Albin Kurti, lider Pokreta Samoopredeljenje, koje je ostvarilo pobjedu na kosovskim izborima održanim 14. februara, poručio je da će razmotriti pitanje oko lociranja kosovske ambasade u Izraelu, odnosno da li će ona biti smještena u Tel Avivu ili Jerusalimu, navodeći da će “pregledati dokumentaciju odlazeće Vlade”.
Kurti je to saopštio 1. marta, nakon sastanka sa turskim ambasadorom na Kosovu Čagri Sakarom (Çağri Sakar) uz napomenu da je uspostavljanje diplomatskih odnosa između Kosova i Izraela važno i „dobra prilika za razvoj“, piše Radio Slobodna Evropa.
Turska ambasada na Kosovu je ranije izrazila nezadovoljstvo što Kosovo otvara ambasadu u Jerusalimu.
Međutim, profesor međunarodnog prava Enver Hasani tvrdi da o lokaciji diplomatskih misija odlučuje isključivo zemlja koja je prihvatila iste, a sve to je regulisano diplomatskim i konzularnim zakonom u okviru međunarodnog prava.
Pojašnjava da, u ovom slučaju, Kosovo kao zemlja od koje se očekuje da pošalje diplomatsku misiju u Izrael, nema pravo da određuje lokaciju gdje će se nalaziti ambasada.
Uspostavljanje diplomatskih odnosa između Kosova i Izraela je dogovoreno Vašingtonskim sporazumom o ekonomskoj normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, koji je potpisan 4. septembra 2020. godine u Bijeloj kući uz prisustvo tadašnjeg predsednika Donalda Trumpa.
Srbija je tada pristala da svoju ambasadu iz Tel Aviva premjesti u Jerusalim, što se još nije dogodilo.
Vašingtonski sporazum je podržala i nova američka administracija na čelu sa predsjednikom Joeom Bidenom.
Kosovo i Izrael su 1. februara i zvanično uspostavile diplomatske odnose, nakon čega je ministra spoljnih poslova Izraela Gabriel Ashkenazi izjavio da je odobrio otvaranje kosovske ambasade u Jerusalimu.
Nakon uspostavljanja diplomatskih odnosa između Kosova i Izraela, Evropska unija je 2. februara izrazila žaljenje zbog odluke Kosova da svoju ambasadu otvori u Jerusalimu, čiji status za EU nije riješen.
Takođe, arapski parlament, koji je zakonodavno tijelo Arapske lige, je osudio što je Kosovo Jerusalim priznao za glavni grad Izraela.
„U sporazumu o uspostavljanju diplomatskih odnosa, strane ne mogu jedna drugoj da diktiraju lokacije ambasada, odnosno diplomatskih i konzularnih predstavništava. To je zato što lokaciju određuje država domaćin, u ovom slučaju je to Izrael. Svako odstupanje od ovog pravila znači odstupanje od bilateralne politike sa Izraelom i orijentacije Kosova prema bliskoistočnim zemljama koje imaju islamsku orijentaciju“, kaže Hasani.
Netanyahu je u pismu upućenom Kurtiju pozdravio „otvaranje ambasade Republike Kosova u Jerusalimu“, dok mu je sa druge strane Erdogan sugerisao da izbegne takav korak jer bi mogao da nanese štetu Kosovu.
Iz Samoopredjeljenja je poručeno da će pitanje otvaranja ambasade u Izraelu biti regulisano nakon formiranja nove Vlade, te ukazali na izjave Albina Kurtija i Vjose Osmanija od 12. februara, koje su dali na jednoj od lokalnih televizija.
Inače, Vjosa Osmani je vršiteljka dužnosti predsjednika Kosova, koja je na posljednjim izborima bila na listi Pokreta Samoopredjeljenje.
„Sporazum (Vašingtonski) u svojoj posljednjoj tački kaže da se Kosovo i Izrael slažu oko međusobnog priznanja. Jerusalim se nigdje ne spominje ... Ono što će nam biti važno biće stav nove (američke) administracije, stav Bidenove administracije“, naglasila je Osmani.
Na to je Kurti kratko rekao da nema šta da doda.
Međutim, profesor Hasani ocjenjuje da se ovakve izjave, u kojima se ne precizira da će Kosovo otvoriti ambasadu u Jerusalimu, koriste za domaću upotrebu.
