Jedna vlada sa životom od dva mjeseca, jedna nešto duža ali sudskom presudom ocjenjena kao nepravilno izabrana, predsjednik sa funkcije pravo pred međunarodni sud - u političkom životu Kosova sve to desilo se od prethodnih, takođe vanrednih parlamentarnih izbora, piše BBC na srpskom jeziku.
Nova etapa političkih previranja biće ispisana na vanrednom glasanju za poslanike 14. februara kada će se birati 120 članova novog parlamenta.
Ipak, možda najteži zadatak budućih poslanika biće izbor novog predsjednika, za koji nije dovoljna prosta većina od 61 mandata, već je neophodno glasanje najmanje dvije trećine poslanika.
U oktobru 2019. godine, na glasanju je pobjedila stranka Samoopredjeljenje Albina Kurtija koji je u dogovoru sa Demokratskim savezom Kosova (LDK) postao premijer, ali su ga partneri srušili poslije nekoliko mjeseci vlasti.
Premijer nove koalicije postao je Avdullah Hoti iz LDK koju su činile gotovo sve stranke sem izborne pobjednice, ali je Ustavni sud proglasio da je glas jednog poslanika koji je podržao vladu nelegitiman - pa je i ta vlada pala, a izbori su ponovo raspisani.
U burnom političkom životu ovog pokreta u posljednjih 16 mjeseci bilo je mnogo promjena - preseljenje stranačkih prostorija najmanja je od svih.
„Nedostaju nam resursi, ali to nije ono što najviše fali u ovoj zemlji - vlade su imale međunarodnu podršku, veliki potencijal, ali nedostajalo je dobre volje", kaže Hajrulla Çeku iz pokreta Samoopredjeljenje.
Çeku kaže da su nepuna dva mjeseca vlasti Albina Kurtija ulila dobru volju potencijalnim biračima.
„Kad je Kurtijeva antikorupcijska vlada počela da se bavi korumpiranim upravnim odborima javnih preduzeća i drugim korumpiranim političarima i službenicima, oni povezani sa njima su morali da se ujedine i da spasu sopstveni interes.
Taj momenat za mnoge je razjasnio stvar, pa sada ljudi žele da zbace staru gardu političara na Kosovu i zato koriste Samoopredjeljenje da ih pošalju u penziju, a vjerovatno će biti i onih koji će u zatvor."
Hajrulla Çeku (Samoopredjeljenje)
Samoopredjeljenje politiku gradi na dve ključne teze - pravdi i zapošljavanju mladih.
Ipak, svijesni su da ih je stabilnosti prethodne vlasti koštalo i manje ili više otvoreno suprotstavljanje dijalogu koji su vodili predsjednici Kosova i Srbije Hashima Thaçi i Aleksandar Vučić pod pokroviteljstvom izaslanika prethodnog američkog predsjednika.
„Moramo najprije da definišemo šta je naša pozicija u pregovorima sa Srbijom, da odredimo principe za dijalog - to je više od politike, tu je i prošlost, genocid, žrtve.
Kurti je jedini političar na Kosovu koji može da osigura da Kosovo ima uticaj na međunarodnoj poziciji, a ne ugrozi dostojanstvo žrtava i pravde."
Stav Samoopredjeljenja poslije prethodne pobjede bio je da ne prihvati Srpsku listu u koaliciju koja formira kosovsku vladu.
Ipak, pod pritiskom ustavnih propisa, po kojima pobjedniku izbora u srpskoj zajednici pripadaju dva ministarstva, Kurti je dobio dva člana kabineta iz Srpske liste.
„Ne mislim da je Srpska lista pravi predstavnik Srba na Kosovu, u prethodnom mandatu morali smo da im damo dva ministarstva po ustavu, ali oni ne predstavljaju interese srpske zajednice.
Vjerujemo u iskren dijalog sa srpskom zajednicom i vjerujemo da možemo da im obezbjedimo da budu dio kosovske zajednice - Srbi žive u strahu, a Srpska lista im preti i zloupotrebljava ih da bi srpske pretenzije na Kosovu ostale aktuelne."
Možda će teže pitanje od saradnje i pregovora sa Srbijom za favorita i na ovim izborima biti pitanje izbora predsjednika.
Samoopredjeljenje je za nasljednika Hashima Thaçija već kandidovalo Vjosu Osmani, koja je u prethodnom mandatu bila predsjednica Skupštine Kosova na prijedlog LDK, a po Thaçijevom odlasku u Hag i vršiteljka dužnosti predsjednice Kosova.
