Sjevernoatlanski savez i Ujedinjene nacije u ovom trenutku neće povući svoje misije sa Kosova, ocjenjuje stručnjak za bezbjednost Ramadan Qehaja i dodaje da su izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na tu temu zapravo politički potez kako bi se diskreditovale i oslabile Kosovske bezbjedonosne snage, prenosi RSE.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je 13. maja izjavio kako će jedna od velikih sila uskoro krenuti u zvanično traženje povlačenja snaga Kfora i Unmika sa Kosova.
Rekao je i da ne može da kaže o kojoj sili je riječ, ali da su u pitanju obavještajni podaci iz zvaničnih izvora, te da će o ovom pitanju pokušati da razgovara sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, kako bi svojim ugledom doprineo u zapadnoj alijansi da do toga ne dođe.
Vučić i Stoltenberg trebalo bi da se sastanu u Briselu u ponedjeljak, 17. maja.
“Sada kada se Vučić bude sastao sa Stoltenbergom tražiće da ostane ovdje KFOR, kako bi uticao da KBS ne budu vojska, kako je predviđeno, da treba da se pretvori u vojsku”, ocjenjuje Qehaja.
Skupština Kosova je 2018. usvojila zakonske promjene za transformaciju mandata Kosovskih bezbjedonosnih snaga u oružane. Predviđeno je da transformacija traje 10 godina, kako bi ove snage postale vojska. Očekuje se da će se u trećoj fazi transformacije ostvariti puni operativni kapaciteti.
Qehaja dodaje da će svakako doći dan kada će NATO povući vojsku sa Kosova, ali napominje da je prije toga neophodno da Srbija i Kosovo to dogovore u okviru normalizacije odnosa dvije strane.
Podvlači i da su Kosovske bezbjedonsne snage spremne da se u svakom trenutku suoče sa odbrambenim pitanjima.
“Razumije se, ima još problema oko borbene gotovosti, ali su na dobrom putu da se ta gotovost povećava iz dana u dan. Tu su i finansijski problemi, treba naći novac za naoružanje, opremu i tako dalje. Iako KFOR ode odavde, razumije se da će bezbjedonosna pitanja biti u rukama KBS”, navodi Qehaja.
Međunarodne mirovne snage pod vođstvom NATO saveza, odnosno, Kfora na Kosovu su raspoređene u junu 1999. godine, nakon povlačenja srpskih snaga sa Kosova u cilju stvaranja bezbjednog okruženja. Osnov za raspoređivanje mirovnih snaga NATO na Kosovu je Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti UN, koju je Savjet bezbjednosti UN izglasao u junu 1999. godine, a koja je i dalje na snazi.
A UNMIK ili Privremena civilna administracija Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu je uspostavljena 2000. godine, nakon vazdušnih napada snaga NATO na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju. I ova misija je raspoređena na osnovu Rezolucije 1244.
Upravo na to ukazuje profesor međunarodnog prava i stručnjak za međunarodne odnose Afrim Hoti i poručuje da je uloga djelovanja NATO i UN misija na Kosovu privremenog karaktera.
Inače, nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, 2008. godine, UNMIK je najveći broj svojih zaduženja predao Misiji Evropske unije za vladavinu prava na Kosovu (EULEX).
Hoti smatra da će KFOR i UNMIK misije otići sa Kosova kada zvanično Kosovo postane članica NATO, odnosno kada dobije stolicu u UN.
On ističe da izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića oko povlačenja UNMIK administarcije sa Kosova nisu ništa novo i podsjeća da su SAD i Velika Britanija u nekoliko navrata tražile da se pred SB UN više ne raspravlja o Kosovu.
“SAD i Velika Britanija su probale da utiču da se završi misija UN na Kosovu, sada imamo novu situaciju jer politički proces (pregovaranja između Kosova i Srbije) nije gotov i to u ovom momentu nije moguće”, podvlači Hoti.
Izvor: Kosovo Online/RSE
Rekao je i da ne može da kaže o kojoj sili je riječ, ali da su u pitanju obavještajni podaci iz zvaničnih izvora, te da će o ovom pitanju pokušati da razgovara sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, kako bi svojim ugledom doprineo u zapadnoj alijansi da do toga ne dođe.
Vučić i Stoltenberg trebalo bi da se sastanu u Briselu u ponedjeljak, 17. maja.
“Sada kada se Vučić bude sastao sa Stoltenbergom tražiće da ostane ovdje KFOR, kako bi uticao da KBS ne budu vojska, kako je predviđeno, da treba da se pretvori u vojsku”, ocjenjuje Qehaja.
Skupština Kosova je 2018. usvojila zakonske promjene za transformaciju mandata Kosovskih bezbjedonosnih snaga u oružane. Predviđeno je da transformacija traje 10 godina, kako bi ove snage postale vojska. Očekuje se da će se u trećoj fazi transformacije ostvariti puni operativni kapaciteti.
Qehaja dodaje da će svakako doći dan kada će NATO povući vojsku sa Kosova, ali napominje da je prije toga neophodno da Srbija i Kosovo to dogovore u okviru normalizacije odnosa dvije strane.
Podvlači i da su Kosovske bezbjedonsne snage spremne da se u svakom trenutku suoče sa odbrambenim pitanjima.
“Razumije se, ima još problema oko borbene gotovosti, ali su na dobrom putu da se ta gotovost povećava iz dana u dan. Tu su i finansijski problemi, treba naći novac za naoružanje, opremu i tako dalje. Iako KFOR ode odavde, razumije se da će bezbjedonosna pitanja biti u rukama KBS”, navodi Qehaja.
Međunarodne mirovne snage pod vođstvom NATO saveza, odnosno, Kfora na Kosovu su raspoređene u junu 1999. godine, nakon povlačenja srpskih snaga sa Kosova u cilju stvaranja bezbjednog okruženja. Osnov za raspoređivanje mirovnih snaga NATO na Kosovu je Rezolucija 1244 Savjeta bezbjednosti UN, koju je Savjet bezbjednosti UN izglasao u junu 1999. godine, a koja je i dalje na snazi.
A UNMIK ili Privremena civilna administracija Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu je uspostavljena 2000. godine, nakon vazdušnih napada snaga NATO na tadašnju Saveznu Republiku Jugoslaviju. I ova misija je raspoređena na osnovu Rezolucije 1244.
Upravo na to ukazuje profesor međunarodnog prava i stručnjak za međunarodne odnose Afrim Hoti i poručuje da je uloga djelovanja NATO i UN misija na Kosovu privremenog karaktera.
Inače, nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, 2008. godine, UNMIK je najveći broj svojih zaduženja predao Misiji Evropske unije za vladavinu prava na Kosovu (EULEX).
Hoti smatra da će KFOR i UNMIK misije otići sa Kosova kada zvanično Kosovo postane članica NATO, odnosno kada dobije stolicu u UN.
On ističe da izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića oko povlačenja UNMIK administarcije sa Kosova nisu ništa novo i podsjeća da su SAD i Velika Britanija u nekoliko navrata tražile da se pred SB UN više ne raspravlja o Kosovu.
“SAD i Velika Britanija su probale da utiču da se završi misija UN na Kosovu, sada imamo novu situaciju jer politički proces (pregovaranja između Kosova i Srbije) nije gotov i to u ovom momentu nije moguće”, podvlači Hoti.
Izvor: Kosovo Online/RSE
