Politički analitičar i nekadašnji poslanik Visar Ymeri rekao je da Kosovo treba da nastavi proces dijaloga sa Srbijom samo sa ciljem da od nje dobije priznanje, i dodao da je vrijeme da se počnu razgovori koliko će to priznanje "koštati" Kosovo, prenosi Koha.
Ymeri rekao i da je dobro što pojedini "međunarodni prijatelji" poručuju da dijalog treba da se nastavi i da treba da postoji konačni sporazum uz uzajmano priznanje.
"Kosovo mora da da nešto da bi nešto i dobilo. Vlada ne bi smjela da daje negativnu konotaciju riječi kompromis, jer je kompromis u politici neizbježan. U ovaj dijalog treba da uđemo samo sa ciljem da dobijemo priznanje od Srbije. Moramo da razgovaramo koliko bi nas to koštalo ili koju cijenu bismo bili spremni da platimo za priznanje iz Srbije, a ja ne vjerujem da ćemo to priznanje i dobiti bez insistiranja i pritiska međunarodne zajednice", rekao je Ymeri gostujući na KTV.
Kako je dodao, Kurti treba da ima potpuno drugi pristup kada je u pitanju proces dijaloga sa Srbijom.
Ymeri rekao je i da mnoge stvari koje je Pokret Samoopredjeljenje "strastveno branio", danas Kurtijeva vlada ne samo da ne sprovodi, već se uopšte time i ne bavi.
"Sve vrijeme od pada prve Kurtijeve vlade Samoopredjeljnjenje je kritikovalo Hotijevu vladu zbog načina na koji je upravljala pandemijom, a sada nakon prvih 30 dana nova Kurtijeva vlada pokazuje da je još gora", rekao je Ymeri.
Kao još jednu nedoslednost Kurtija, Ymeri vidi i "priče o reciprocitetu sa Srbijom".
"Prije izbora 14. februara, Kurti je rekao da je pitanje dana vraćanje mjera reciprociteta prema Srbiji, a sada vidimo da se i nakon mjesec dana od izglasavanja nove vlade, takva mjera i ne pominje", istakao je Ymeri.
Smatra i da je veliki propust nove vlade što još uvijek nema upravljački program.
"Za 30 dana nemamo plan upravljanja, niti imamo plan za vanredne situacije. Imamo stranku koja je pobjedila sa više od 50 odsto podrške, i Samoopredjeljnje je dobro znalo da će pobjediti, a nisu ništa uradili po pitanju spremanja konkretnih planova. Prva Kurtijeva vlada je bila mnogo aktivnija od sadašnje. Nespretnost aktuelne vlade se upravo ogleda u njihovom odustvu plana i programa", rekao je Ymeri.
Dodao je i da se ta nespretnost dešava zbog nedostatka političkog iskustva pojedinaca, ali i mješavine ideologija unutar Pokreta Samoopredjeljnje.
"Mislim da je nedostatak iskustva i da je mješanje mnogih ljudi koji imaju različite vrijednosti i politička mišljenja, prouzrokovalo loš početak nove vlade. Kada imate toliko kontroverzi unutar stranke i pokušate da udovoljite svima, na kraju ne uradite ništa. Kao da to nije isto Samoopredjeljnje od prošle godine. Kada volite moć više od ideje, na kraju zadržite moć i odbacite ideju", rekao je Ymeri.
Ymeri je ocijenio da je ministar finansija Hekuran Murati, djelimičnim objavljivanjem spiska preduzeća koja imaju koristi od paketa za oporavak koji je donijela Hotijeva vlada, samo želeo da skrene pažnju sa svoje odluke o ukidanju dodataka na penzije.
"Prije svega, mislim da je trenutak za objavljivanje takvog spiska čudan. S tim u vezi, mislim da je to na jedan način skrenulo pažnju u drugom pravcu. Ne razumem tačno na šta je ministar Murati mislio. Razumem transparentnost, ali zašto nije objavio listu svih preduzeća, više od 3.500 je dobilo pomoć od Hotijeve vlade, a on je objavio spisak od 50. Ne znam šta je time htio da postigne, jer su subvencije pomogle preduzećima", rekao je Ymeri.
