Predsjednik Pokreta za jedinstvo Valon Murati ocjenio je da "non-pejper" dokument o promjeni granica pokazuje intenzitet aktuelne krize na Zapadnom Balkanu i da otvara mogućnost za ujedinjenje Kosova i Albanije, prenosi Reporteri.
Murati smatra da je objavljivanje dokumenta pokušaj provjeravanja stavova o drugačijim mogućim rješenjima problema na Balkanu.
"Dva su problema koja su prepreka na putu evroatlantskih integracija našeg regiona. To su unutrašnja reforma Bosne i Hercegovine i neuspjeh rješavanja odnosa Kosova i Srbije. Našom pasivnošću dozvolili smo da se pitanje kosovsko-srpskih odnosa poveže sa statusom Bosne i Hercegovine, što u velikoj mjeri komplikuje situaciju. U slučaju Bosne i Hercegovine pitanje njene podjele stvar je njenih naroda, ideje o redefinisanju granica u našem slučaju ne bi trebalo da nas plaši, jer su Albanci najviše pogođeni trenutnim granicama", smatra Murati.
Prema Muratiju kosovska neaktivnost u dijalogu sa Srbijom dovela je do povezivanja sa statusom BiH.
"Trebalo bi da shvatimo da je veoma važno rješenje problema sa Srbijom, kako bismo zaključili pitanje nezavisnosti Kosova, posebno u pogledu spoljne legitimnosti, ali i unutrašnje funkcionalnosti i otvorili mu mogućnost drugačijeg odnosa sa Albanijom, uključujući i ujedinjenje. Zbog toga ne bismo smeli da čekamo da drugi za pregovaračkim stolom pokrenu pitanje redefinisanja granica, već da ga sami pokrenemo, uz princip da se albanski dio istočnog Kosova pridruži Kosovu, a srpski dio tri sjeverne opštine pripoji Srbiji", navodi Murati i dodaje da potpuno podržava promjenu granica između Kosova i Srbije, jer to otvora put ujedinjenju sa Albanijom.
Analitičar i novinar Imer Mushkolaj takođe nije iznenađen objavljivanjem nezvaničnog dokumenta o promjeni granica na Balkanu.
"Dio Zapadnog Balkana ostao je ćorsokak. Toga je svijesna i Evropska Unija. Nedostatak evropske perspektive ohrabruje prijedloge koji vode ka etničkim rješenjima, uprkos tome što se u posljednjih 25 godina od Dejtonske konferencije međunarodna zajednica zalagala za multietničke države. Ovakvo brze promjene mogle su se dogoditi prije 25 godina. Sada je to problematično, jer bi ovakvo rješenje imalo domino efekat u svim zemljama Zapadnog Balkana. Sa druge strane, to je dokaz nepovjerenja Evropske unije prema zemljama Zapadnog Balkana i o velikom neuspjehu do sada", rekao je Mushkolaj.
"Samo takvo rješenje otvorilo bi put ustavnim promjenama na Kosovu, uklanjanju ograničenja koja ovaj ustav ima i koja potiču iz Ahtisaarijevog plana i koje bi omogućilo puno funkcionisanje države Kosovo i otvorilo bi put za ujedinjenje Kosova i Albanije“, dodao je Murati.
Mushkolaj smatra da Kosovo treba da ima jasan stav o dokumentu koji je slovenački premijer poslao u Brisel.
"Kosovo bi trebalo da ima jasan stav prema ovom prijedlogu, uprkos činjenici da ga neko može smatrati neozbiljnim i nevažnim. Na neki način na osnovu reakcija EU bi trebalo da shvati kako da pristupiti pitanju članstva tih zemalja i kakav će biti pristup prema tim zemljama u narednim godinama", zaključuje Mushkolaj.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
"Dva su problema koja su prepreka na putu evroatlantskih integracija našeg regiona. To su unutrašnja reforma Bosne i Hercegovine i neuspjeh rješavanja odnosa Kosova i Srbije. Našom pasivnošću dozvolili smo da se pitanje kosovsko-srpskih odnosa poveže sa statusom Bosne i Hercegovine, što u velikoj mjeri komplikuje situaciju. U slučaju Bosne i Hercegovine pitanje njene podjele stvar je njenih naroda, ideje o redefinisanju granica u našem slučaju ne bi trebalo da nas plaši, jer su Albanci najviše pogođeni trenutnim granicama", smatra Murati.
Prema Muratiju kosovska neaktivnost u dijalogu sa Srbijom dovela je do povezivanja sa statusom BiH.
"Trebalo bi da shvatimo da je veoma važno rješenje problema sa Srbijom, kako bismo zaključili pitanje nezavisnosti Kosova, posebno u pogledu spoljne legitimnosti, ali i unutrašnje funkcionalnosti i otvorili mu mogućnost drugačijeg odnosa sa Albanijom, uključujući i ujedinjenje. Zbog toga ne bismo smeli da čekamo da drugi za pregovaračkim stolom pokrenu pitanje redefinisanja granica, već da ga sami pokrenemo, uz princip da se albanski dio istočnog Kosova pridruži Kosovu, a srpski dio tri sjeverne opštine pripoji Srbiji", navodi Murati i dodaje da potpuno podržava promjenu granica između Kosova i Srbije, jer to otvora put ujedinjenju sa Albanijom.
Analitičar i novinar Imer Mushkolaj takođe nije iznenađen objavljivanjem nezvaničnog dokumenta o promjeni granica na Balkanu.
"Dio Zapadnog Balkana ostao je ćorsokak. Toga je svijesna i Evropska Unija. Nedostatak evropske perspektive ohrabruje prijedloge koji vode ka etničkim rješenjima, uprkos tome što se u posljednjih 25 godina od Dejtonske konferencije međunarodna zajednica zalagala za multietničke države. Ovakvo brze promjene mogle su se dogoditi prije 25 godina. Sada je to problematično, jer bi ovakvo rješenje imalo domino efekat u svim zemljama Zapadnog Balkana. Sa druge strane, to je dokaz nepovjerenja Evropske unije prema zemljama Zapadnog Balkana i o velikom neuspjehu do sada", rekao je Mushkolaj.
"Samo takvo rješenje otvorilo bi put ustavnim promjenama na Kosovu, uklanjanju ograničenja koja ovaj ustav ima i koja potiču iz Ahtisaarijevog plana i koje bi omogućilo puno funkcionisanje države Kosovo i otvorilo bi put za ujedinjenje Kosova i Albanije“, dodao je Murati.
Mushkolaj smatra da Kosovo treba da ima jasan stav o dokumentu koji je slovenački premijer poslao u Brisel.
"Kosovo bi trebalo da ima jasan stav prema ovom prijedlogu, uprkos činjenici da ga neko može smatrati neozbiljnim i nevažnim. Na neki način na osnovu reakcija EU bi trebalo da shvati kako da pristupiti pitanju članstva tih zemalja i kakav će biti pristup prema tim zemljama u narednim godinama", zaključuje Mushkolaj.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
