Divlja gradnja najveći rizik
Seizmolog Shemsi Mustafa upozorio je na mogućnost da se na Kosovu dogodi zemljotres jačine do 6,5 stepeni Rihterove skale i dodao da bi kod izgradnje objekata to trebalo uzeti u obzir i zaustaviti divlju gradnju, prenosi Koha.
Mustafa je istakao da je zemljotres slabijeg intenziteta u okolini Gnjilana, koji je zabilježen tokom prethodnog vikenda, pokazatelj da na Kosovu postoje trusna područja i da u narednom periodu postoji opasnost od podrhtvanja tla većeg intenziteta.

"Zemljotres u Gnjilanu je dodatni pokazatelj koja područja na Kosovu su sa najvećom seizmičkom aktivnošću. Dobro je poznato da je 1921. godine područje Uroševaca, Vitine i Gnjilana pogodio snažan zemljotres jačine 6,1 stepeni po Rihteru, najjači koji je ikada pogodio Kosovo. Zatim je 2002. godine Gnjilane je pogodio zemljotres jačine 5,7 stepeni. Zemljotres ovog vikenda je znak da prilikom izgradnje objekata seizmička aktivnost predsetavlja važan parametar", rekao je Mustafa.

Po njegovim riječima, stručnjaci se studiozno bave seizmičkim rizicima u različitim oblastima Kosova.

"Što se tiče seizmičkog rizika, vjerujem da su svi građani Kosova informisani o tome  na osnovu prošlosti, historijskog kataloga zemljotresa, mape seizmičkog rizika, tektonskih poremećaja i topografije. Kosovo se nalazi u području sa relativno visokom aktivnošću i to pokazuje da bi u budućnosti teritoriju mogli da pogodi potresi velike snage, koji mogu da unište ili oštete zgrade i da izazovu žrtve. Ne možemo promijeniti ovaj parametar. Na osnovu studija iz prošlosti  u periodu od 100 godina, može se ponoviti zemljotres jačine izmđu 6,1 i 6,5 stepeno po Rihterovoj skali. Kosovo može da se suoči sa zemljotresom  u oblastima Uroševaca, Vitine i Gnjilana, alo i na potezima Prizren-Đakovica, Peć-Istok i u sjevernim dijelovima Kosova. Tako područje Drenice i potez Priština-Mitrovica može u budućnosti da pogodi zemljotres jačine između 6,0 i 6,2 stepeni po Rihteru", upozorava Mustafa.

Drugi važan faktor seizmičkog rizika je, navodi Mustafa, koliko zgrade u kojima populacija živi mogu da izdrže takve potrese.

"U deset godina nakon rata došlo je do divlje gradnje i imamo veliki broj zgrada koje su izgrađene bez potreben distance. Mnoge zgrade su izgrađene bez geofizičkih, seizmičkih, geomehaničkih studija i to izaziva zabrinutost kod građana. Takođe teritorija Kosova je mala, pa se  zemljotres koji bi pogodio Gnjilane za samo 7 sekundi osjetio u Prištini. Ne možemo smatrati Prištinu kao manje ugroženo područje i graditi bez kriterijuma. Zemljotresi van Kosova takođe ugrožavaju Kosovo, kao u slučaju onog u Albaniji koji je pogodio teritoriju Dukagjinija intenzitetom od 5 do 6 stepeni po Rihteru. Čak i zemljotrese koji su daleko ne bi trebalo ignorisati", rekao je Mustafa.