Zaključio je i da smanjenjem dodataka za penzije, vlada pokušava da bude "konzervativnija prema trošenju, više nego progresivna prema krizi u kojoj se nalazimo".
"Kosovo mora da da nešto da bi nešto i dobilo. Vlada ne bi smjela da daje negativnu konotaciju riječi kompromis, jer je kompromis u politici neizbježan. U ovaj dijalog treba da uđemo samo sa ciljem da dobijemo priznanje od Srbije. Moramo da razgovaramo koliko bi nas to koštalo ili koju cijenu bismo bili spremni da platimo za priznanje iz Srbije, a ja ne vjerujem da ćemo to priznanje i dobiti bez insistiranja i pritiska međunarodne zajednice", rekao je Ymeri gostujući na KTV.
Kako je dodao, Kurti treba da ima potpuno drugi pristup kada je u pitanju proces dijaloga sa Srbijom.
Ymeri rekao je i da mnoge stvari koje je Pokret Samoopredjeljenje "strastveno branio", danas Kurtijeva vlada ne samo da ne sprovodi, već se uopšte time i ne bavi.
"Sve vrijeme od pada prve Kurtijeve vlade Samoopredjeljnjenje je kritikovalo Hotijevu vladu zbog načina na koji je upravljala pandemijom, a sada nakon prvih 30 dana nova Kurtijeva vlada pokazuje da je još gora", rekao je Ymeri.
Kao još jednu nedoslednost Kurtija, Ymeri vidi i "priče o reciprocitetu sa Srbijom".
"Prije izbora 14. februara, Kurti je rekao da je pitanje dana vraćanje mjera reciprociteta prema Srbiji, a sada vidimo da se i nakon mjesec dana od izglasavanja nove vlade, takva mjera i ne pominje", istakao je Ymeri.
Smatra i da je veliki propust nove vlade što još uvijek nema upravljački program.
"Za 30 dana nemamo plan upravljanja, niti imamo plan za vanredne situacije. Imamo stranku koja je pobjedila sa više od 50 odsto podrške, i Samoopredjeljnje je dobro znalo da će pobjediti, a nisu ništa uradili po pitanju spremanja konkretnih planova. Prva Kurtijeva vlada je bila mnogo aktivnija od sadašnje. Nespretnost aktuelne vlade se upravo ogleda u njihovom odustvu plana i programa", rekao je Ymeri.
Dodao je i da se ta nespretnost dešava zbog nedostatka političkog iskustva pojedinaca, ali i mješavine ideologija unutar Pokreta Samoopredjeljnje.
"Mislim da je nedostatak iskustva i da je mješanje mnogih ljudi koji imaju različite vrijednosti i politička mišljenja, prouzrokovalo loš početak nove vlade. Kada imate toliko kontroverzi unutar stranke i pokušate da udovoljite svima, na kraju ne uradite ništa. Kao da to nije isto Samoopredjeljnje od prošle godine. Kada volite moć više od ideje, na kraju zadržite moć i odbacite ideju", rekao je Ymeri.
Ymeri je ocijenio da je ministar finansija Hekuran Murati, djelimičnim objavljivanjem spiska preduzeća koja imaju koristi od paketa za oporavak koji je donijela Hotijeva vlada, samo želeo da skrene pažnju sa svoje odluke o ukidanju dodataka na penzije.
"Prije svega, mislim da je trenutak za objavljivanje takvog spiska čudan. S tim u vezi, mislim da je to na jedan način skrenulo pažnju u drugom pravcu. Ne razumem tačno na šta je ministar Murati mislio. Razumem transparentnost, ali zašto nije objavio listu svih preduzeća, više od 3.500 je dobilo pomoć od Hotijeve vlade, a on je objavio spisak od 50. Ne znam šta je time htio da postigne, jer su subvencije pomogle preduzećima", rekao je Ymeri.
Zaključio je i da smanjenjem dodataka za penzije, vlada pokušava da bude "konzervativnija prema trošenju, više nego progresivna prema krizi u kojoj se nalazimo".
