Ona kaže da u potpunosti veruje SAD i Bidenu, ali i Njemačkoj i Evropskoj uniji. Kao ministarska spoljnih poslova Donika Gërvalla Schwarz će, uz Albina Kurtija, predvoditi Kosovo u pregovorima sa Srbijom.
„Ako ne znate odakle dolazite, ne možete znati ni kuda želite da idete“. Tim riječima je Donika Gërvalla Schwarz započela svoju post na Facebooku u kojem se zahvaljuje svima koji su je podržali, nakon što ju je Parlament Kosova izabrao za ministarku spoljnih poslova. Ta 49-godišnja kosovska Albanka donedavno je živjela u Bonu sa suprugom Nijemcem i petoro djece. Radila je kao prevodilac.
U odlučujućim trenucima albanske historije uvuhek je bila tu kada je trebalo, igrajući pritom nimalo beznačajnu ulogu.
Njena glavna osobina: ona ukazuje na nepravilnosti, pa čak i ako je cijena koju zbog toga mora da plati, visoka. S tim je rođena i to joj je ostalo vjerovatno od oca Jusufa Gërvalle, pjesnika, muzičara i novinara, ali i oštrog kritičara Titovog režima.
Godine 1979. on je bio prisiljen da pobjegne sa porodicom u Njemačku. Donika Gërvalla Schwarz je u to vrijeme imala osam godina. Dvije godine kasnije, u januaru 1981, na kućnom pragu su joj ubijeni otac, stric i porodični prijatelj. To je najvjerovatnije uradila jugoslovenska tajna služba.
To što njemačke vlasti još uvijek nisu uspjele da rasvjetle ovo ubistvo vjerovatno je posljedica činjenice da srpske vlasti nisu željele da dostave nikakva dokumenta, izjavila je nedavno u jednom intervjuu za kosovsku televiziju Donika Gërvalla Schwarz. Tada je još rekla da je to samo jedan od hiljada drugih nerazjašnjenih slučajeva i sudbina kosovskih Albanaca, posebno onih koji su deportovani u Srbiju tokom rata 1998/99. A bez razjašnjavanja takvih slučajeva neće biti razgovora o normalizaciji, naglasila je tokom predizborne kampanje.
„Imamo nekoliko otvorenih rana u ovoj zemlji koje ne možemo da sakrijemo. Ne možemo našim građanima jednostavno da kažemo: Zaboravite nestale, ubijene, zaboravite zločine“, podvukla je tada Donika Gërvalla Schwarz u kontekstu pregovora sa Srbijom.
Donika Gërvalla Schwarz (desno), pred Albina Kurtija
Svoju mladost provela je u Albaniji, u komunističkoj diktaturi Envera Hoxhe. On je dolazak poznate kosovske porodice pokušao da iskoristi da poboljša svoj imidž. Još kao djevočica i uzorna učenica izabrana je da preda cvijeće Enveru Hoxhi, ali i da nastupa kao flautistkinja na velikim koncertima.
Kasnije se, kao mlada studentkinja Akademije umjetnosti, uključila u „Albansko proljeće“ i bila jedna od studentkinja koje su stupile u štrajku glađu 1991. godine, što je na kraju dovelo do konačnog svrgavanja režima Ramiza Alije, posljednjeg komunističkog predsjednika u Albaniji.
Nakon toga, Donika Gërvalla se okreće svojoj prvoj domovini, Kosovu. Ali sada djeluje iz Njemačke. Studira prava u Hamburgu i postaje majka. Često je viđaju kako trči između univerzitetskih sala, obdaništa i protestnih skupova na kojima istupa protiv ugnjetavanja Albanaca od strane Miloševićevog režima. Kao portparolka njemačkog ogranka stranke LDK, tadašnjeg lidera Albanaca i „kosovskog Gandija“ Ibrahima Rugove, iznosila je argumente u diskusijama na njemačkim TV-stanicama, u kojima su učestvovali lideri tadašnje opozicije u Srbiji, poput Zorana Đinđića ili Vesne Pešić.
Na tečnom njemačkom jeziku sa jedva primjetnim naglaskom objašnjavala im je zašto Milošević mora da se izruči u Hag i zašto bi oni trebalo da razgovaraju na temu nezavisnosti Kosova sa Rugovom, koji razume jezik mira. Ti video-zapisi sada kruže društvenim mrežama, i mnogi se oduševljavaju snagom njenog govora i argumenata, kako na njemačkom, tako i na albanskom jeziku.
