Počeo je treći dan neizvesnosti na Kosovu koja će, kako se očekuje, potrajati sve do noći. Tada će se konačno znati da li Kosovo ima novog predsjednika, ili ide na još jedne vanredne parlamentarne izbore – druge za redom u prvoj polovini 2021. godine. Uprkos više pokušaja da se izglasa, prethodnog dana Vjosa Osmani nije dobila podršku dovoljnog broja poslanika kako bi postala nova predsjednica. Jučerašnje zasjedanje u parlamentu obilježile su nove „iznenađujuće“ okolnosti, kada su pojedini poslanici iz manjinskih zajednica odlučili da ne prisustvuju sjednici a jedna poslanica AAK, stranke koja je najavila da neće uzeti učešće u glasanju, odlučila da ostane u poslaničkoj klupi.
Ni poslije skoro četvorosatne sjednice skupštine sinoć nije izabran predsjednik Kosova, odnosno predsjednica.
Iako je na početku utvrđeno da sjednici prisustvuje 82 poslanika, već u prvom krugu glasanja, utvrđeno je da nema kvoruma – glasalo je 78 poslanika, da bi u ponovljenom prvom krugu bio glas više – 79, ali opet nedovoljno za kvorum.
Nešto malo prije ponoći odlučeno je da poslanici nastavljaju rad u nedjelju.
Poslanici vladajućeg Samoopredjeljenja bili su ubjeđeni da će se sinoć riješiti pitanje predsjednika, dok su međunarodni predstavnici pozivali poslanike da ispune svoju dužnost. Međutim, do toga nije došlo.
Nakon što je sve završeno, vladajuća LVV saopštila je da sjednici nije prisustvovalo pet poslanika, na koje su oni računali. Riječ je o trojici poslanika LDK i dvojici iz nevećinskih zajednica.
Sjednici nisu prisustvovali – Avdullah Hoti, Agim Veliu i Driton Selmanaj iz LDK, što su oni redovno isticali u javnosti. Međutim, šefica parlamentarne grupe LVV, Mimoza Kusari Lila, je sa druge strane, sinoć otkrila da su oni postupili suprutno njihovim prethodnim izjavama.
Isto važi i za dva poslanika ispred goranske, odnosno romske zajednice – Adema Hodžaja i Fadila Gashija, koji su takođe bili odsutni.
Govoreći o njihovom odsustvu, šefica parlamentarne grupe LVV kazala je sinoć da je vidljiv „uticaj nekih stranih grupa“.
Adema Hodžu i Fadila Gashija dio javnosti vidi bliskima Srpskoj listi čiji poslanici sinoć takođe nisu prisustvovali sjednici. Kako je RTK javila kasno sinoć, sa njima je Vjosa Osmani imala sporazum, s obzirom da bez jednog od njih nije bilo moguće postizanje kvoruma. Iz stranke Fadila Gashija, Kurti je imenovao Gazmenda Saljijevića za zamenika ministra u Ministarstvu za zajednice i povratak, navodno, u zamjenu za glas poslanika Gashija za predsjednika.
Kusari Lila je, međutim, u jutrošnjoj izjavi za Klan Kosova, izrazila nadu da će se večeras izglasati Osmani za novu predsjednicu.
Očekuje da će Hodža i Gashi prisustvovati današnjoj sjednici, kao i poslanici LDK.
Ujedno kaže da su u pregovorima sa pojedinim poslanicima koji su, kako je rekla, imali volju da prisustvuju jučerašnjoj sjednici.
Za razliku od ova pet poslanika, sinoćnoj sjednici, tokom glasanja, prisustvovala je Albena Reshitaj iz AAK, stranke Ramusha Haradinaja – koja je prethodno potvrdila da neće prisustvovati sjednici.
Ona je medijima kasno uveče potvrdila da je dala podršku za izbor predsjednika iz dva razloga. Osim pandemije, i zbog toga što se Kosovo nalazi u ozbiljnoj situaciji, nije htjela da funkcionisanje institucija zavisi, kako je kazala, od Srpske liste, odnosno, Vučićeve vlasti.
