Pokret Samoopredjeljenje Albina Kurtija ubjedljivo je pobjedio na prijevremenim parlamentarnim izborima na Kosovu održanim u nedjelju, 14. februara.

Iako sam Kurti nije bio kandidat za poslanika u Skupštini Kosova, prema preliminarnim rezultatima Centralne izborne komisije (CIK), na osnovu 99 odsto prebrojanih glasova, njegova partija je dobila skoro 47 odsto, odnosno ukupno 376.933 birača su glasala za Samoopredjeljenje.

Pristalice Samoopredeljenja izašle su na ulice Prištine da proslave pobjedu na vanrednim parlamentarnim izborima na Kosovu, iako je vrh tog pokreta pozvao građane da ostanu kod kuća i ne slave na javnim mjestima.

U tu brojku nisu uračunati glasovi dijaspore. U Centralnu izbornu komisiju je stiglo preko 43 hiljade paketa sa glasovima dijaspore, a postoji mogućnost da je broj veći jer je moguće da se u jednoj koverti nalazi više glasova.

Na listi Samoopredjeljenja ovog puta bila je i Vjosa Osmani, nekadašnja funkcionerka Demokratskog saveza Kosova (LDK) koju je ta partija isključila sa rukovodećih pozicija jer se protivila njihovoj inicijativi da sruše Kurtijevu vladu u martu 2020. Osmani je u prošlom mandatu bila predsjednica Skupštine i aktuelna je vršiteljka dužnosti predsjednika, pozicija na koju je stupila novembra 2020. nakon odlaska Hashima Thaçija za Hag, gdje treba da se suoči optužnicom za ratne zločine.

Kurtijeva partija je na izborima održanim oktobra 2019. osvojila 26 odsto glasova, odnosno 220 hiljada, oko 150.000 manje nego u nedjelju.

Kako su se plasirale ostale stranke?

Na drugom mjestu po osvojenim glasovima na izborima u nedjelju je Demokratska partija Kosova (PDK) sa 17, a na trećem Demokratski savez Kosova (LDK) sa 13 odsto glasova. Kandidat za premijera Demokratske partije bio je Enver (Hoxhaj, koji vodi stranku nakon što je protiv Kadrija Veselija podignuta optužnica za ratne zločine u Hagu, gdje trenutno i čeka suđenje.

Kandidat za premijera Demokratskog saveza bio je aktuelni premijer na dužnosti Avdullah Hoti. Alijansa za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja osvojila je tek sedam odsto glasova, dok Inicijativa za Kosovo Fatmira Limaja samo 2,5 odsto. Za ulazak u Skupštinu potrebno je preko pet odsto glasova.


Trijumf Samoopredeljenja na izborima na Kosovu

Da li Samoopredeljenje može samo da formira vladu?

Vlada Kosova bira se 61 glasom poslanika u Skupštini Kosova.

Na osnovu aktuelnih rezultata, Albert Krasniqi iz nevladine organizacije Demokratija plus kaže da pokret Samoopredjeljenje može da dobije 56 glasova, Demokratska partija Kosova 20, Demokratski savez Kosova 15 i Alijansa za budućnost Kosova devet.

Dvadeset poslanička mjesta je rezervisano za pripadnike manjinskih zajednica. Srpska lista osvojila je svih 10 ustavom zagarantovanih poslaničkih mjesta, a ostalih deset dijele bošnjačka, romska, turska, aškalijska i egipćanska partija.

Ukoliko Kurti ne osvoji 61 glas, onda zavisi od glasova drugih političkih partija ili glasova manjinskih zajednica.

Demokratska partija Kosova i Demokratski savez Kosova čestitajući Kurtiju pobjedu najavili su da će biti opozicija. Na saradnju je, međutim, spreman Ramush Haradinaj, ali on teži da postane predsjednik Kosova, koji se bira u državnoj skupštini. Samoopredjeljenje je, s druge strane, za poziciju predsjednice kandidovalo Vjosu Osmani kojoj mandat vrišteljke dužnosti ističe u aprilu.

Saradnja sa manjinama

Saradnja Samoopredjeljenja moguća je sa poslanicima iz redova manjinskih zajednica, ali ne toliko i sa Srpskom listom koja nije podržala izbor Kurtijeve vlade ni prošle godine, ali je ipak bila dio vlade jer je to zagarantovano Ustavom.

Na Kosovu postoji bojazan da Srpska lista, osim svojih 10 poslanika, pokušava da uspostavi saradnji i sa još najmanje tri druga poslanika iz redova goranske, bošnjačke i romske zajednice.

Na ovim izborima po prvi put je ispred bošnjačke zajednice nastupila Adrijana Hodžić, zamjenica gradonačelnika Sjeverne Mitrovice na čijem je čelu Srpska lista. Njeni protukandidati su rekli da Hodžićeva pokušava da uđe u parlament glasovima srpske zajednice, što je Hodžić u nekoliko navrata odbila kao neosnovano. Ona međutim za sada vodi među bošnjačkim političkim subjektima sa preko šest hiljada osvojenih glasova. Najviše glasova je odnela u opštinama sa srpskom većinom. Ova zajednica ima tri mjesta u Skupštini.

Takođe, i Romska inicijativa Gazmenda Salijevića koja se po prvi put takmiči na izborima najvjerovatnije ulazi u Skupštinu. Najviše je glasova odnela u Gračanici, opštini sa srpskom većinom kod Prištine. Za sada je nepoznato da li će oni podržati i pod kojim uslovima Kurtija za premijera.

Kurtiju ostaje da sarađuje sa šest – sedam poslanika predstavnika ostalih zajednica, koji su ga podržali i prošle godine.

U svakom slučaju, predstoji period čekanja potvrđivanja rezultata koji može da potraje do mjesec dana. Nakon toga predsjednik daje mandat pobedničkoj partiji koja ima 15 dana vremena da sastav vlade predstavi Skupštini na glasanje. Ukoliko poslanici ne izglasaju Vladu, predsjednik daje mandat drugom kandidatu koji dokaže da ima potrebne glasove.

Zašto Kurti nije potvrđen za kandidata poslanika?

Kurti nije potvrđen za kandidata za poslanika jer je Ustavni sud utvrdio u decembru 2020. da osobe koje su bile osuđivane za krivično djelo u zadnje tri godine ne mogu da se kandiduju. Kurti je bio osuđen na uslovnu kaznu zbog bacanja suzavca u Skupštini.

Sada se, međutim, dovodi u pitanje i njegova eventualna pozicija premijera, koja takođe može da se pokrene pred Ustavnim sudom. Stručnjaci smatraju da trogodišnja zabrana važi i za kandidate za poslanike i za kandidate za premijere.