Stranku je napustila, pa se na ovim izborima nalazi na listi Albina Kurtija.
„Vjosa Osmani trenutno podiže integritet mjesta predsjednika Kosova, što su oni prije nje uništavali - ona je veoma dobar kandidat za to mjesto.
Želimo više od 61 mandata i što ih više bude, lakše će nam biti da izaberemo novog predsjednika, ali o tome će se svakako razgovarati poslije izbora", poručuje Çeku čija stranka je do sad pokazala čvrst stav da neće odustati od svoje kandidatkinje.
- Demokratski savez Kosova Ise Mustafe, Alijansa za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja, NISMA Fatmira Limaja dio su posljednje vladajuće većine;
- Samoopredjeljenje Albina Kurtija je pobjednica prethodnih izbora;
- Demokratska partija Kosova Kadrija Veselija jedina nije učestvovala u vlasti od prethodnih izbora;
- Za glasove većinske zajednice nadmeću se i Partija balista i Fjala;
- Za deset mandata garantovanih srpskoj zajednici, nadmeću se Građanska inicijativa za slobodu, pravdu i opstanak, Srpski demokratski savez i Srpska lista;
- Ostale manjinske zajednice imaju ukupno deset garantovanih mandata, a među njima su bošnjačke liste: Koalicija Vakat, Socijaldemokratska unija, Ujedinjena zajednica, Nova demokratska stranka, Naša inicijativa;
- Liste romske zajednice: Partija ujedinjenih Roma, Napredna stranka kosovskih Roma, Romska inicijativa i Kosovska nova romska partija;
- Aškalijske stranke: Partija Aškalija za integraciju, Demokratska partija Aškalija Kosova i Aškalijska partija za integraciju;
- Goranske partije: Koalicija Zajeno i Jedinstvena goranska partija;
- Partije turske zajednice: Kosovska demokratska turska partija, Nova stranka turskog pokreta;
- Egipćanske partije: Nova demokratska inicijativa Kosova i Liberalna partija Egipćana.
Premijer Avdullah Hoti bio je na čelu tima koji su činili predstavnici njegove stranke, manjinskih partija i stranaka ratnih lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Ramusha Haradinaja i Fatmira Limaja.
„Ne žalim uopšte, veoma sam ponosan što smo preuzeli odgovornost - zemlja je bila blokirana, bez vlasti koja je pala u aprilu, pa smo imali izbor ili da formiramo novu vladu ili da zemlja ide dalje bez vlade.
Rizikovali smo, iako smo znali da tajming nije bio najbolji mada smo mogli da sedimo sa strane i kritikujemo, ali u politici smo tu i da bismo služili građanima", kaže Besnik Tahiri, potpredsjednik Vlade koga je na tu funkciju predložila stranka Alijansa za budućnost Kosova (AAK) Ramusha Haradinaja.
Besnik Tahiri (AAK)
On kaže da je najvažniji doprinos vlade, čiji je izbor osporio Ustavni sud, stabilizacija prilika na Kosovu.
„Uspjeli smo da revitalizujemo odnose sa ključnim saveznicima, među kojima je SAD, za šta je značajno bilo potpisivanje Vašingtonskog sporazuma.
Lekcija iz svih dosadašnjih sporazuma u ovom regionu je da su Amerikanci bili prisutni u svakom."
Ipak, ko god da dođe na vlast nakon izbora, suočiće se sa nestabilnom ekonomijom koju su pandemija i dugotrajna zatvaranja dodatno iscrpela.
„Planiramo milijardu eura za oporavak ekonomije, prije svega kroz podršku biznisima, ali i građanima.
Naš javni dug je najniži u regionu, među najnižim na svijetu - dio novca doći će iz garancija, dio iz stranih investicija, a dio iz Agencije iz privatizaciju."
Kada je Ramush Haradinaj posljednji put vodio Vladu Kosova, mandat je završio uvođenjem taksi od sto odsto na srpsku robu kao mjeru reciprociteta jer je Srbija blokirala ulazak Kosova u Interpol.
„Strategija sa taksama bila je važna prije tri godine, kada se razmatralo najlošije, najelementarnije, najpogrešnije rješenje - promjena granica, razmjena teritorija.
Govorimo o dvije decenije potpuno različitih sistema i velika je greška ako se i dalje žele iste igre."
U političkim igrama na Kosovu, Tahiri kaže da njegova stranka nema „crvene linije" u odlučivanju sa kim bi mogla da formira eventualnu vladajuću koaliciju.
Ipak, ograde se pojavljuju kada se radi o izboru predsjednika Kosova.