„Vjerujem da je to politička računica za domaću unutrašnju političku upotrebu, jer Kosovo ne može da diktira opštu orijentaciju američke spoljne politike. Drugo, Kosovo uopšte ne može da utiče na tumačenje međunarodnog javnog prava“, podvlači Hasani.
Bivši ambasador Kosova u Turskoj Avni Spahiu smatra da će biti još reakcija kada je u pitanju otvaranje ambasade Kosova u Jerusalimu, te ocjenjuje da bi Kosovo svakako trebalo da slijedi primjer Sjedinjenih Američkih Država, ali da radi na tome da ne oslabi ni partnerstvo sa Turskom. Ipak, ukoliko Kosovo otvori ambasadu u Jerusalimu, kaže Spahiu, pogoršaće odnose sa Turskom.
„Mislim da će doći do nekakvog zahlađenja odnosa i dužnost je kosovske diplomatije da objasni taj stav, da je to obaveza koju smo preuzeli u Vašingtonu i da se mora ispuniti, kao i da je priznanje Izraela veoma važno za Kosovo“, naglašava Spahiu.
Dodao je da će, ako Kosovo uspostavi ambasadu u Jerusalimu, biti reakcija iz islamskih zemalja u vidu ukora ali ne vjeruje da će biti konkretnih akcija protiv Kosova.
Otpravnica poslova Kosova u Izraelu je Ines Demiri, koja je 26. februara na svom Twiter nalogu navela da se nalazi u Izraelu.
Očekuje se da će Demiri biti ambasadorka Kosova u toj zemlji.
Krajem 2017. godine, tadašnji američki predsjednik Donald Trump je odlučio da prizna Jerusalim za glavni grad Izraela. Tako su SAD preselile svoju ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalim.
Ovaj potez Amerike je naišao na reakcije širom svijeta jer većina ne priznaje suverenitet Izraela nad cijelim Jerusalimom, te smatraju da bi o njegovom konačnom statusu trebalo biti odlučeno mirovnim pregovorima na Bliskom istoku.
Izraelsko-palestinski sukob traje decenijama uprkos brojim pokušajima da se taj problem riješi mirnim putem.
Turska ambasada na Kosovu je ranije izrazila nezadovoljstvo što Kosovo otvara ambasadu u Jerusalimu.
Međutim, profesor međunarodnog prava Enver Hasani tvrdi da o lokaciji diplomatskih misija odlučuje isključivo zemlja koja je prihvatila iste, a sve to je regulisano diplomatskim i konzularnim zakonom u okviru međunarodnog prava.
Pojašnjava da, u ovom slučaju, Kosovo kao zemlja od koje se očekuje da pošalje diplomatsku misiju u Izrael, nema pravo da određuje lokaciju gdje će se nalaziti ambasada.
Uspostavljanje diplomatskih odnosa između Kosova i Izraela je dogovoreno Vašingtonskim sporazumom o ekonomskoj normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije, koji je potpisan 4. septembra 2020. godine u Bijeloj kući uz prisustvo tadašnjeg predsednika Donalda Trumpa.
Srbija je tada pristala da svoju ambasadu iz Tel Aviva premjesti u Jerusalim, što se još nije dogodilo.
Vašingtonski sporazum je podržala i nova američka administracija na čelu sa predsjednikom Joeom Bidenom.
Kosovo i Izrael su 1. februara i zvanično uspostavile diplomatske odnose, nakon čega je ministra spoljnih poslova Izraela Gabriel Ashkenazi izjavio da je odobrio otvaranje kosovske ambasade u Jerusalimu.
Nakon uspostavljanja diplomatskih odnosa između Kosova i Izraela, Evropska unija je 2. februara izrazila žaljenje zbog odluke Kosova da svoju ambasadu otvori u Jerusalimu, čiji status za EU nije riješen.
Takođe, arapski parlament, koji je zakonodavno tijelo Arapske lige, je osudio što je Kosovo Jerusalim priznao za glavni grad Izraela.
Kakva je procedura?
