Ekspert za poslove Evropske unije Avni Mazreku izjavio je za Kosovo Online da nova vlast u Prištini ima drugačiji pristup dijalogu sa Srbijom, koji ne znači da dijalog treba početi iznova.
On ocijenjuje da izjava predsednice Vjose Osmani o resetovanju dijaloga podrazumeva “bolju pripremljenost Kosova za dalji proces dijaloga”.
“Kada se radi o stavu o dijalogu zvanične Prištine, odnosno Vlade i predsjedništva Kosova, ono što sam ja mogao shvatiti je da je novoizabrano rukovodstvo, bar deklarativno, izrazilo određenu dozu kritike prema dosadašnjem toku dijaloga i oni dijalog vide iz drugog ugla. Stoga izjavu Vjose Osmani ne treba tumačiti na način da Kosovo želi da se dijalog vrati na početak, već znači bolju pripremljenost za dalji proces dijaloga. Takođe, to podrazumjeva i određivanje jasne agende, kako se odlazak u Brisel ne bi sveo samo na turistički koncept, već jasno treba odrediti teme o kojima će se razgovarati”, ističe Mazreku.
Posjeta njemačkog ministra spoljnih poslova Heiko Maasa je vid nastojanja Njemačke i ostalih država koje su priznale Kosovo, da se ubrza rješavanje problema između Kosova i Srbije, kaže Mazreku. On dodaje da je Maas stavio do znanja kosovskim vlastima da moraju da razmišljaju u pravcu pronalaženja kompromisnog rešenja sa Srbijom, koji je ključan u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.
“Njemački ministar je pomenuo element priznavanja od strane Srbije, odnosno da dijalog treba da rezultira recipročnim priznanjem. Ali, on je pomenuo i pitanje postizanja velikog kompromisa, a što znači da se i Priština treba pokrenuti sa svoje pozicije kako bi se postigao očekivani rezultat dijaloga”, navodi Mazreku.
On smatra da će Brisel intenzivirati dijalog Kosova i Srbije, kako bi se postigao dugoočekivani epilog koji će doprinijeti prosperitetu celog Zapadnog Balkana.
“Dvije strane u procesu dijaloga, i Kosovo i Srbija, u ovom kontekstu i Brisel, svjesni su da proces pregovora između Pristine i Beograda do sada nije bio efektivan ili nije postigao zacrtane ciljeve. Kada kažem zacrtane ciljeve, to podrazumjeva da je putem ovog procesa, osim normalizacije odnosa Kosova i Srbije, predviđena neka vrsta uticaja na stabilizaciju regiona Zapadnog Balkana”, zaključuje Mazreku.
“Kada se radi o stavu o dijalogu zvanične Prištine, odnosno Vlade i predsjedništva Kosova, ono što sam ja mogao shvatiti je da je novoizabrano rukovodstvo, bar deklarativno, izrazilo određenu dozu kritike prema dosadašnjem toku dijaloga i oni dijalog vide iz drugog ugla. Stoga izjavu Vjose Osmani ne treba tumačiti na način da Kosovo želi da se dijalog vrati na početak, već znači bolju pripremljenost za dalji proces dijaloga. Takođe, to podrazumjeva i određivanje jasne agende, kako se odlazak u Brisel ne bi sveo samo na turistički koncept, već jasno treba odrediti teme o kojima će se razgovarati”, ističe Mazreku.
Posjeta njemačkog ministra spoljnih poslova Heiko Maasa je vid nastojanja Njemačke i ostalih država koje su priznale Kosovo, da se ubrza rješavanje problema između Kosova i Srbije, kaže Mazreku. On dodaje da je Maas stavio do znanja kosovskim vlastima da moraju da razmišljaju u pravcu pronalaženja kompromisnog rešenja sa Srbijom, koji je ključan u normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.
“Njemački ministar je pomenuo element priznavanja od strane Srbije, odnosno da dijalog treba da rezultira recipročnim priznanjem. Ali, on je pomenuo i pitanje postizanja velikog kompromisa, a što znači da se i Priština treba pokrenuti sa svoje pozicije kako bi se postigao očekivani rezultat dijaloga”, navodi Mazreku.
On smatra da će Brisel intenzivirati dijalog Kosova i Srbije, kako bi se postigao dugoočekivani epilog koji će doprinijeti prosperitetu celog Zapadnog Balkana.
“Dvije strane u procesu dijaloga, i Kosovo i Srbija, u ovom kontekstu i Brisel, svjesni su da proces pregovora između Pristine i Beograda do sada nije bio efektivan ili nije postigao zacrtane ciljeve. Kada kažem zacrtane ciljeve, to podrazumjeva da je putem ovog procesa, osim normalizacije odnosa Kosova i Srbije, predviđena neka vrsta uticaja na stabilizaciju regiona Zapadnog Balkana”, zaključuje Mazreku.