„Pobjednik je odgovoran da predstavi rješenja i vodi zemlju - ako osvoje 80 odsto, mogu imati sve, ali ako ne osvoje toliko, neophodna je koalicija.
To što nemamo crvene linije odnosi se na formiranje koalicija, ali u slučaju predsjednika je drugačije - nije u pitanju postavljanje uslova, nego racionalno razmišljanje o predsedničkoj kandidaturi Ramusha Haradinaja."
Na opasku da srpski predsjednik Aleksandar Vučić upozorava da bi velika opasnost po stabilnost i Srbe na Kosovu bila upravo pobjeda Haradinaja na predsjedničkim izborima, Tahiri Haradinaja na srpskom jeziku opisuje kao „čovjeka koji je s narodom", a ne kao populističkog lidera.
„Ramush Haradinaj se od žive ratne legende iz 1999. godine transformisao u lidera mira 21. vijeka.
Vučić ne treba da se plaši Ramusha, već svojih akcija koje su veoma primitivne, i često ispunjene govorom mržnje."
Politička ponuda na Kosovu je široka
Tahiri tvrdi da su Srbi na Kosovu, za vrijeme mandata vlade čiji je član, imali podršku.
„Imam odličnu saradnju sa srpskim ministrima, sa građanima Kosova srpske nacionalnosti.
Problem je što svi gledaju prošlost, a niko budućnost - lokalne vlasti u Mitrovici ili Gračanici mogu da urade više, ali se mnogo pažnje posvećuje rejtingu, političkim temama, pravljenju vijesti."
Na pitanje da li može da zamisli da njegova stranka ima svoje odbore u Sjevernoj Mitrovici ili Gračanici, Tahiri se kratko nasmeje.
„Problem nije u ljudima već u populističkom pristupu u Beogradu koji drži taocima ljude na Kosovu, a to je veoma tužno.
Više je nasilja u Beogradu za jednu nedjelju nego međuetničkog nasilja na Kosovu za deset godina", tvrdi Tahiri.
Demokratska partija Kosova (PDK), koju predvodi Kadri Veseli, u ove vanredne izbore ulazi i bez Thaçijevog predsjedničkog mandata, prekinutog odlaskom pred Međunarodni sud za zločine OVK.
„Mislim da smo sada u mnogo boljoj poziciji, pokazali smo da smo konstruktivni, ali i da smo dosljedni svojoj politici jer smo ostali izvan vlade.
Kada se glasalo o budžetu i paketu korona pomoći, međunarodnim sporazumima, mi smo pokazali da nismo protiv države, nego protiv loših vlada", kaže funkcionerka PDK Valdete Idrizi.
Ona najavljuje da je stranka u opoziciji spremala detalja ekonomski program koji će ponuditi ako dođe na vlast.
„Podrškom privatnom sektoru, smanjenjem poreza i olakšavanjem zapošljavanja, došlo bi se do pomoći biznisima koja je neophodna."
Valdete Idrizi (PDK)
Idrizi kaže i da je za njenu stranku veoma važno da se nastavi tamo gdje je stao prethodni predsjednik Hashim Thaçi u razgovorima sa srpskim predsjednikom Vučićem.
„Moramo da konačno dođemo do sporazuma sa Srbijom, dijalog ne može da traje zauvijek.
Naši stavovi su isti o ključnim pitanjima."
Tvrdi da je i sama u ime PDK pokazala koliko je stranci važna ravnopravnost na Kosovu.
„Mnogo puta sam govorila o diskriminaciji Albanaca na sjeveru Kosova, kojima nije dozvoljeno da obnove sopstvene kuće koje su napustili poslije 1999. godine.
Ali isti princip bi se primjenjivao i na Srbe - na taj način pokazujemo da se poštuju ljudska prava svih, i moramo da težimo takvoj zemlji."
I dok druge stranke licitiraju svojim predsjedničkim kandidatima, PDK za sada svoj stav ne saopštava.
„Za razliku od drugih partija, mi nemamo crvenih linija.
Takmičimo se da budemo prvoplasirani, a svoj prijedlog imaćemo kada za to dođe vrijeme."
A vrijeme će doći veoma brzo - kosovski poslanici o predsjedniku će se izjašnjavati najkasnije do ljeta, što će odrediti i dalju dinamiku političkog života.
Ipak, možda najteži zadatak budućih poslanika biće izbor novog predsjednika, za koji nije dovoljna prosta većina od 61 mandata, već je neophodno glasanje najmanje dvije trećine poslanika.
