Novi, osmi po redu saziv Skupštine Kosova biće konstituisan 22. marta, čime se otvara put za formiranje nove Vlade Kosova.
Vršiteljka dužnosti predsjednice Kosova Vjosa Osmani i lider Pokreta Samoopredjeljenje Aljbin (Albin) Kurti su već u ponedjeljak, 15. marta, započeli konsultacije sa političkim partijama oko uspostavljanja novih institucija, nakon prijevremenih parlamentarnih izbora 14. februara.
Pokret Samoopredjeljenje Albina Kurtija je na tim izborima odneo ubjedljivu pobjedu i osvojio 58 od 120 poslanika u Skupštini Kosova.
Kurti planira da Vladu formira uz podršku pojedinih poslanika iz redova manjinskih zajednica.
Lider Demokratske partije Kosova (PDK) Enver Hoxhaj je u obraćanju medijima nakon sastanka sa Kurtijem i Osmani rekao da PDK ima jasne zahtjeve i dodao da su zatražili jasan stav Osmani i Kurtija na nekoliko tema, a pored ostalog, stav po pitanju dijaloga sa Srbijom, regionalne inicijative "Mini Šengen" i Vašingtonski sporazum. Hoxhaj je napomenuo da će nakon sastanaka unutar PDK-a odlučiti da li će podržati nove institucije i kandidaturu Vjose Osmani za predsjednicu Kosova.
Vjosa Osmani je na februarskim izborima bila kandidat na listi Pokreta Samoopredjeljenje a funkciju predsjednika Kosova vrši od novembra prošle godine, kada je Hashim Thaci podneo ostavku jer su Specijalizovana vijeća u Hagu protiv njega potvrdila optužnicu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Funkcija predsjednika Kosova može da se obavlja najduže šest mjeseci.
Inače, Demokratska partija Kosova će biti druga parlamentarna partija po jačini u novom sazivu Skupštine Kosova sa 19 poslanika, a potom slijedi Demokratski savez Kosova sa 15 poslaničkih mjesta i Alijansa za budućnost Kosova, koja je dobila 8 poslaničkih mandata.
Osmani i Kurti su u ponedjeljak održali sastanak i sa liderom Alijanse za budućnost Kosova Ramushom Haradinajem, koji je poručio da je na pobedničkoj partiji da obezbjedi glasove poslanika za izbor novog predsjednika.
“Pobjednik izbora pronalazi formula za većinu za Vladu, većine za predsjednika. To je njihova odgovornost, da obezbjede formiranje institucija. Mi, kao Alijansa nemamo mogućnost da obezbjedimo dvije trećine glasova u Skupštini, a ostaje nam opoziciona uloga, funkcionalna u službi zemlje”, kazao je Haradinaj.
Haradinaja je također njegova partija kandidovala za predsjednika.
Novi lider Demokratskog saveza Kosova Lumir Abdixhiku zbog obaveza u stranci zatražio je da se sastanak održi u petak.
Nakon konstituisanja Skupštine, predsjednik određuje kandidata za premijera, a Vlada mora biti izglasana u roku od 15 dana od dana dobijanja mandata. Za izbor Vlade je potrebna prosta većina ili 61 glas poslanika.
Lider Pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti je u nekoliko navrata izjavio da novu vladu Kosova planira da formira isključivo uz podršku poslanika iz redova nesrpskih manjinskih zajednica, čime je isključuje mogućnost formiranja koalicije sa albanskim strankama i Srpskom listom.
Inače, Srpska lista je osvojila svih deset poslaničkih mandata rezervisanih za srpsku zajednicu. Još deset glasova je rezervisano za ostale zajednice koje žive na Kosovu pa je tako Turska demokratska partija Kosova dobila dva poslanička mjesta, po jedno mjesto je osvojila koalicija Vakat, Nova demokratska stranka i Socijaldemokratska unija ispred bošnjačke zajednice. Jedinstvena Goranska stranka je dobila jedno mjesto, kao i Aškalijska stranka za integraciju, te Romska incijativa i Pokret kosovskih Roma.
