nije upućivao da će Srbija priznati Kosovo. S druge strane, Kosovo zahtjeva izričito priznanje. Zatim kosovski zahtjevi za ravnotežom ljudskih prava između kosovskih Srba i Albanaca u dolini, koja nikada nije definisana, kao i pravo veta srpske zajednice u ustavnom poretku. Ako se detalji obrade jedan po jedan, oni uzrokuju mnogo glavobolje“, rekao je Rashiti.
Naglasio je da je cilj Kosova, članstvo u UN i NATO i evropske integracije.
Dodao je da ostaje da se vidi koji je paket za normalizaciju odnosa, rješavanje sukoba i izgradnju mira.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
Govoreći o“non pejperima“ Rashiti je rekao da prvi objavljeni, kako je navođeno nema nikakve veze sa Slovenijom.
„To je dokument koji artikulišu druge regije: Bosna i Hercegovina, Republika Srpska, Mađarska i Rusija. Zapadni Balkan se tretira gotovo kao neriješeno pitanje ili kao zamrznuti konflikt“, rekao je Rashiti i dodao da će takvih dokumenata biti stalno, jer se intenzivno povećava proces nezavisnosti Republike Srpske.
"Postojala je agenda i veliki napor Slovenije da pogura integraciju Zapadnog Balkana u EU, ali i od strane rukovodstva EU. Na Balkanu su porasle ambicije moćnih nacionalističkih glumaca. Biće još mnogo „non pejpera“. U jednom trenutku podjela Bosne i Hercegovine neće nikoga iznenaditi“, rekao je Rashiti.
Rashiti je takođe rekao da će doći do sporazuma između Kosova i Srbije i približavanja EU ili će biti tema zbog ruskog pokušaja da održi kontrolu nad Republikom Srpskom.
„To je vrlo jednostavno, a ne nužno i zbog Srbije. U takvoj situaciji došlo bi do velike zapadne intervencije da bi se situacija smirila i ipak održao status kvo i došlo do velike strateške političke odluke, da se Zapadni Balkan približi zemljama EU", rekao je Rashiti i dodao da postoji mnogo različitih rješenja.
Prema njegovim riječima ZSO je pitanje koje se javno osporava, jer iza stvarnog zahtjeva stoji više od autonomije koju nazivaju „podjelom vlasti“ na Kosovu za sjever, ali možda i za sva područja.
Rashiti takođe smatra da Srpska pravoslavna crkva, takođe prevazilazi Ahtisaarijev plan, kao i to da je potreban poseban status različitih modaliteta za veću autonomiju teritorija naseljenih Srbima.
„Zahtjev Srbije ili sporazum Srbije o normalizaciji odnosa ne vodi ka priznanju i nikada nije upućivao da će Srbija priznati Kosovo. S druge strane, Kosovo zahtjeva izričito priznanje. Zatim kosovski zahtjevi za ravnotežom ljudskih prava između kosovskih Srba i Albanaca u dolini, koja nikada nije definisana, kao i pravo veta srpske zajednice u ustavnom poretku. Ako se detalji obrade jedan po jedan, oni uzrokuju mnogo glavobolje“, rekao je Rashiti.
Naglasio je da je cilj Kosova, članstvo u UN i NATO i evropske integracije.
Dodao je da ostaje da se vidi koji je paket za normalizaciju odnosa, rješavanje sukoba i izgradnju mira.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
