Profesor ustavnog prava Përperim Gruda smatra da je najava podnošenja tužbe protiv Srbije za genocid na Kosovu i označavanje ovog pitanja kao važne tačke u programu vlade, pogrešan korak, prenosi Ekonomija onlajn.
Gruda ističe da je najava jednog takvog poteza, bez prethodnog detaljnog proučavanja i razgovora sa stručnjacima u toj oblasti, pogrešna.
"Problem je što je Vlada već otvorila vrata za ovaj posao i mislim da je napravljena prva greška. Ako upozoravate da će te podneti tužbu i to napišete u vladinom programu, a zatim to ne uradite, imaćete posljedice koje dokazuju da imate inferiornost u odnosu na argumente koje imate da ponudite", kaže Gruda.
Prema njegovim riječima, pogrešan korak predstavlja i podnošenje tužbe u trenutku kada nema šanse da ishod bude pozitivan.
"Predlažem da sjednemo i ozbiljno razgovaramo o ovoj temi sa stručnjacima iz te oblasti, kako bismo napravili ravnotežu onoga što smo radili 20 godina, šta smo dokaza do sada prikupili, kojima smo upravljali i sistem, koje podatke imamo. Ja smatram pogrešnim javno pojavljivanje ovog broja, govoreći ovo samo izjavom, bez prethodne studije, i mislim da je trebalo da se dogodi upravo suprotno. Izjavi da ćemo podneti tužbu pred Međunarodnim sudom pravde trebalo bi da prethodi proces široke konsultacije sa javnošću", rekao je Gruda.
On dodaje da postoje dva glavna pravna načina za pokrenutanje tužbe za genocid.
"Kosovo može da tuži Srbiju za genocid, ali pravni način da Kosovo dođe do trenutka kada Međunarodni sud pravde vodi ovu tužbu izuzetno je težak, jer u prvom redu Kosovo nije član Ujedinjenih nacija, nije stranka u statutu Međunarodnog suda pravde. U ovim okolnostima, Kosovo može podneti tužbu ovom Sudu samo u okolnostima kada podnese izjavu Sekretarijatu Međunarodnog suda pravde u kojoj izražava posvećenost poštovanju Statuta Međunarodnog suda pravde i obavezama i prava Države članice UN. Tek nakon podnošenja ove vrste izjave, Kosovo može postati stranka Međunarodnog suda pravde, što je ujedno i prvi način na koji Kosovo može podneti tužbu za genocid", pojašnjava Gruda.
Drugi način je, kako kaže, obezbjeđivanje treće zemlje, gdje svi misle na Albaniju, koja može podneti tužbu umjesto Kosova.
"To je način gdje treća zemlja, koja je članica Ujedinjenih nacija i koja je stranka Međunarodnog suda pravde, može podneti tužbu u našem interesu", objasnio je Gruda.
Prema Grudi, podnošenje tužbe za genocid je jedan od najtežih postupaka i priprema za to traju dosta dugo.
"Tužba za genocid jedna je od najtežih pravnih operacija, činjenica da smo od Drugog svjetskog rata imali samo jednu sudsku odluku kojom se potvrđuje genocid, a to je slučaj Srebrenice, pokazuje da dokazati genocid je izuzetno složen i težak proces. Priprema ove tužbe može potrajati godinama, najmanje 1 ili 2 godine, jer zahtjeva mnogo rada širokog tima advokata i profesionalaca u drugim oblastima koji pomažu u prikupljanju, administriranju i sistematizaciji dokaza koje ste priložili. Tužba je obimna u smislu obima i činjenica i argumenata koji se nude", dodao je Gruda.
Na pitanje da li Kosovo može da dobije parnicu za genocid, Gruda poručuje da je važno shvatiti činjenicu da je, po navodima zapadnih diplomata "NATO intervencija imala za cilj sprečavanje genocida, a ne govori se o tome da je trebalo da zaustavi ili okončati genocid što znači da se na međunarodnom nivou čini kao da je jasno da Kosovo nije priznato kao slučaj genocida iako ima sve elemente genocida".
Zato, kako kaže, ukoliko bi Kosovo podnelo tužbu za genocid protiv Srbije, a pri tom izgubilo taj proces, onda bi posljedice bile velike i imale bi gubitke u političkom, diplomatskom i pravnom smislu.
"U ovom pogledu Kosovo bi se sa ovim pitanjem trebalo ponašati izuzetno oprezno, jer je teško da Kosovo prvo prevaziđe pravne prepreke kao zemlja koja nije član UN, da dođe na adresu tužbe i drugo, teško je argumentovati da je Kosovo imalo genocid, pružiti potrebne dokaze koji dokazuju da je postojao genocid", upozorava Gruda.
On podsjeća da su tužbu i protivtužbu za genocid pred Međunarodnim sudom pravde ranije podnele Hrvatska i Srbija, ali su one oborene na sudu.