Artan Muhaxhiri, profesor sociologije, ocjenjuje da lider Samoopredjeljenja Albin Kurti, koji bi trebao da bude novi premijer Kosova, nema razloga da odlaže formiranje novih institucija. Napominje da ubjedljiva pobjeda Samoopredjeljenja na izborima, Kurtija obavezuje da ispoštuje hitne potrebe građana.
„Zato je prirodno da su Kosovu vrlo brzo potrebne stabilne institucije, kako bi pomogle ljudima, kako bi pomogle građanima u borbi protiv pandemije, na svim nivoima. Dakle, polazeći od onog koji je najvažniji, a to je zdravstveni aspekt, a zatim nastaviti sa ekonomskim, socijalnim i tako dalje. Samo organizovanim, planiranim institucionalnim odgovorom, velike štete mogu da se svedu na minimum, kako u zdravstvenom tako i u ekonomskom pogledu“, kaže Muhaxhiri.
Donika Emini, izvršna direktorka organizacije CiviKos, u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) podsjeća da je proces formiranja nove vlade Kosova ranije trajao dva do tri mjeseca ali podvlači da ovoga puta to mora da se promjeni jer ovaj put “Kosovo nema taj luksuz da na nove institucije čeka mjesecima”.
Prema njenoj ocjeni, borba protiv pandemije korona virusa bi svakako trebala da bude prioritet nove Vlade Kosova.
Muhaxhiri i Emini se slažu da će izbor novog predsjednika Kosova biti izazov za formiranje novih institucija. Ocjenjuju da bi Kosovo moglo ponovo da ode na prijevremene izbore, ukoliko se ne postigne dogovor oko izbora novog predsjednika.
Donika Emini smatra da bi pobjednička stranka na izborima, Pokret Samoopredjeljenje, trebala što prije da pristupi formiranju novih institucija čak i ako je za to potrebna saradnja sa drugim albanskim partijama.
Ona ukazuje da Samoopredeljenju možda neće biti potrebna podrška drugih parlamentarnih partija za formiranje vlade, imajući u vidu da je Kurti već najavio da će dobiti podršku pojedinih manjinskih nesrpskih zajednica.
Međutim, Emini dodaje da će za izbor predsjednika biti neophodno makar prisustvo dvije trećine od 120 poslanika u Skupštini Kosova.
“Neophodno je da pobjednik izbora pruži ruku saradnje ostalim političkim strankama, jer su interesi zemlje i građana prioritet. Do sada, koliko sam videla, druge političke stranke nisu odbile ideju da Osmani bude predsjednica”, kaže Emini i podsjeća da opozicione partije ne moraju nužno da glasaju za njen izbor ali moraju da budu prisutne u sali kada se bira novi predsjednik.
Muhaxhiri ocjenjuje da postoji realna opasnost da Kosovo ponovo ode na izbore. Kako kaže, Samoopredjeljenje i Albin Kurti moraju odmah da obezbjede saveznike ukoliko žele da Vjosa Osmani bude nova predsjednica.
„Kurti je nametnuo dijalog i dogovor sa drugim strankama kako bi se obezbedio kvorum u skupštini, jer nema moralno pravo da traži od drugih stranaka da glasaju za Osmani bez ikakvog kompromisa“, naglasio je Muhaxhiri.
Prema Ustavu Kosova, novi predsjednik Kosova mora biti izabran 30 dana prije isteka mandata prethodnog predsjednika, ili se u tom roku moraju izvršiti zakonske procedure za njegov izbor. To znači da tokom marta moraju biti završene sve procedure, imajući u vidu da mandat prethodnog predsjednika ističe u aprilu.
Za izbor predsjednika potrebno je dvije trećine glasova od ukupnog broja poslanika, odnosno 80 od 120, a ukoliko se predsjednik ne izabere ni poslije drugog kruga glasanja, organizuje se treći u kome se za predsjednika bira onaj koji dobije najviše glasova ali je svakako potreban kvorum od 80 poslanika.