Profesor međunarodnog prava Enver Hasani ukazuje da je zvaničnom uspostavljanju odnosa između Kosova i Izraela prethodio Vašingtonski sporazum, kada su se dvije strane složile o međusobnom priznanju.„U sporazumu o uspostavljanju diplomatskih odnosa, strane ne mogu jedna drugoj da diktiraju lokacije ambasada, odnosno diplomatskih i konzularnih predstavništava. To je zato što lokaciju određuje država domaćin, u ovom slučaju je to Izrael. Svako odstupanje od ovog pravila znači odstupanje od bilateralne politike sa Izraelom i orijentacije Kosova prema bliskoistočnim zemljama koje imaju islamsku orijentaciju“, kaže Hasani.
Kurti između 'dvije vatre'
Aljbinu Kurtiju su na izbornoj pobedi čestitali i premijer Izraela Benjamin Netanyahu i predsjednik Turske, Recep Tayip Erdogan.Netanyahu je u pismu upućenom Kurtiju pozdravio „otvaranje ambasade Republike Kosova u Jerusalimu“, dok mu je sa druge strane Erdogan sugerisao da izbegne takav korak jer bi mogao da nanese štetu Kosovu.
Iz Samoopredjeljenja je poručeno da će pitanje otvaranja ambasade u Izraelu biti regulisano nakon formiranja nove Vlade, te ukazali na izjave Albina Kurtija i Vjose Osmanija od 12. februara, koje su dali na jednoj od lokalnih televizija.
Inače, Vjosa Osmani je vršiteljka dužnosti predsjednika Kosova, koja je na posljednjim izborima bila na listi Pokreta Samoopredjeljenje.
„Sporazum (Vašingtonski) u svojoj posljednjoj tački kaže da se Kosovo i Izrael slažu oko međusobnog priznanja. Jerusalim se nigdje ne spominje ... Ono što će nam biti važno biće stav nove (američke) administracije, stav Bidenove administracije“, naglasila je Osmani.
Na to je Kurti kratko rekao da nema šta da doda.
Međutim, profesor Hasani ocjenjuje da se ovakve izjave, u kojima se ne precizira da će Kosovo otvoriti ambasadu u Jerusalimu, koriste za domaću upotrebu.
„Vjerujem da je to politička računica za domaću unutrašnju političku upotrebu, jer Kosovo ne može da diktira opštu orijentaciju američke spoljne politike. Drugo, Kosovo uopšte ne može da utiče na tumačenje međunarodnog javnog prava“, podvlači Hasani.
Spahiu: Očekuje se zahlađenje odnosa sa Turskom
Bivši ambasador Kosova u Turskoj Avni Spahiu smatra da će biti još reakcija kada je u pitanju otvaranje ambasade Kosova u Jerusalimu, te ocjenjuje da bi Kosovo svakako trebalo da slijedi primjer Sjedinjenih Američkih Država, ali da radi na tome da ne oslabi ni partnerstvo sa Turskom. Ipak, ukoliko Kosovo otvori ambasadu u Jerusalimu, kaže Spahiu, pogoršaće odnose sa Turskom.„Mislim da će doći do nekakvog zahlađenja odnosa i dužnost je kosovske diplomatije da objasni taj stav, da je to obaveza koju smo preuzeli u Vašingtonu i da se mora ispuniti, kao i da je priznanje Izraela veoma važno za Kosovo“, naglašava Spahiu.
Dodao je da će, ako Kosovo uspostavi ambasadu u Jerusalimu, biti reakcija iz islamskih zemalja u vidu ukora ali ne vjeruje da će biti konkretnih akcija protiv Kosova.
Otpravnica poslova Kosova u Izraelu je Ines Demiri, koja je 26. februara na svom Twiter nalogu navela da se nalazi u Izraelu.
Očekuje se da će Demiri biti ambasadorka Kosova u toj zemlji.
Krajem 2017. godine, tadašnji američki predsjednik Donald Trump je odlučio da prizna Jerusalim za glavni grad Izraela. Tako su SAD preselile svoju ambasadu iz Tel Aviva u Jerusalim.
Ovaj potez Amerike je naišao na reakcije širom svijeta jer većina ne priznaje suverenitet Izraela nad cijelim Jerusalimom, te smatraju da bi o njegovom konačnom statusu trebalo biti odlučeno mirovnim pregovorima na Bliskom istoku.
Izraelsko-palestinski sukob traje decenijama uprkos brojim pokušajima da se taj problem riješi mirnim putem.
