Politička scena na Kosovu vidljivo je naklonjena Pokretu Samoopredjeljenje i njenom lideru Albinu Kurtiju. Ali jedno je pobjediti stare strukture u koje se biračko tijelo razočaralo u proteklim decenijama, a sasvim je drugo od buntovničkog pokreta prerasti u kormilara Kosova, koje plovi nemirnim morima, ocjenjuje se u analizi Hrvatske radio-televizije.
Kosovo, koje ima ubjedljivo najmlađim stanovništvom u Europi, prosječna starost je 30 godina, reklo je 'ne' vladavini stare garde ratnih heroja iz prošlog vijeka, u međuvremenu optuženih za korupciju, nepotizam i ratne zločine. U konkurenciji od čak 28 stranaka gotovo polovinu glasova dobio je nekadašnji omladinski pokret otpora, a posljednjih godina najpopularnija partija, Samoopredjeljenje.
Stare elite su konkurente pokušale da diskredituju klasičnim trikom, nazivajući ih komunistima. Nije prošlo na Kosovu koje je pandemiju dočekalo kao zemlja u kojoj sistem javnog zdravstvenog osiguranja ne postoji. Pobjeda Samoopredjeljenja, smatra politička analitičarka Donika Emini, puno znači za demokratiju na Kosovu, a velika podrška znači i veliku odgovornost za novog lidera.
Izvršnu vlast čvrsto preuzima Albin Kurti, bivši studentski vođa i politički zatvorenik devedesetih, kojeg su mediji nazivali kosovskim Che Guevarom. Metode njegovog pokreta uključivale su prevrtanje vozila Kfora na Kosovu. Dva pripadnika Samoopredjeljenja ubile su snage misije UN. Pokret je postao stranka sve veće popularnosti, zbog kritike kriminala vladajućih elita, ne odričući se pritom elemenata nasilja, jer su prije tri godine više je puta bacili suzavac u parlamentu, protestirajući protiv nekih zakona.
Albin Kurti iz mlađih dana
"Sarađivaćemo sa našom dijasporom. Naš najuspješniji poslovni čovjek je izvan zemlje, kao i neki od naših najboljih studenata i naučnika. Imaćemo poseban program za povratak 'mozgova'. Uključićemo našu dijasporu u državne institucije, univerzitete, ali i u poslovni sektor", poručio je Albin Kurti.
U prošlosti sklon antizapadnoj retorici, Kurti želi da Kosovo dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Ali, dio članica Unije, kao i UN, ne priznaju Kosovo kao suverenu državu. Odnos sa Srbijom od koje se Kosovo odvojilo, jedan je od najvećih izazova za Kurtija koji je na prelazu vijeka, zbog demonstracija protiv Slobodana Miloševića, proveo dvije godine u zatvoru i bio premlaćivan.
Kurti je najavio kako formiranje tima za dijalog sa Srbijom nije prioritet.
"Građani su u anketama pokazali da im je to pitanje na 6. ili 7. mjestu. Oni su nas izabrali i mi odgovaramo njima. Glavni prioriteti su pravda i stvaranje radnih mjesta", prve su poruke Kurtija.
Te poruke nisu zabrinule samo vlasti u Beogradu, nego i u Parizu i Vašingtonu, koji je glavni međunarodni zaštitnik Kosova. Iz Stejt Departmenta poručili su kako žele da ohrabre novu vladu Kosova, da joj prioritet na putu do međunarodnog priznanja postanu upravo pregovori sa Srbijom. Kurti je dosad pokazivao izrazitu odbojnost prema kompromisima u pregovorima sa Beogradom.
"Trgovački pristup, koji je bio tipičan za prethodnu američku administraciju, treba promjeniti u transformativni i transatlantski pristup. Transformativni, što znači da ne bi trebalo trebali samo provjeravati interes i činjenice, trebao bi da imamo i vrijednosti i načela, a to je EU kao okvir i evropske i evroatlantske integracije kao cilj obe naše zemlje", smatra Kurti.
Od Srbije Kurti očekuje od da okrene leđa Rusiji i Kini te da probleme sa njegovom vladom riješava u sklopu zajedničkog puta prema Evropskoj uniji. Srbija će vjerovatno teško razviti povjerenje prema političaru koji se zauzima za referendum o ujedinjenju sa Albanijom, kritikujući kosovski ustav koji takav referendum onemogućava.