U slučaju da se predsjednik ne izabere, raspušta se Skupština i raspisuju se novi izbori koji moraju da budu održani u roku 45 dana.
Pokret Samoopredjeljenje Albina Kurtija je na tim izborima odneo ubjedljivu pobjedu i osvojio 58 od 120 poslanika u Skupštini Kosova.
Kurti planira da Vladu formira uz podršku pojedinih poslanika iz redova manjinskih zajednica.
Lider Demokratske partije Kosova (PDK) Enver Hoxhaj je u obraćanju medijima nakon sastanka sa Kurtijem i Osmani rekao da PDK ima jasne zahtjeve i dodao da su zatražili jasan stav Osmani i Kurtija na nekoliko tema, a pored ostalog, stav po pitanju dijaloga sa Srbijom, regionalne inicijative "Mini Šengen" i Vašingtonski sporazum. Hoxhaj je napomenuo da će nakon sastanaka unutar PDK-a odlučiti da li će podržati nove institucije i kandidaturu Vjose Osmani za predsjednicu Kosova.
Vjosa Osmani je na februarskim izborima bila kandidat na listi Pokreta Samoopredjeljenje a funkciju predsjednika Kosova vrši od novembra prošle godine, kada je Hashim Thaci podneo ostavku jer su Specijalizovana vijeća u Hagu protiv njega potvrdila optužnicu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Funkcija predsjednika Kosova može da se obavlja najduže šest mjeseci.
Inače, Demokratska partija Kosova će biti druga parlamentarna partija po jačini u novom sazivu Skupštine Kosova sa 19 poslanika, a potom slijedi Demokratski savez Kosova sa 15 poslaničkih mjesta i Alijansa za budućnost Kosova, koja je dobila 8 poslaničkih mandata.
Osmani i Kurti su u ponedjeljak održali sastanak i sa liderom Alijanse za budućnost Kosova Ramushom Haradinajem, koji je poručio da je na pobedničkoj partiji da obezbjedi glasove poslanika za izbor novog predsjednika.
“Pobjednik izbora pronalazi formula za većinu za Vladu, većine za predsjednika. To je njihova odgovornost, da obezbjede formiranje institucija. Mi, kao Alijansa nemamo mogućnost da obezbjedimo dvije trećine glasova u Skupštini, a ostaje nam opoziciona uloga, funkcionalna u službi zemlje”, kazao je Haradinaj.
Haradinaja je također njegova partija kandidovala za predsjednika.
Novi lider Demokratskog saveza Kosova Lumir Abdixhiku zbog obaveza u stranci zatražio je da se sastanak održi u petak.
Nakon konstituisanja Skupštine, predsjednik određuje kandidata za premijera, a Vlada mora biti izglasana u roku od 15 dana od dana dobijanja mandata. Za izbor Vlade je potrebna prosta većina ili 61 glas poslanika.
Lider Pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti je u nekoliko navrata izjavio da novu vladu Kosova planira da formira isključivo uz podršku poslanika iz redova nesrpskih manjinskih zajednica, čime je isključuje mogućnost formiranja koalicije sa albanskim strankama i Srpskom listom.
Inače, Srpska lista je osvojila svih deset poslaničkih mandata rezervisanih za srpsku zajednicu. Još deset glasova je rezervisano za ostale zajednice koje žive na Kosovu pa je tako Turska demokratska partija Kosova dobila dva poslanička mjesta, po jedno mjesto je osvojila koalicija Vakat, Nova demokratska stranka i Socijaldemokratska unija ispred bošnjačke zajednice. Jedinstvena Goranska stranka je dobila jedno mjesto, kao i Aškalijska stranka za integraciju, te Romska incijativa i Pokret kosovskih Roma.
Muhaxhiri i Emini: Neophodno je brzo uspostavljanje institucija
Artan Muhaxhiri, profesor sociologije, ocjenjuje da lider Samoopredjeljenja Albin Kurti, koji bi trebao da bude novi premijer Kosova, nema razloga da odlaže formiranje novih institucija. Napominje da ubjedljiva pobjeda Samoopredjeljenja na izborima, Kurtija obavezuje da ispoštuje hitne potrebe građana.
