Nije zabrinjavajuće...

Prema podacima Zavoda za statistiku od 2014. godine na Kosovu se svake godine bilježi pad nataliteta, u 2014. godini broj novorođenih bio je 25.929, dok je prošle godine bilo samo 18.188 rođenih, prenosi Lajmi.

Prema podacima Zavoda za statistiku Kosova smanjen je i broj članova zajedničkih domaćinstava. Dok je 2014. godine prosječna veličina domaćinstava bila 5,62 stanovnika u 2019. godini je iznosila 4,98 stanovnika u jednom domu.

Stope nataliteta već su dramatično opale u cijelom svijetu čemu je doprinela promjena koncepta porodičnog doma smatraju demograf Mimoza Dushi i sociolog Shemsi Krasniqi.

Oni se slažu da pad nataliteta na Kosovu nije zabrinjavajuć i ukazuju da je to karakteristično za zemlje u razvoju.

Profesorka katedre za geografiju na Univerzitetu u Prištini Mimoza Dushi za Radio Slobodna Evropa je izjavila da je ako se analiziraju svi faktori koji utiču na broj rođenih ovaj pad prirodan.

„Imamo porast stope obrazovanja i zaposlenosti žena i stanovništva uopšte, a uklanjamo i djecu iz procesa rada. Sa druge strane mi kao albansko društvo na Kosovu i dalje čuvamo tradicionalne vrijednosti. Imamo stabilnost u braku i porodici. To nam pokazuje da mladi ljudi nisu odustali od braka ili zasnivanja porodice. Jednom kada se ova ćelija razbije, tada će smanjenje broja rođenih biti zabrinajvajuće", kaže Dushi.

Profesor sociologije sa Univerziteta u Prištini Shemsi Krasniqi naglašava da su razlozi za smanjenje broja rođenih promjena socijalnog nivoa žena i planiranje porodice.

Prema njegovim riječima u društvu u kojem žene imaju viši socijalni status i rade van kuće stopa nataliteta i broj djece je znatno niži.

„Ostala pitanja vezana su uz način života, obrazovanje, zapošljavanje, a posebno javni angažman žena. Žene više nisu samo domaćice, ne rade samo kućne poslove i odgajaju djecu, već se očekuje da će žena biti nezavisna. Prema tome, ovo može biti jedan od razloga", naglašava Krasniqi.

Dushi kaže da su na Kosovu, prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine oko 50 odsto stanovništva bili mladi ljudi do 25 godina, i da je prerano za Kosovo reći da je u fazi demografskog starenja sve dok je broj umrlih i dalje niži od nataliteta.

„Razvijene zemlje, Njemačka i Francuska ušle su u fazu starenja. Rano je govoriti o ovom fenomenu. Potrebno je dugo vremena da razgovaramo o starenju. Ne možemo uvijek ostati poljoprivredna zemlja, jer je poljoprivreda sektor privrede koji zahtijeva kontinuirano rađanje i nekvalifikovanu radnu snagu. Sada smo ušli u evoluciju tehnologije, imamo informatizaciju", rekla je Dushi.

Direktorka Instituta za razvoj socijalne politike Vebi Mujku kaže da bi Kosovo trebalo da ima podsticajne pakete kako bi povećalo natalitet.

"Na prvom mjestu dječiji dodaci i više vrtića“, naglašava Mujku.

Samoopredjeljenje koje je osvojilo većinu glasova na vanrednim parlamentarnim izborima 14. februara i za koje se očekuje da formira novu vladu najavilo je da će se pozabaviti demografskom situacijom.

U sljedećem upravljačkom programu ove stranke navodi se da će početi sprovođenje programa dodataka za djecu i da će biti otvoreno 160 novih vrtića širom zemlje.

Sva djeca mlađa od dvije godine, kaže se u programu, dobijaće mjesečne dodatke u vrijednosti od 20 eura, dok će za djecu mlađu od 16 godina iznos koji će primati iznositi 10 eura mjesečno.

Porodicama sa niskim prihodima, prema vladinom programu Samoopredjeljenja biće data pomoć zavisno od godišnjih prihoda. Predviđena je pomoć od od 50 eura po djetetu ako porodica ima godišnji prihod manji od 7 hiljada eura godišnje, od 100 eura po detetu, ako porodica ima manje od 6 hiljada eura godišnje i od 150 eura za svako djete ako porodica ima godišnji prihod manji od 5 hiljada eura godišnje.

Izvor: Kosovo Online/Lajmi