"Kažite nam šta vas inspiriše da živite na Kosovu, koliko je bitno da se poštuju ljudska prava, kako da zagovarate i osnažite mlade ljude, kako da živite u miru sa svim zajednicama na Kosovu", bio je jedan od poziva omladini iz svih zajednica koje žive na Kosovu da učestvuju u takmičenju u okviru projekta "Youth Check In".

Projekt je realizovala neformalna grupa mladih uz pomoć Nevladine organizacije "Aktiv" iz Sjeverne Mitrovice i "Kosovske koalicije za pomirenje" iz Prištine.

Osamnaestogodišnja Slađana Stojanović iz Šilova kod Gnjilana je na tom takmičenju, pod nazivom "Izrazi se", pobjedila sa fotografijom na kojoj je slučajni prolaznik, stariji čovjek koji je u njoj "probudio tugu".

Fotografija je nastala u Gnjilanu "dok je sa porodicom išla do grada i slikala najobičnije stvari".


Rad Slađane Stojanović

"Fotografija šalje poruku da treba da cenimo ono sto već u životu imamo", kaže Stojanović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Sam projekat "Izrazi se" je odmah privukao jer se radi o umjetnosti i dodaje da bi voljela češće da učestvuje u ovakvim projektima "imajući u vidu da ima mnogo umjetnika koji ne znaju na koji način da se izraze".

"Ovo je svakako dobar način… Opet bih se prijavila jer mi pruža mogućnost da izrazim svoju kreativnu crtu", navodi Slađana Stojanović.

Šta kažu učesnici?


Projekat "Youth Check In" je nastao kao inicijativa koja podržava mlade umjetnike sa teritorije Kosova a koji su zainteresovani da svojim radom adresiraju važne društvene probleme.

Bilo je ukupno pet kategorija u okviru kojih su se mladi takmičili i to: poezija, eseji, fotografije, video snimci i kratke priče/blogovi. Pobjednici u svakoj kategoriji su dobili po 200 eura kao nagradu.

Za Fitore Duraku (21) fotografija je bjekstvo od svakodnevnog stresa. Kada se upisala na fakultet uvidjela je da se ljudi bore za osnovna prava, te da postoji puno problema koje su tabu teme.

"To me je natjeralo da počnem da radim ovo što sada radim. Trudim se da pošaljem poruku svojim fotografijama, možda ponekad ljudi ne dobiju poruku, ali pokušavam da im objasnim i pojednostavim koliko god mogu", priča Duraku za RSE.

Jako je ponosna na fotografiju sa kojom je učestvovala na takmičenju "Izrazi se".

"Diva je drag kraljica na Kosovu, jedna je od prvih koja je toliko učinila za zajednicu… biti drag na Kosovu je nešto nepoznato, nečuveno i nešto možda zabranjeno. Srećom ljudi danas pričaju o tome, rade performanse, mogu slobodnije da se izraze, ali nije uvek bilo tako. Znajući to, uvijek sam idealizovala Divu, način na koji Diva izražava ličnost kroz oblačenje, izgledom, inspirativna je", poručuje Duraku.

Inače, Drag Queens su osobe koje se nastupaju u "drag" odjeći, koja ima tradicionalne ženske karakteristike. Drag Queens ne mora biti LGBT populacija niti transrodna osoba i njihovo "preoblačenje" ima zabavljački karakter.

Duraku objašnjava da se njena fotografija zove "Mos ma thith energjinë" ili "Ne iscrpljuj moju energiju".

"Željela sam da objasnim život Dive ali i ono kroz šta prolazi LGBT populacija. Ljudi ih osuđuju, u svakom slučaju im ne dozvoljavaju da budu onakvi kakvi žele. Zato su tu lanci, koji simbolizuju ono kroz šta je prošla Diva", objašnjava Fitore Duraku.

Na takmičenju "Izrazi se" učestvovala je i Diela Vala (Diella Valla). Fotografija sa kojom je učestvovala poručuje da "trebamo biti zahvalni na onome što imamo i da pomognemo drugima".

"Na ulici ima ljudi koji nemaju šta da jedu dok se mi stalno žalimo… Bio je hladan proljećni dan kada je aktivista uočio dječaka romske nacionalnosti, koji skuplja smeće, dok je nama bilo toplo kod kuće, imamo sve što nam treba ali ne znamo to da cjenimo", poručuje ona.


Rad Diele Vala

Mila Mihajlović, koordinatorka za odnos sa zajednicama u projektu "Youth Check In", navodi da je projekat počeo još u januaru ali da je zbog pandemije korona virusa održan u online formatu.

Ona za RSE ističe da je cilj projekta da se "putem najljepšeg vida izražavanja ljudskog čovječanstva, kroz umjetnost, promoviše digitalni aktivizam", te da se sruše stereotipi i barijere.

"Pored toga što je ovaj projekat proistekao kao ideja neformalne grupe mladih aktivista civilnog sektora, naišli smo na ogroman odjek zainteresovanih i izuzetno talentovane omladine iz nekoliko zajednica na Kosovu (albanske, srpske, aškalijske, egipćanske i romske) i koji su uložili dosta truda u poslate radove", objašnjava Mihajlović.

Cilj projekta - inkluzivnost omladine


U takmičenju je učestvovalo oko mladih 30 osoba sa svih strana Kosova, starosne dobi od 14 do 29 godina jer je "cilj projekta inkluzivnost omladine koja će formirati multietničku strukturu".

"Moram reći da su svi radovi bili urađeni sa puno entuzijazma, ljubavi, etičkog nahođenja prema umjetnosti, ali i sa puno profesionalizma i odmerenosti. Ipak, izabrani su oni koji su se istakli po svojoj konstrukciji i po sastavu, priči ili osjećaju koji su prezentovali", navodi Mila Mihajlović.

Ističe da su "spojem umjetnosti, jednakosti i aktivizmom formirali divnu multietničku sliku koju želimo da postavimo kao primjer koji bi nam svima poslužio za konstruktivnu formaciju bolje budućnosti za sve naše građane".

Konačni cilj je, kaže ona, ujedinjenje svih etničkih zajednica na Kosovu, "kao glavni alat za kreiranje demokratskog društva".

"Mogu reći da zajedničkim silama doprinosimo ostvarenju ovog cilja. U zavisnosti od konteksta projekta, zavisi i od samog zbližavanja mladih iz raznih zajednica, ali se ipak ovakva vrsta rada ispostavila veoma efikasnom za formiranje mostova i konekcija", navodi Mihajlović.

Riječ žirija


Kadrije (Krasniqi) Krasnići iz Prištine je bila jedna od članica žirija. Navodi da su ocjenjivali aktivizam i kreativnost umjetnika.

"Učesnici su bili vrlo kreativni, a neki od njih vrlo profesionalni iako su bili mladi", navodi ona i dodaje da je bilo veoma teško odabrati pobjednika.

"Ocjenjivala sam ih sa maksimalnim ocjenama jer su to zaista zaslužili", ocjenjuje ona.

Na kraju koordinatorka cijelog projekta Mila Mihajlović poručuje da ''umjetnost predstavlja najviši vid razumijevanja među ljudima".

"Kroz ovaj projekat, želeli smo da promovišemo racionalnost i razumijevanje kroz umetničke forme, ne bi li smo kreirali mostove ka zajedničkoj budućnosti", podvlači Mihajlović.