Vršilac dužnosti predsjednika Kosova Glauk Konjufca je poručio da je dobio garancije od premijera Kosova Albina Kurtija i kandidatkinje Samoopredjeljenja za predsjednicu Vjose Osmani, da će izmjene Zakona o izborima biti dio procesa dijaloga između vlasti i opozicije.
"Nakon jasne volje, koju je opozicija sinoć izrazila svojim glasanjem u Skupštini Kosova, ne preostaje ništa drugo nego da se osigura da većina neće preduzimati nikave korake bez konsulatcija sa opozicijom a da opozicija ne bojkutuje proces izbora predsjednika, kako bi se izbjegli novi izbori", rekao je Konjufca u subotu nakon sastanka sa Kurtijem i Osmani.
Pokret Samoopred,eljenje je u petak inicirao usvajanje izmena Zakona o izborima po hitnom postupku ali je taj pokušaj propao.
Vanredna s,ednica o izmjeni Zakona o izborima je održana prije sednice o izboru predsjednika čemu su se albanske opozicione partije usprotivile. Novi Zakon o izborima bi omogućio građanima koji žive van Kosova da glasaju u kosovskim ambasadama a ne putem pošte, kako je do sada bila praksa.
Međutim zbog tog pokušaja Samoopredjeljenja da se taj Zakon usvoji po hitnom postupku sada je neizvjesno da li će Demokratski savez Kosova (LDK) Lumira Abdixhikua učestvovati u izboru predsjednika, kako je ranije saopšteno.
Bez LDK, Samoopredjeljenje nema kvorum za izbor predsjednika Kosova jer su se Demokratska partija Kosova Envera Hoxhaja i Alijansa za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja već izjasnile da neće podržati Vjosu Osmani za predsjednicu.
Ranije u subotu premijer Kosova Albin Kurti je rekao da njegova stranka Samoopredjeljenje ne želi da vodi zemlju na nove izbore već da okonča izbor predsjednika Kosova.
"Oni koji ne žele izbor predsjednika, mogu da odvedu zemlju na izbore. Imaju izbor u ruci, ili preko 80 glasova za Vjosu Osmani ili preko 500 hiljada glasova u kutiji za Samoopredjeljenje", napisao je Kurti na svom Facebook profilu.
Za izbor novog predsjednika potrebno je 80 glasova poslanika, a ukoliko se u prva dva kruga glasanja on ne izabere organizuje se i treći krug u kome predsjednik može biti izabran 61. glasom, ali je svakako potreban kvorum od 80 poslanika.
Kosovo je bez predsjednika od 5. novembra 2020. godine kada je Hashim Thaçi podnio ostavku na tu poziciju jer su Specijalizovana veća protiv njega potvrdila optužnicu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Istog dana je Vjosa Osmani, kao predsjednica Skupštine Kosova, preuzela funkciju vršiteljke dužnosti predsjednice Kosova koju je potom 22. marta predala novom predsjedniku Skupštine Kosova Glauku Konjufci.
Svakako, funkcija predsjednika Kosova može da se obavlja najduže šest mjeseci a ukoliko se ne izabere novi, raspušta se Skupština i raspisuju se novi izbori koji moraju da budu održani u roku od 45 dana.
Pokret Samoopred,eljenje je u petak inicirao usvajanje izmena Zakona o izborima po hitnom postupku ali je taj pokušaj propao.
Vanredna s,ednica o izmjeni Zakona o izborima je održana prije sednice o izboru predsjednika čemu su se albanske opozicione partije usprotivile. Novi Zakon o izborima bi omogućio građanima koji žive van Kosova da glasaju u kosovskim ambasadama a ne putem pošte, kako je do sada bila praksa.
Međutim zbog tog pokušaja Samoopredjeljenja da se taj Zakon usvoji po hitnom postupku sada je neizvjesno da li će Demokratski savez Kosova (LDK) Lumira Abdixhikua učestvovati u izboru predsjednika, kako je ranije saopšteno.
Bez LDK, Samoopredjeljenje nema kvorum za izbor predsjednika Kosova jer su se Demokratska partija Kosova Envera Hoxhaja i Alijansa za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja već izjasnile da neće podržati Vjosu Osmani za predsjednicu.
Ranije u subotu premijer Kosova Albin Kurti je rekao da njegova stranka Samoopredjeljenje ne želi da vodi zemlju na nove izbore već da okonča izbor predsjednika Kosova.
"Oni koji ne žele izbor predsjednika, mogu da odvedu zemlju na izbore. Imaju izbor u ruci, ili preko 80 glasova za Vjosu Osmani ili preko 500 hiljada glasova u kutiji za Samoopredjeljenje", napisao je Kurti na svom Facebook profilu.
Za izbor novog predsjednika potrebno je 80 glasova poslanika, a ukoliko se u prva dva kruga glasanja on ne izabere organizuje se i treći krug u kome predsjednik može biti izabran 61. glasom, ali je svakako potreban kvorum od 80 poslanika.
Kosovo je bez predsjednika od 5. novembra 2020. godine kada je Hashim Thaçi podnio ostavku na tu poziciju jer su Specijalizovana veća protiv njega potvrdila optužnicu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Istog dana je Vjosa Osmani, kao predsjednica Skupštine Kosova, preuzela funkciju vršiteljke dužnosti predsjednice Kosova koju je potom 22. marta predala novom predsjedniku Skupštine Kosova Glauku Konjufci.
Svakako, funkcija predsjednika Kosova može da se obavlja najduže šest mjeseci a ukoliko se ne izabere novi, raspušta se Skupština i raspisuju se novi izbori koji moraju da budu održani u roku od 45 dana.