Niz analitičara upozorava da je Kurti dok je bio u opoziciji, kredibilitet gradio na otporu, buntovnosti, pa i sukobima. Ali dolaskom na poziciju moraće da postane i diplomata. Velika šansa, ali i težak zadatak. S obzirom na prošlost, jedan od najtežih na Balkanu.
Izvor: HRT
Stare elite su konkurente pokušale da diskredituju klasičnim trikom, nazivajući ih komunistima. Nije prošlo na Kosovu koje je pandemiju dočekalo kao zemlja u kojoj sistem javnog zdravstvenog osiguranja ne postoji. Pobjeda Samoopredjeljenja, smatra politička analitičarka Donika Emini, puno znači za demokratiju na Kosovu, a velika podrška znači i veliku odgovornost za novog lidera.
Protiv kriminala bez odricanja od nasilja
Izvršnu vlast čvrsto preuzima Albin Kurti, bivši studentski vođa i politički zatvorenik devedesetih, kojeg su mediji nazivali kosovskim Che Guevarom. Metode njegovog pokreta uključivale su prevrtanje vozila Kfora na Kosovu. Dva pripadnika Samoopredjeljenja ubile su snage misije UN. Pokret je postao stranka sve veće popularnosti, zbog kritike kriminala vladajućih elita, ne odričući se pritom elemenata nasilja, jer su prije tri godine više je puta bacili suzavac u parlamentu, protestirajući protiv nekih zakona.
Albin Kurti iz mlađih dana
"Sarađivaćemo sa našom dijasporom. Naš najuspješniji poslovni čovjek je izvan zemlje, kao i neki od naših najboljih studenata i naučnika. Imaćemo poseban program za povratak 'mozgova'. Uključićemo našu dijasporu u državne institucije, univerzitete, ali i u poslovni sektor", poručio je Albin Kurti.
Najveći izazov - odnos sa Srbijom
U prošlosti sklon antizapadnoj retorici, Kurti želi da Kosovo dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji. Ali, dio članica Unije, kao i UN, ne priznaju Kosovo kao suverenu državu. Odnos sa Srbijom od koje se Kosovo odvojilo, jedan je od najvećih izazova za Kurtija koji je na prelazu vijeka, zbog demonstracija protiv Slobodana Miloševića, proveo dvije godine u zatvoru i bio premlaćivan.
Kurti je najavio kako formiranje tima za dijalog sa Srbijom nije prioritet.
"Građani su u anketama pokazali da im je to pitanje na 6. ili 7. mjestu. Oni su nas izabrali i mi odgovaramo njima. Glavni prioriteti su pravda i stvaranje radnih mjesta", prve su poruke Kurtija.
Odbojnost prema kompromisima i evropski okvir
Te poruke nisu zabrinule samo vlasti u Beogradu, nego i u Parizu i Vašingtonu, koji je glavni međunarodni zaštitnik Kosova. Iz Stejt Departmenta poručili su kako žele da ohrabre novu vladu Kosova, da joj prioritet na putu do međunarodnog priznanja postanu upravo pregovori sa Srbijom. Kurti je dosad pokazivao izrazitu odbojnost prema kompromisima u pregovorima sa Beogradom.
"Trgovački pristup, koji je bio tipičan za prethodnu američku administraciju, treba promjeniti u transformativni i transatlantski pristup. Transformativni, što znači da ne bi trebalo trebali samo provjeravati interes i činjenice, trebao bi da imamo i vrijednosti i načela, a to je EU kao okvir i evropske i evroatlantske integracije kao cilj obe naše zemlje", smatra Kurti.
Referendum o ujedinjenju s Albanijom
Od Srbije Kurti očekuje od da okrene leđa Rusiji i Kini te da probleme sa njegovom vladom riješava u sklopu zajedničkog puta prema Evropskoj uniji. Srbija će vjerovatno teško razviti povjerenje prema političaru koji se zauzima za referendum o ujedinjenju sa Albanijom, kritikujući kosovski ustav koji takav referendum onemogućava.
Niz analitičara upozorava da je Kurti dok je bio u opoziciji, kredibilitet gradio na otporu, buntovnosti, pa i sukobima. Ali dolaskom na poziciju moraće da postane i diplomata. Velika šansa, ali i težak zadatak. S obzirom na prošlost, jedan od najtežih na Balkanu.
Izvor: HRT