Ibrahim Rugova i Slobodan Milošević u aprilu 1999. u Beogradu
Na Kosovu poslije rata nije bilo mjesta za mladu političarku koja se ne boji da pokaže hrabrost prema prijateljima. Godine 2018. pokušala je da se vrati na Kosovo kao predsjedavajuća njemačkog ogranka LDK i da, zajedno s drugim istaknutim političarima u zemlji poput Vjose Osmani, pokuša da sprovede reformu LDK. Ali tadašnji predsjednik stranke odbio je kritičarku oštrog jezika i nije joj dozvolio da učestvuje u izborima.
Albin Kurti, koji je u ponedjeljak 22. marta 2021. izabran za premijera Kosova, otkrio je njen potencijal, između ostalog i zato što je oduvijek pratio šta se događa u dijaspori. Tako se Donika Gërvalla Schwarz prvi put kandidovala za parlament u januaru 2021. Njeno ime našlo se na listi novoosnovane stranke „Usudi se“ (Guxo) Vjose Osmani. Osvojila je 70.000 glasova, više od tadašnjeg premijera Avdullaha Hotija. Sada će dvojac Kurti-Gërvalla Schwarz da predvodi Kosovo u pregovorima sa Srbijom.
„Zatražićemo pomoć od naših evropskih i američkih partnera kako bismo razvili zajedničku strategiju i pokazali gde je naša crvena linija“, rekla je Gërvalla Schwarz uoči izbora. Naglasila je takođe da u potpunosti vjeruje SAD pod rukovodstvom Josepha Bidena, ali i Njemačkoj i Evropskoj uniji.
Donika Gërvalla Schwarz: Zatražićemo pomoć od naših evropskih i američkih partnera kako bismo razvili zajedničku strategiju
Donika Gërvalla Schwarz je oštra kritičarka Vašingtonskog sporazuma od 4. jula prošle godine. Što se tiče „albanskog nacionalnog jedinstva“, potpuno je jasna: u intervjuima često naglašava da nema ništa protiv da se Albanci jednoga dana prostorno povežu: „Trenutno ne mogu da kažem kako će izgledati ta prostorna unija i da li bi ona bila u okviru EU ili u nekom drugom okviru. Ali jedno je jasno: to mora biti u dogovoru s našim susjedima.“
U odlučujućim trenucima albanske historije uvuhek je bila tu kada je trebalo, igrajući pritom nimalo beznačajnu ulogu.
„Otvorene rane“
Njena glavna osobina: ona ukazuje na nepravilnosti, pa čak i ako je cijena koju zbog toga mora da plati, visoka. S tim je rođena i to joj je ostalo vjerovatno od oca Jusufa Gërvalle, pjesnika, muzičara i novinara, ali i oštrog kritičara Titovog režima.
Godine 1979. on je bio prisiljen da pobjegne sa porodicom u Njemačku. Donika Gërvalla Schwarz je u to vrijeme imala osam godina. Dvije godine kasnije, u januaru 1981, na kućnom pragu su joj ubijeni otac, stric i porodični prijatelj. To je najvjerovatnije uradila jugoslovenska tajna služba.
To što njemačke vlasti još uvijek nisu uspjele da rasvjetle ovo ubistvo vjerovatno je posljedica činjenice da srpske vlasti nisu željele da dostave nikakva dokumenta, izjavila je nedavno u jednom intervjuu za kosovsku televiziju Donika Gërvalla Schwarz. Tada je još rekla da je to samo jedan od hiljada drugih nerazjašnjenih slučajeva i sudbina kosovskih Albanaca, posebno onih koji su deportovani u Srbiju tokom rata 1998/99. A bez razjašnjavanja takvih slučajeva neće biti razgovora o normalizaciji, naglasila je tokom predizborne kampanje.
„Imamo nekoliko otvorenih rana u ovoj zemlji koje ne možemo da sakrijemo. Ne možemo našim građanima jednostavno da kažemo: Zaboravite nestale, ubijene, zaboravite zločine“, podvukla je tada Donika Gërvalla Schwarz u kontekstu pregovora sa Srbijom.