"Znamo ozbiljnost hrvatske države i akademskog svijeta, posebno hrvatskog pravnog, koji ima mnogo više argumentovanih kapaciteta od našeg. U okolnostima kada pošaljemo tužbu i ako izgubimo tu parnicu, to bi imalo dodatne gubitke. U tom slučaju bi bilo bolje da se ne izlažemo tako nečemu, jer bi imali negativne posljedice i sa političke, diplomatske, pravne tačke", zaključio je Përparim Gruda.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
"Problem je što je Vlada već otvorila vrata za ovaj posao i mislim da je napravljena prva greška. Ako upozoravate da će te podneti tužbu i to napišete u vladinom programu, a zatim to ne uradite, imaćete posljedice koje dokazuju da imate inferiornost u odnosu na argumente koje imate da ponudite", kaže Gruda.
Prema njegovim riječima, pogrešan korak predstavlja i podnošenje tužbe u trenutku kada nema šanse da ishod bude pozitivan.
"Predlažem da sjednemo i ozbiljno razgovaramo o ovoj temi sa stručnjacima iz te oblasti, kako bismo napravili ravnotežu onoga što smo radili 20 godina, šta smo dokaza do sada prikupili, kojima smo upravljali i sistem, koje podatke imamo. Ja smatram pogrešnim javno pojavljivanje ovog broja, govoreći ovo samo izjavom, bez prethodne studije, i mislim da je trebalo da se dogodi upravo suprotno. Izjavi da ćemo podneti tužbu pred Međunarodnim sudom pravde trebalo bi da prethodi proces široke konsultacije sa javnošću", rekao je Gruda.
On dodaje da postoje dva glavna pravna načina za pokrenutanje tužbe za genocid.
"Kosovo može da tuži Srbiju za genocid, ali pravni način da Kosovo dođe do trenutka kada Međunarodni sud pravde vodi ovu tužbu izuzetno je težak, jer u prvom redu Kosovo nije član Ujedinjenih nacija, nije stranka u statutu Međunarodnog suda pravde. U ovim okolnostima, Kosovo može podneti tužbu ovom Sudu samo u okolnostima kada podnese izjavu Sekretarijatu Međunarodnog suda pravde u kojoj izražava posvećenost poštovanju Statuta Međunarodnog suda pravde i obavezama i prava Države članice UN. Tek nakon podnošenja ove vrste izjave, Kosovo može postati stranka Međunarodnog suda pravde, što je ujedno i prvi način na koji Kosovo može podneti tužbu za genocid", pojašnjava Gruda.
Drugi način je, kako kaže, obezbjeđivanje treće zemlje, gdje svi misle na Albaniju, koja može podneti tužbu umjesto Kosova.
"To je način gdje treća zemlja, koja je članica Ujedinjenih nacija i koja je stranka Međunarodnog suda pravde, može podneti tužbu u našem interesu", objasnio je Gruda.
Prema Grudi, podnošenje tužbe za genocid je jedan od najtežih postupaka i priprema za to traju dosta dugo.
"Tužba za genocid jedna je od najtežih pravnih operacija, činjenica da smo od Drugog svjetskog rata imali samo jednu sudsku odluku kojom se potvrđuje genocid, a to je slučaj Srebrenice, pokazuje da dokazati genocid je izuzetno složen i težak proces. Priprema ove tužbe može potrajati godinama, najmanje 1 ili 2 godine, jer zahtjeva mnogo rada širokog tima advokata i profesionalaca u drugim oblastima koji pomažu u prikupljanju, administriranju i sistematizaciji dokaza koje ste priložili. Tužba je obimna u smislu obima i činjenica i argumenata koji se nude", dodao je Gruda.
Na pitanje da li Kosovo može da dobije parnicu za genocid, Gruda poručuje da je važno shvatiti činjenicu da je, po navodima zapadnih diplomata "NATO intervencija imala za cilj sprečavanje genocida, a ne govori se o tome da je trebalo da zaustavi ili okončati genocid što znači da se na međunarodnom nivou čini kao da je jasno da Kosovo nije priznato kao slučaj genocida iako ima sve elemente genocida".
Zato, kako kaže, ukoliko bi Kosovo podnelo tužbu za genocid protiv Srbije, a pri tom izgubilo taj proces, onda bi posljedice bile velike i imale bi gubitke u političkom, diplomatskom i pravnom smislu.
"U ovom pogledu Kosovo bi se sa ovim pitanjem trebalo ponašati izuzetno oprezno, jer je teško da Kosovo prvo prevaziđe pravne prepreke kao zemlja koja nije član UN, da dođe na adresu tužbe i drugo, teško je argumentovati da je Kosovo imalo genocid, pružiti potrebne dokaze koji dokazuju da je postojao genocid", upozorava Gruda.
On podsjeća da su tužbu i protivtužbu za genocid pred Međunarodnim sudom pravde ranije podnele Hrvatska i Srbija, ali su one oborene na sudu.
"Znamo ozbiljnost hrvatske države i akademskog svijeta, posebno hrvatskog pravnog, koji ima mnogo više argumentovanih kapaciteta od našeg. U okolnostima kada pošaljemo tužbu i ako izgubimo tu parnicu, to bi imalo dodatne gubitke. U tom slučaju bi bilo bolje da se ne izlažemo tako nečemu, jer bi imali negativne posljedice i sa političke, diplomatske, pravne tačke", zaključio je Përparim Gruda.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