Usljed najave da se danas održava nova sjednica na kojoj će se odlučivati o predsedniku, ona je poslala apel svim poslanicima.
„Molim sve poslanike Skupštine Kosovo, što sam rekla stranci kojoj pripadam, da budu dio sjednice. Nisam došla da glasam ni za jednog kandidata, ali sam došla da budem dio sjednice kako me ne bi vodila Srpska lista“, izjavila je kasno sinoć Reshitaj.
Ujedno je demantovala navode da napušta AAK, potvrdivši da se samo njeno mišljenje razlikuje od ostalih u stranci.
Odluka Reshitaj da prisustvuje sinoćnoj sjednici naišla je na iznenađenje predsjednika AAK.
Ramush Haradinaj izjavio je danas za medije da je riječ o „neprimjernoj i nerazumnoj odluci“ koja se protivi stavu stranke koja broji ukupno 8 poslanika u parlamentu. Ujedno se zapitao ‘da li će se Reshitaj pridružiti Samoopredjeljenje’.
Isti stav o odabiru novog predsjednika dijeli i opoziciona PDK.
Poslanici ove stranke nisu prisustvovali dijelu sinoćne sjednice kada se glasalo za Osmani, a najavili su da ne namjeravaju da mijenjaju svoj stav.
Neposredno prije glasanja, međutim u skupštini su bila dva predstavnika ove stranke v. d. predsjednika PDK Enver Hoxhaj i poslanik Bedri Hamza. Hoxhaj je pred poslanicima rekao da izborom Osmani, premijer Aljbin Kurti želi apsolutnu kontrolu nad tri institucije: Skupštinom, Vladom i Predsjedništvom. Oni su potom i napustili sjednicu.
Nova sjednica na kojoj će se odlučivati o poziciji predsjednika Kosova zakazana je za danas u 17:00.
U ponedjeljak ističe zakonska mogućnost za izbor predsednika budući da se izbor na ovu funkciju, prema Ustavu Kosova, vrši najkasnije 30 dana prije isteka mandata aktuelnog Predsjednika, a to je 5. maja, saopštio je juče predsjednik skupštine, Glauk Konjufca.
Sa druge strane, Eugen Cakolli iz Demokratskog instituta Kosova (KDI), organizacije koja nadgleda rad Skupštine Kosova, pominje drugi rok – 5. maj, što je ujedno i dan kada će biti tačno 6 mjeseci od kada je Vjosa Osmani preuzela dužnost predsjednika.
Kaže da sve do tada skupština ima pravo da se saziva.
„Ako predsjednik ne bude izabran do 5. maja tada ćemo ući u ustavni mrak jer nećemo imati instituciju koja će raspisati nove izbore“, izjavio je Cakolli.
Prema njegovim riječima, u tom slučaju predsjednik Skupštine Kosova Glauk Konjufca više neće obavljati dužnost vršioca dužnosti predsjednika, dok skupština i vlada nemaju ustavno pravo da raspisuju izbore.
Za izbor predsjednika Kosova predviđena su maksimalno tri kruga glasanja. U prva dva, može da se izabere tek kada se obezbjedi minimalno dvotrećinska podrška – odnosno 80 glasova. Ukoliko prva dva kruga propadnu, u trećem se može izabrati sa 61. glasom, ali je potrebno dvotrećinsko prisustvo poslanika u sali. U suprotnom slijede novi izbori.
Usred izbora za predsjednika, situaciju je dodatno zakomplikovao pokušaj Samoopredjeljenja da se po hitnoj proceduri u petak usvoje amandmani na zakon o opštim izborima. Prijedlog Samoopredjeljenja, međutim, tada nije izglasan u parlamentu zbog protivljenja opozicije koja je LVV optužila za pokušaj ucjene – da opozicija podrži Osmani za predsjednicu ili se ide na nove izbore. LDK je ujedno tada upozorila da neće prisustvovati sjednici na kojoj se glasa o novom predsjedniku, ukoliko Samoopredjeljenje ne odustane od ove inicijative.
