"Teški kompromisi" u cilju postizanja normalizacije odnosa Prištine i Beograda, koje je predsjednik SAD Joe Biden spomenuo u pismu upućenom predsjednici Kosova Vjosi Osmani, mogu biti neko novo, srednje rješenje kojim bi se napravio pomak u dijalogu između dvije strane, ocijenjuje za Kosovo Online politički analitičar Dukagjin Gorani.
"To najbolje zna američka administracija, ali smatram da se radi o nekom srednjem rješenju ili pronalaženju nekog takvog rješenja koji ne bi usrećilo ni jednu ni drugu stranu, ali koje bi značilo pomak jer se politika bavi kompromisom i jedini način stvaranja neke vrste rješenja jeste iznalaženje tog srednjeg puta. Kako će se to oblikovati i u šta će se pretvoriti vidjećemo tokom pregovora i dijaloga, koji po mom mišljenju mora jako brzo da se nastavi. Barem se čini da će do nastavka doći ranije nego što se očekuje”, kaže Gorani.
On ocijenjuje da su izjave, poput ove američkog predsjednika, nejasne i dodaje da kosovske vlasti u takvim slučajevima treba da zatraže dodatno objašnjenje, odnosno šta tačno znače “teški kompromisi”.
"Da sam ja na njihovom mjestu zatražio bih od američke administracije da pojasni o čemu se radi u tom kompromisu, to bi bio mnogo efikasniji način nego da raspravljamo o principijelnostima i nečemu što ne vodi nikuda, jer maksimilističke pozicije, to se vidi i u pismu Bidena, neće biti niti put, a neće biti ni prihvatljive za proces i to važi za obe strane istovremeno”, smatra Gorani.
On napominje da se bez kompromisnog rješenja ne može postići sveobuhvatni sporazum o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije i ističe da je, osim nastavka dijaloga, neophodno da dvije strane promjene pristup u pregovorima, odnosno da izraze veću spremnost za prihvatanje kompromisnog rešenja.
“Ako se ta Zajednica (srpskih opština) vidi kao mogući kompromis, kao to srednje rješenje koje će voditi ka međusobnom priznavanju i ostalim važnim političkim stavovima i odlukama, onda ona mora da se uzme u obzir. To će ipak biti dio pregovaračkog procesa”, navodi Gorani i dodaje da mnoga pitanja između Kosova i Srbije nisu razjašnjena i da upravo zbog toga ni formiranje Zajednice srpskih opština nije precizno definisano.
"Zato dijalog mora da se nastavi, ali bez razumjevanja da će rješenje morati da bude kompromisno, ne vjerujem da ćemo se pomjeriti sa mrtve tačke. Praktična politika nalaže da svaka od strana započne taj unutrašnji proces razmišljanja o kompromisu i pripremi javnog mnjenja da će do kompromisa morati doći”, zaključuje Gorani.
On ocijenjuje da su izjave, poput ove američkog predsjednika, nejasne i dodaje da kosovske vlasti u takvim slučajevima treba da zatraže dodatno objašnjenje, odnosno šta tačno znače “teški kompromisi”.
"Da sam ja na njihovom mjestu zatražio bih od američke administracije da pojasni o čemu se radi u tom kompromisu, to bi bio mnogo efikasniji način nego da raspravljamo o principijelnostima i nečemu što ne vodi nikuda, jer maksimilističke pozicije, to se vidi i u pismu Bidena, neće biti niti put, a neće biti ni prihvatljive za proces i to važi za obe strane istovremeno”, smatra Gorani.
On napominje da se bez kompromisnog rješenja ne može postići sveobuhvatni sporazum o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije i ističe da je, osim nastavka dijaloga, neophodno da dvije strane promjene pristup u pregovorima, odnosno da izraze veću spremnost za prihvatanje kompromisnog rešenja.
“Ako se ta Zajednica (srpskih opština) vidi kao mogući kompromis, kao to srednje rješenje koje će voditi ka međusobnom priznavanju i ostalim važnim političkim stavovima i odlukama, onda ona mora da se uzme u obzir. To će ipak biti dio pregovaračkog procesa”, navodi Gorani i dodaje da mnoga pitanja između Kosova i Srbije nisu razjašnjena i da upravo zbog toga ni formiranje Zajednice srpskih opština nije precizno definisano.
"Zato dijalog mora da se nastavi, ali bez razumjevanja da će rješenje morati da bude kompromisno, ne vjerujem da ćemo se pomjeriti sa mrtve tačke. Praktična politika nalaže da svaka od strana započne taj unutrašnji proces razmišljanja o kompromisu i pripremi javnog mnjenja da će do kompromisa morati doći”, zaključuje Gorani.
