Kosovo se 4. septembra prošle godine u Bijeloj kući, potpisujući Vašingtonski sporazum, obavezalo da će uspostaviti ambasadu u Jerusalimu, ali je taj potez naišao na protivljenje Evropske Unije, Lige arapskih država i Turske, piše Deutsche welle.
Uspostavljanje diplomatskih odnosa između Kosova i Izraela, gde je fokus na posvećenosti Kosova otvaranju ambasade u Jerusalimu, pokrenulo je debatu na Kosovu, da li otvoriti ambasadu ili ne.
Evropska unija, Liga arapskih država i Turska su od Kosova zatražili da ne otvara ambasadu u Jerusalimu.
Vršilac dužnosti predsednika Kosova Vjosa Osmani rekla je da će nova vlada koordinirati svaku akciju sa novom administracijom američkog predsjednika Josepha Bidena.
"Koordiniraćemo našu diplomatsku akciju sa SAD i administracijom Bidena, tu je naš Jerusalim", rekla je Osmani.
Premijer Izraela Benjamin Netanyahu nakon izbora na Kosovu i pobjede Pokreta Samoopredjeljenje čestitao je Kurtiju kojem je, između ostalog poručio i da ga "očekuje u Jerusalimu da zajedno svečano otvore kosovsku ambasadu".
Kurti - Netanyahu
Predsednik Turske Recep Tayip Erdogan takođe je čestitao Kurtiju na izbornoj pobjedi, rekavši da mu je "drago što je saznao za njegov stav" o preispitivanju obaveze da se otvori ambasada Kosova u Jerusalimu.
Erdogan je posavjetovao Kurtija da bi "bilo korisno izbeći takav korak koji bi mogao da nanese veliku štetu Kosovu".
U odgovoru Erdoganu i Netanyahuu, Kurti je izrazio nadu o produbljivanju saradnje sa tim zemljama, nakon formiranja nove vlade na Kosovu, ali ni u jednom pismu nije pomenuo da li će se odazvati pozivu izraelskog premijera, kao i da li će poslušati Erdoganov savjet.
Na sastanku Kurtija i turskog ambasadora u Prištini 1. marta, Kurti je rekao da će razmotriti pitanje u kom gradu će biti smještena kosovska ambasada, Tel Avivu ili Jerusalimu, ali je i dodao da će posebno proučiti i dokumenta po tom pitanju odlazeće vlade.
Portparol Samoopredjeljenja Perparim Kryeziu je rekao da su izjave Kurtija u vezi sa opredjeljenošću odlazeće vlade da uspostavi kosovsku ambasadu u Jerusalimu bile dosljedne.
"Što se tiče lokacije ambasade, Gospodin Kurti je bio korektan, dosljedan i transparentan u svojim stavovima, rekavši da je to pitanje kojim će se nova vlada pozabaviti nakon uvida u dokumentaciju. Ovo je važna akcija pre donošenja odluke njegove vlade po ovom pitanju", rekao je Kryeziu.
Otvaranje kosovske ambasade u Jerusalimu predviđeno je sporazumom od 4. septembra 2020. godine, kada su Kosovo i Srbija u Bijeloj kući potpisali dva dokumenta za normalizaciju ekonomskih odnosa, u prisustvu tadašnjeg američkog predsednika Donalda Trumpa.
Neposredno nakon ovog sporazuma, Evropska unija izrazila je zabrinutost zbog posvećenosti Kosova uspostavljanju ambasade u Jerusalimu.
"Kako su Kosovo i Srbija prepoznale evropsku integraciju kao strateški prioritet, Evropska unija očekuje da obe strane deluju u skladu sa ovom opredjeljenošću kako ne bi naškodile svojoj evropskoj budućnosti. Srbija već pregovara o ovom članstvu i očekuje se da ga uskladi. politika sa onima Evropske unije", rekao je portparol EU Peter Stano.
Stručnjaci za međunarodne odnose u međuvremenu kažu da je prema diplomatskom i konzularnom pravu, u okviru međunarodnog javnog prava, određivanje lokacija stranih diplomatskih predstavništava isključivo ustavno i suvereno pravo države koja te misije prihvata.
Profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Prištini Afrim Hoti kaže da je postojala javna obaveza koju su legitimne vlasti Kosova potpisale za otvaranje kosovske ambasade u Jerusalimu i da je sada preostalo samo da se sprovede uspostavljanje ambasade, jer se mora ostati dosljedan potpisanim sporazumima.
"Kurti se mora odazvati pozivu izraelskog premijera, u zavisnosti od stava koji gradi na spoljnoj politici. Gotovo je osnovni princip da se sporazumi moraju poštovati. I na ovoj osnovi već imamo tripartitni sporazum sa Izraelom i SAD. Isto se mora ili poštovati ili na kraju mora biti pokrenut postupak za njegovu promjenu. Ako ne bude pokretanja, tada se moraju primeniti međunarodni ugovori", rekao je Hoti.
Drugi stručnjak za međunarodne odnose Demuš Shasha iz Instituta za evropsku politiku -EPIK, rekao je da priznanje nezavisnosti Kosova od strane Izraela treba cijeniti, ali da je odluka o osnivanju ambasade u Jerusalimu bila je pogrešna.
"Niko ne želi da bude međunarodna crna ovca. Takva akcija predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava i predstavlja remećenje pregovaračkog procesa između Palestine i Izraela. Ovo je posebno štetno u slučaju Kosova, jer Kosovo ako namjerava da se pridruži UN, čini ozbiljna kršenja najvažnijih međunarodnih standarda UN", kaže Shasha.
Prema njegovim riječima, "odbijanje mnogih zemalja svijeta" da uspostave svoje ambasade u Jerusalimu, odražava 50-godišnji međunarodni konsenzus da se stvar prepusti pregovaračkom procesu između strana.
"Sada je doneta odluka o uspostavljanju diplomatskih odnosa. Izuzetno je teško preinačiti tu odluku, iako postoje primjeri poput onog u slučaju Paragvaja. Međutim, smatram da priznanje od Izraela nisu pružili kosovski predstavnici, već kosovski međunarodni prijatelji. Zbog toga bi nova vlada trebalo da razvije bliski dijalog sa SAD i EU kako bi se dogovorila o sudbini kosovske ambasade u Izraelu", rekao je Shasha.
Prema njegovim riječima, predstavnici kosovskih institucija prvo moraju da obezbjede da imaju podršku cjelokupnog političkog spektra na Kosovu kako bi sproveli međunarodne obaveze.
Izvor: DW
Evropska unija, Liga arapskih država i Turska su od Kosova zatražili da ne otvara ambasadu u Jerusalimu.
Vršilac dužnosti predsednika Kosova Vjosa Osmani rekla je da će nova vlada koordinirati svaku akciju sa novom administracijom američkog predsjednika Josepha Bidena.
"Koordiniraćemo našu diplomatsku akciju sa SAD i administracijom Bidena, tu je naš Jerusalim", rekla je Osmani.
Pozdravna pisma Kurtija i Netanjahua
Premijer Izraela Benjamin Netanyahu nakon izbora na Kosovu i pobjede Pokreta Samoopredjeljenje čestitao je Kurtiju kojem je, između ostalog poručio i da ga "očekuje u Jerusalimu da zajedno svečano otvore kosovsku ambasadu".Kurti - Netanyahu
Predsednik Turske Recep Tayip Erdogan takođe je čestitao Kurtiju na izbornoj pobjedi, rekavši da mu je "drago što je saznao za njegov stav" o preispitivanju obaveze da se otvori ambasada Kosova u Jerusalimu.
Erdogan je posavjetovao Kurtija da bi "bilo korisno izbeći takav korak koji bi mogao da nanese veliku štetu Kosovu".
U odgovoru Erdoganu i Netanyahuu, Kurti je izrazio nadu o produbljivanju saradnje sa tim zemljama, nakon formiranja nove vlade na Kosovu, ali ni u jednom pismu nije pomenuo da li će se odazvati pozivu izraelskog premijera, kao i da li će poslušati Erdoganov savjet.
"Samoopredjeljenje još uvijek čeka"
Na sastanku Kurtija i turskog ambasadora u Prištini 1. marta, Kurti je rekao da će razmotriti pitanje u kom gradu će biti smještena kosovska ambasada, Tel Avivu ili Jerusalimu, ali je i dodao da će posebno proučiti i dokumenta po tom pitanju odlazeće vlade.