Tek narednog dana se oglasio prvo predsjednik Skupštine, Glauk Konjufca, a potom i Kurti i Osmani, i nakon zajedničkog sastanka poslali su garancije i uvjeravanja – da se neće preduzimati nikakvi dalji koraci u vezi sa ovim zakonom i izbornom reformom bez konsultacija sa opozicijom. Međutim, to je bilo i dalje nedovoljno da se obezbjedi podrška za Osmani.
Iako je na početku utvrđeno da sjednici prisustvuje 82 poslanika, već u prvom krugu glasanja, utvrđeno je da nema kvoruma – glasalo je 78 poslanika, da bi u ponovljenom prvom krugu bio glas više – 79, ali opet nedovoljno za kvorum.
Nešto malo prije ponoći odlučeno je da poslanici nastavljaju rad u nedjelju.
Poslanici vladajućeg Samoopredjeljenja bili su ubjeđeni da će se sinoć riješiti pitanje predsjednika, dok su međunarodni predstavnici pozivali poslanike da ispune svoju dužnost. Međutim, do toga nije došlo.
Nakon što je sve završeno, vladajuća LVV saopštila je da sjednici nije prisustvovalo pet poslanika, na koje su oni računali. Riječ je o trojici poslanika LDK i dvojici iz nevećinskih zajednica.
Sjednici nisu prisustvovali – Avdullah Hoti, Agim Veliu i Driton Selmanaj iz LDK, što su oni redovno isticali u javnosti. Međutim, šefica parlamentarne grupe LVV, Mimoza Kusari Lila, je sa druge strane, sinoć otkrila da su oni postupili suprutno njihovim prethodnim izjavama.
Isto važi i za dva poslanika ispred goranske, odnosno romske zajednice – Adema Hodžaja i Fadila Gashija, koji su takođe bili odsutni.
Govoreći o njihovom odsustvu, šefica parlamentarne grupe LVV kazala je sinoć da je vidljiv „uticaj nekih stranih grupa“.
RTK: Vjosa Osmani imala dogovor sa Gashijem i Hoxhom
Adema Hodžu i Fadila Gashija dio javnosti vidi bliskima Srpskoj listi čiji poslanici sinoć takođe nisu prisustvovali sjednici. Kako je RTK javila kasno sinoć, sa njima je Vjosa Osmani imala sporazum, s obzirom da bez jednog od njih nije bilo moguće postizanje kvoruma. Iz stranke Fadila Gashija, Kurti je imenovao Gazmenda Saljijevića za zamenika ministra u Ministarstvu za zajednice i povratak, navodno, u zamjenu za glas poslanika Gashija za predsjednika.
Kusari Lila je, međutim, u jutrošnjoj izjavi za Klan Kosova, izrazila nadu da će se večeras izglasati Osmani za novu predsjednicu.
Očekuje da će Hodža i Gashi prisustvovati današnjoj sjednici, kao i poslanici LDK.
Ujedno kaže da su u pregovorima sa pojedinim poslanicima koji su, kako je rekla, imali volju da prisustvuju jučerašnjoj sjednici.
Za razliku od ova pet poslanika, sinoćnoj sjednici, tokom glasanja, prisustvovala je Albena Reshitaj iz AAK, stranke Ramusha Haradinaja – koja je prethodno potvrdila da neće prisustvovati sjednici.
Ona je medijima kasno uveče potvrdila da je dala podršku za izbor predsjednika iz dva razloga. Osim pandemije, i zbog toga što se Kosovo nalazi u ozbiljnoj situaciji, nije htjela da funkcionisanje institucija zavisi, kako je kazala, od Srpske liste, odnosno, Vučićeve vlasti.
Usljed najave da se danas održava nova sjednica na kojoj će se odlučivati o predsedniku, ona je poslala apel svim poslanicima.
„Molim sve poslanike Skupštine Kosovo, što sam rekla stranci kojoj pripadam, da budu dio sjednice. Nisam došla da glasam ni za jednog kandidata, ali sam došla da budem dio sjednice kako me ne bi vodila Srpska lista“, izjavila je kasno sinoć Reshitaj.
