Dok se proces prebrojavanja glasova privodi kraju, Pokret Samoopredjeljenje (VV) kao pobjednička stranka na nedjeljnim izborima još uvijek nije otkrila ime kandidata za predsjednika skupštine, iako je nakon konstituisanja novog zakonodavnog tijela, ovo sljedeća tačka koja se mora ispuniti prije nego što se nastavi sa izborom premijera i predsjednika, prenosi Koha.
Ranije je saopšteno da će vršilac dužnosti predsjednika Kosova Vjosa Osmani biti ponovo kandidat za ovu funkciju, dok je želja lidera Samoopredjeljenja Albina Kurtija da bude na čelu nove Vlade Kosova.
Iz Samoopredjeljenja nisu željeli da kažu da li će izbor predsjednika Kosova biti dio pregovora sa drugim političkim partijama.
Përparim Kryeziu iz Samoopredjeljenja je rekao da je sada prioritet da se što prije prebroje svi pristigli glasovi i da se potvrde rezultati izbora, kako bi se nastavilo sa formiranjem institucija.
„Sada kada je prebrojavanje redovnih glasova završeno, čekamo početak prebrojavanja uslovnih glasova kao i onih iz dijaspore, kojih je ovog puta više nego u bilo kom drugom izbornom procesu. Volja građana izražena na ovim izborima nikada nije bila jasnija", rekao je Kryeziu.
U prethodnom parlamentu, Samoopredjeljenje je predložio predsjednika skupštine bez dogovora sa Demokratskim savezom Kosova i tada je Glauk Konjufca izabran za predsjednika većinom glasova, ali je kasnije prepustio to mjesto Vjosi Osmani.
Bivši predsjednik Ustavnog suda Kosova Enver Hasani govorio je o proceduri koju treba slijediti do konstituisanja institucija.
„Redosljed glavnih udova moći koji predstavljaju relevantni organi vlasti u savremenom ustavu, dovoljno govori o karakteru političkog i ustavnog sistema. Na Kosovu ovo rangiranje počinje sa zakonodavnim i predstavničkim tijelom (Skupština Kosova), nastavlja se sa šefom države (predsjednikom Republike), koga prati izvršna vlast (Vlada Kosova)“, rekao je Hasani.
Prema njegovim riječima, sa izuzetkom Austrije, to je slučaj u svim ustavima država članica Savjeta Evrope, koje imaju politički i ustavni sistem poznat kao parlamentarna ustavna demokratija, gdje je parlament legitimizujući lanac druge države tijela.
„Štaviše, u ustavnim demokratijama sa parlamentarnim sistemom koji imaju monarhijsku regulaciju, postoje slučajevi kada ustav ne reguliše ustavnu ulogu i položaj kralja, već parlamenta. Takav je slučaj sa Švedskom. To znači, drugim riječima, da u parlamentarnim ustavnim demokratijama sve počinje od parlamenta, nastavlja se od šefa države, da bi se potom prešlo u izvršnu vlast“, izjavio je Hasani.
Pored odsustva vlade i skupštine, Kosovo će uskoro ostati i bez predsjedništva, jer mandat aktuelnog predsjednika Kosova ističe u aprilu.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Iz Samoopredjeljenja nisu željeli da kažu da li će izbor predsjednika Kosova biti dio pregovora sa drugim političkim partijama.
Përparim Kryeziu iz Samoopredjeljenja je rekao da je sada prioritet da se što prije prebroje svi pristigli glasovi i da se potvrde rezultati izbora, kako bi se nastavilo sa formiranjem institucija.
„Sada kada je prebrojavanje redovnih glasova završeno, čekamo početak prebrojavanja uslovnih glasova kao i onih iz dijaspore, kojih je ovog puta više nego u bilo kom drugom izbornom procesu. Volja građana izražena na ovim izborima nikada nije bila jasnija", rekao je Kryeziu.
U prethodnom parlamentu, Samoopredjeljenje je predložio predsjednika skupštine bez dogovora sa Demokratskim savezom Kosova i tada je Glauk Konjufca izabran za predsjednika većinom glasova, ali je kasnije prepustio to mjesto Vjosi Osmani.
Bivši predsjednik Ustavnog suda Kosova Enver Hasani govorio je o proceduri koju treba slijediti do konstituisanja institucija.
„Redosljed glavnih udova moći koji predstavljaju relevantni organi vlasti u savremenom ustavu, dovoljno govori o karakteru političkog i ustavnog sistema. Na Kosovu ovo rangiranje počinje sa zakonodavnim i predstavničkim tijelom (Skupština Kosova), nastavlja se sa šefom države (predsjednikom Republike), koga prati izvršna vlast (Vlada Kosova)“, rekao je Hasani.
Prema njegovim riječima, sa izuzetkom Austrije, to je slučaj u svim ustavima država članica Savjeta Evrope, koje imaju politički i ustavni sistem poznat kao parlamentarna ustavna demokratija, gdje je parlament legitimizujući lanac druge države tijela.
„Štaviše, u ustavnim demokratijama sa parlamentarnim sistemom koji imaju monarhijsku regulaciju, postoje slučajevi kada ustav ne reguliše ustavnu ulogu i položaj kralja, već parlamenta. Takav je slučaj sa Švedskom. To znači, drugim riječima, da u parlamentarnim ustavnim demokratijama sve počinje od parlamenta, nastavlja se od šefa države, da bi se potom prešlo u izvršnu vlast“, izjavio je Hasani.
Pored odsustva vlade i skupštine, Kosovo će uskoro ostati i bez predsjedništva, jer mandat aktuelnog predsjednika Kosova ističe u aprilu.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