„Zato je prirodno da su Kosovu vrlo brzo potrebne stabilne institucije, kako bi pomogle ljudima, kako bi pomogle građanima u borbi protiv pandemije, na svim nivoima. Dakle, polazeći od onog koji je najvažniji, a to je zdravstveni aspekt, a zatim nastaviti sa ekonomskim, socijalnim i tako dalje. Samo organizovanim, planiranim institucionalnim odgovorom, velike štete mogu da se svedu na minimum, kako u zdravstvenom tako i u ekonomskom pogledu“, kaže Muhaxhiri.
Donika Emini, izvršna direktorka organizacije CiviKos, u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) podsjeća da je proces formiranja nove vlade Kosova ranije trajao dva do tri mjeseca ali podvlači da ovoga puta to mora da se promjeni jer ovaj put “Kosovo nema taj luksuz da na nove institucije čeka mjesecima”.
Prema njenoj ocjeni, borba protiv pandemije korona virusa bi svakako trebala da bude prioritet nove Vlade Kosova.
Opasnost od još jednih izbora
Muhaxhiri i Emini se slažu da će izbor novog predsjednika Kosova biti izazov za formiranje novih institucija. Ocjenjuju da bi Kosovo moglo ponovo da ode na prijevremene izbore, ukoliko se ne postigne dogovor oko izbora novog predsjednika.
Donika Emini smatra da bi pobjednička stranka na izborima, Pokret Samoopredjeljenje, trebala što prije da pristupi formiranju novih institucija čak i ako je za to potrebna saradnja sa drugim albanskim partijama.
Ona ukazuje da Samoopredeljenju možda neće biti potrebna podrška drugih parlamentarnih partija za formiranje vlade, imajući u vidu da je Kurti već najavio da će dobiti podršku pojedinih manjinskih nesrpskih zajednica.
Međutim, Emini dodaje da će za izbor predsjednika biti neophodno makar prisustvo dvije trećine od 120 poslanika u Skupštini Kosova.
“Neophodno je da pobjednik izbora pruži ruku saradnje ostalim političkim strankama, jer su interesi zemlje i građana prioritet. Do sada, koliko sam videla, druge političke stranke nisu odbile ideju da Osmani bude predsjednica”, kaže Emini i podsjeća da opozicione partije ne moraju nužno da glasaju za njen izbor ali moraju da budu prisutne u sali kada se bira novi predsjednik.
Muhaxhiri ocjenjuje da postoji realna opasnost da Kosovo ponovo ode na izbore. Kako kaže, Samoopredjeljenje i Albin Kurti moraju odmah da obezbjede saveznike ukoliko žele da Vjosa Osmani bude nova predsjednica.
„Kurti je nametnuo dijalog i dogovor sa drugim strankama kako bi se obezbedio kvorum u skupštini, jer nema moralno pravo da traži od drugih stranaka da glasaju za Osmani bez ikakvog kompromisa“, naglasio je Muhaxhiri.
Prema Ustavu Kosova, novi predsjednik Kosova mora biti izabran 30 dana prije isteka mandata prethodnog predsjednika, ili se u tom roku moraju izvršiti zakonske procedure za njegov izbor. To znači da tokom marta moraju biti završene sve procedure, imajući u vidu da mandat prethodnog predsjednika ističe u aprilu.
Za izbor predsjednika potrebno je dvije trećine glasova od ukupnog broja poslanika, odnosno 80 od 120, a ukoliko se predsjednik ne izabere ni poslije drugog kruga glasanja, organizuje se treći u kome se za predsjednika bira onaj koji dobije najviše glasova ali je svakako potreban kvorum od 80 poslanika.
U slučaju da se predsjednik ne izabere, raspušta se Skupština i raspisuju se novi izbori koji moraju da budu održani u roku 45 dana.