Ujedno je demantovala navode da napušta AAK, potvrdivši da se samo njeno mišljenje razlikuje od ostalih u stranci.
Odluka Reshitaj da prisustvuje sinoćnoj sjednici naišla je na iznenađenje predsjednika AAK.
Ramush Haradinaj izjavio je danas za medije da je riječ o „neprimjernoj i nerazumnoj odluci“ koja se protivi stavu stranke koja broji ukupno 8 poslanika u parlamentu. Ujedno se zapitao ‘da li će se Reshitaj pridružiti Samoopredjeljenje’.
Isti stav o odabiru novog predsjednika dijeli i opoziciona PDK.
Poslanici ove stranke nisu prisustvovali dijelu sinoćne sjednice kada se glasalo za Osmani, a najavili su da ne namjeravaju da mijenjaju svoj stav.
Neposredno prije glasanja, međutim u skupštini su bila dva predstavnika ove stranke v. d. predsjednika PDK Enver Hoxhaj i poslanik Bedri Hamza. Hoxhaj je pred poslanicima rekao da izborom Osmani, premijer Aljbin Kurti želi apsolutnu kontrolu nad tri institucije: Skupštinom, Vladom i Predsjedništvom. Oni su potom i napustili sjednicu.
Nova sjednica na kojoj će se odlučivati o poziciji predsjednika Kosova zakazana je za danas u 17:00.
U ponedjeljak ističe zakonska mogućnost za izbor predsednika budući da se izbor na ovu funkciju, prema Ustavu Kosova, vrši najkasnije 30 dana prije isteka mandata aktuelnog Predsjednika, a to je 5. maja, saopštio je juče predsjednik skupštine, Glauk Konjufca.
Sa druge strane, Eugen Cakolli iz Demokratskog instituta Kosova (KDI), organizacije koja nadgleda rad Skupštine Kosova, pominje drugi rok – 5. maj, što je ujedno i dan kada će biti tačno 6 mjeseci od kada je Vjosa Osmani preuzela dužnost predsjednika.
Kaže da sve do tada skupština ima pravo da se saziva.
„Ako predsjednik ne bude izabran do 5. maja tada ćemo ući u ustavni mrak jer nećemo imati instituciju koja će raspisati nove izbore“, izjavio je Cakolli.
Prema njegovim riječima, u tom slučaju predsjednik Skupštine Kosova Glauk Konjufca više neće obavljati dužnost vršioca dužnosti predsjednika, dok skupština i vlada nemaju ustavno pravo da raspisuju izbore.
Za izbor predsjednika Kosova predviđena su maksimalno tri kruga glasanja. U prva dva, može da se izabere tek kada se obezbjedi minimalno dvotrećinska podrška – odnosno 80 glasova. Ukoliko prva dva kruga propadnu, u trećem se može izabrati sa 61. glasom, ali je potrebno dvotrećinsko prisustvo poslanika u sali. U suprotnom slijede novi izbori.
Usred izbora za predsjednika, situaciju je dodatno zakomplikovao pokušaj Samoopredjeljenja da se po hitnoj proceduri u petak usvoje amandmani na zakon o opštim izborima. Prijedlog Samoopredjeljenja, međutim, tada nije izglasan u parlamentu zbog protivljenja opozicije koja je LVV optužila za pokušaj ucjene – da opozicija podrži Osmani za predsjednicu ili se ide na nove izbore. LDK je ujedno tada upozorila da neće prisustvovati sjednici na kojoj se glasa o novom predsjedniku, ukoliko Samoopredjeljenje ne odustane od ove inicijative.
Tek narednog dana se oglasio prvo predsjednik Skupštine, Glauk Konjufca, a potom i Kurti i Osmani, i nakon zajedničkog sastanka poslali su garancije i uvjeravanja – da se neće preduzimati nikakvi dalji koraci u vezi sa ovim zakonom i izbornom reformom bez konsultacija sa opozicijom. Međutim, to je bilo i dalje nedovoljno da se obezbjedi podrška za Osmani.