Portparol Samoopredjeljenja Perparim Kryeziu je rekao da su izjave Kurtija u vezi sa opredjeljenošću odlazeće vlade da uspostavi kosovsku ambasadu u Jerusalimu bile dosljedne.
"Što se tiče lokacije ambasade, Gospodin Kurti je bio korektan, dosljedan i transparentan u svojim stavovima, rekavši da je to pitanje kojim će se nova vlada pozabaviti nakon uvida u dokumentaciju. Ovo je važna akcija pre donošenja odluke njegove vlade po ovom pitanju", rekao je Kryeziu.
Otvaranje kosovske ambasade u Jerusalimu predviđeno je sporazumom od 4. septembra 2020. godine, kada su Kosovo i Srbija u Bijeloj kući potpisali dva dokumenta za normalizaciju ekonomskih odnosa, u prisustvu tadašnjeg američkog predsednika Donalda Trumpa.
Neposredno nakon ovog sporazuma, Evropska unija izrazila je zabrinutost zbog posvećenosti Kosova uspostavljanju ambasade u Jerusalimu.
"Kako su Kosovo i Srbija prepoznale evropsku integraciju kao strateški prioritet, Evropska unija očekuje da obe strane deluju u skladu sa ovom opredjeljenošću kako ne bi naškodile svojoj evropskoj budućnosti. Srbija već pregovara o ovom članstvu i očekuje se da ga uskladi. politika sa onima Evropske unije", rekao je portparol EU Peter Stano.
Afrim Hoti: Države moraju poštovati potpisane sporazume
Stručnjaci za međunarodne odnose u međuvremenu kažu da je prema diplomatskom i konzularnom pravu, u okviru međunarodnog javnog prava, određivanje lokacija stranih diplomatskih predstavništava isključivo ustavno i suvereno pravo države koja te misije prihvata.
Profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Prištini Afrim Hoti kaže da je postojala javna obaveza koju su legitimne vlasti Kosova potpisale za otvaranje kosovske ambasade u Jerusalimu i da je sada preostalo samo da se sprovede uspostavljanje ambasade, jer se mora ostati dosljedan potpisanim sporazumima.
"Kurti se mora odazvati pozivu izraelskog premijera, u zavisnosti od stava koji gradi na spoljnoj politici. Gotovo je osnovni princip da se sporazumi moraju poštovati. I na ovoj osnovi već imamo tripartitni sporazum sa Izraelom i SAD. Isto se mora ili poštovati ili na kraju mora biti pokrenut postupak za njegovu promjenu. Ako ne bude pokretanja, tada se moraju primeniti međunarodni ugovori", rekao je Hoti.
Shasha: Niko ne želi da bude međunarodna crna ovca
Drugi stručnjak za međunarodne odnose Demuš Shasha iz Instituta za evropsku politiku -EPIK, rekao je da priznanje nezavisnosti Kosova od strane Izraela treba cijeniti, ali da je odluka o osnivanju ambasade u Jerusalimu bila je pogrešna.
"Niko ne želi da bude međunarodna crna ovca. Takva akcija predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava i predstavlja remećenje pregovaračkog procesa između Palestine i Izraela. Ovo je posebno štetno u slučaju Kosova, jer Kosovo ako namjerava da se pridruži UN, čini ozbiljna kršenja najvažnijih međunarodnih standarda UN", kaže Shasha.
Prema njegovim riječima, "odbijanje mnogih zemalja svijeta" da uspostave svoje ambasade u Jerusalimu, odražava 50-godišnji međunarodni konsenzus da se stvar prepusti pregovaračkom procesu između strana.
"Sada je doneta odluka o uspostavljanju diplomatskih odnosa. Izuzetno je teško preinačiti tu odluku, iako postoje primjeri poput onog u slučaju Paragvaja. Međutim, smatram da priznanje od Izraela nisu pružili kosovski predstavnici, već kosovski međunarodni prijatelji. Zbog toga bi nova vlada trebalo da razvije bliski dijalog sa SAD i EU kako bi se dogovorila o sudbini kosovske ambasade u Izraelu", rekao je Shasha.
Prema njegovim riječima, predstavnici kosovskih institucija prvo moraju da obezbjede da imaju podršku cjelokupnog političkog spektra na Kosovu kako bi sproveli međunarodne obaveze.
Izvor: DW