Donika Gërvalla Schwarz (desno), pred Albina Kurtija
„Albansko proljeće“
Svoju mladost provela je u Albaniji, u komunističkoj diktaturi Envera Hoxhe. On je dolazak poznate kosovske porodice pokušao da iskoristi da poboljša svoj imidž. Još kao djevočica i uzorna učenica izabrana je da preda cvijeće Enveru Hoxhi, ali i da nastupa kao flautistkinja na velikim koncertima.
Kasnije se, kao mlada studentkinja Akademije umjetnosti, uključila u „Albansko proljeće“ i bila jedna od studentkinja koje su stupile u štrajku glađu 1991. godine, što je na kraju dovelo do konačnog svrgavanja režima Ramiza Alije, posljednjeg komunističkog predsjednika u Albaniji.
Nakon toga, Donika Gërvalla se okreće svojoj prvoj domovini, Kosovu. Ali sada djeluje iz Njemačke. Studira prava u Hamburgu i postaje majka. Često je viđaju kako trči između univerzitetskih sala, obdaništa i protestnih skupova na kojima istupa protiv ugnjetavanja Albanaca od strane Miloševićevog režima. Kao portparolka njemačkog ogranka stranke LDK, tadašnjeg lidera Albanaca i „kosovskog Gandija“ Ibrahima Rugove, iznosila je argumente u diskusijama na njemačkim TV-stanicama, u kojima su učestvovali lideri tadašnje opozicije u Srbiji, poput Zorana Đinđića ili Vesne Pešić.
Na tečnom njemačkom jeziku sa jedva primjetnim naglaskom objašnjavala im je zašto Milošević mora da se izruči u Hag i zašto bi oni trebalo da razgovaraju na temu nezavisnosti Kosova sa Rugovom, koji razume jezik mira. Ti video-zapisi sada kruže društvenim mrežama, i mnogi se oduševljavaju snagom njenog govora i argumenata, kako na njemačkom, tako i na albanskom jeziku.
Ibrahim Rugova i Slobodan Milošević u aprilu 1999. u Beogradu
Povratak na Kosovo
Na Kosovu poslije rata nije bilo mjesta za mladu političarku koja se ne boji da pokaže hrabrost prema prijateljima. Godine 2018. pokušala je da se vrati na Kosovo kao predsjedavajuća njemačkog ogranka LDK i da, zajedno s drugim istaknutim političarima u zemlji poput Vjose Osmani, pokuša da sprovede reformu LDK. Ali tadašnji predsjednik stranke odbio je kritičarku oštrog jezika i nije joj dozvolio da učestvuje u izborima.
Albin Kurti, koji je u ponedjeljak 22. marta 2021. izabran za premijera Kosova, otkrio je njen potencijal, između ostalog i zato što je oduvijek pratio šta se događa u dijaspori. Tako se Donika Gërvalla Schwarz prvi put kandidovala za parlament u januaru 2021. Njeno ime našlo se na listi novoosnovane stranke „Usudi se“ (Guxo) Vjose Osmani. Osvojila je 70.000 glasova, više od tadašnjeg premijera Avdullaha Hotija. Sada će dvojac Kurti-Gërvalla Schwarz da predvodi Kosovo u pregovorima sa Srbijom.
„Zatražićemo pomoć od naših evropskih i američkih partnera kako bismo razvili zajedničku strategiju i pokazali gde je naša crvena linija“, rekla je Gërvalla Schwarz uoči izbora. Naglasila je takođe da u potpunosti vjeruje SAD pod rukovodstvom Josepha Bidena, ali i Njemačkoj i Evropskoj uniji.
Donika Gërvalla Schwarz: Zatražićemo pomoć od naših evropskih i američkih partnera kako bismo razvili zajedničku strategiju
Donika Gërvalla Schwarz je oštra kritičarka Vašingtonskog sporazuma od 4. jula prošle godine. Što se tiče „albanskog nacionalnog jedinstva“, potpuno je jasna: u intervjuima često naglašava da nema ništa protiv da se Albanci jednoga dana prostorno povežu: „Trenutno ne mogu da kažem kako će izgledati ta prostorna unija i da li bi ona bila u okviru EU ili u nekom drugom okviru. Ali jedno je jasno: to mora biti u dogovoru s našim susjedima.“