U oktobru 2019. godine, na glasanju je pobjedila stranka Samoopredjeljenje Albina Kurtija koji je u dogovoru sa Demokratskim savezom Kosova (LDK) postao premijer, ali su ga partneri srušili poslije nekoliko mjeseci vlasti.
Premijer nove koalicije postao je Avdullah Hoti iz LDK koju su činile gotovo sve stranke sem izborne pobjednice, ali je Ustavni sud proglasio da je glas jednog poslanika koji je podržao vladu nelegitiman - pa je i ta vlada pala, a izbori su ponovo raspisani.
Pobjednici koji dolaze iz opozicije
Stranka Samoopredjeljenje na prethodnim izborima prvi put se našla na vrhu po broju osvojenih glasova i to je Albinu Kurtiju dalo prednost u formiranju vlasti - koja nije potrajala.U burnom političkom životu ovog pokreta u posljednjih 16 mjeseci bilo je mnogo promjena - preseljenje stranačkih prostorija najmanja je od svih.
„Nedostaju nam resursi, ali to nije ono što najviše fali u ovoj zemlji - vlade su imale međunarodnu podršku, veliki potencijal, ali nedostajalo je dobre volje", kaže Hajrulla Çeku iz pokreta Samoopredjeljenje.
Çeku kaže da su nepuna dva mjeseca vlasti Albina Kurtija ulila dobru volju potencijalnim biračima.
„Kad je Kurtijeva antikorupcijska vlada počela da se bavi korumpiranim upravnim odborima javnih preduzeća i drugim korumpiranim političarima i službenicima, oni povezani sa njima su morali da se ujedine i da spasu sopstveni interes.
Taj momenat za mnoge je razjasnio stvar, pa sada ljudi žele da zbace staru gardu političara na Kosovu i zato koriste Samoopredjeljenje da ih pošalju u penziju, a vjerovatno će biti i onih koji će u zatvor."
Hajrulla Çeku (Samoopredjeljenje)
Samoopredjeljenje politiku gradi na dve ključne teze - pravdi i zapošljavanju mladih.
Ipak, svijesni su da ih je stabilnosti prethodne vlasti koštalo i manje ili više otvoreno suprotstavljanje dijalogu koji su vodili predsjednici Kosova i Srbije Hashima Thaçi i Aleksandar Vučić pod pokroviteljstvom izaslanika prethodnog američkog predsjednika.
„Moramo najprije da definišemo šta je naša pozicija u pregovorima sa Srbijom, da odredimo principe za dijalog - to je više od politike, tu je i prošlost, genocid, žrtve.
Kurti je jedini političar na Kosovu koji može da osigura da Kosovo ima uticaj na međunarodnoj poziciji, a ne ugrozi dostojanstvo žrtava i pravde."
Stav Samoopredjeljenja poslije prethodne pobjede bio je da ne prihvati Srpsku listu u koaliciju koja formira kosovsku vladu.
Ipak, pod pritiskom ustavnih propisa, po kojima pobjedniku izbora u srpskoj zajednici pripadaju dva ministarstva, Kurti je dobio dva člana kabineta iz Srpske liste.
„Ne mislim da je Srpska lista pravi predstavnik Srba na Kosovu, u prethodnom mandatu morali smo da im damo dva ministarstva po ustavu, ali oni ne predstavljaju interese srpske zajednice.
Vjerujemo u iskren dijalog sa srpskom zajednicom i vjerujemo da možemo da im obezbjedimo da budu dio kosovske zajednice - Srbi žive u strahu, a Srpska lista im preti i zloupotrebljava ih da bi srpske pretenzije na Kosovu ostale aktuelne."
Možda će teže pitanje od saradnje i pregovora sa Srbijom za favorita i na ovim izborima biti pitanje izbora predsjednika.
Samoopredjeljenje je za nasljednika Hashima Thaçija već kandidovalo Vjosu Osmani, koja je u prethodnom mandatu bila predsjednica Skupštine Kosova na prijedlog LDK, a po Thaçijevom odlasku u Hag i vršiteljka dužnosti predsjednice Kosova.
Stranku je napustila, pa se na ovim izborima nalazi na listi Albina Kurtija.
„Vjosa Osmani trenutno podiže integritet mjesta predsjednika Kosova, što su oni prije nje uništavali - ona je veoma dobar kandidat za to mjesto.
Želimo više od 61 mandata i što ih više bude, lakše će nam biti da izaberemo novog predsjednika, ali o tome će se svakako razgovarati poslije izbora", poručuje Çeku čija stranka je do sad pokazala čvrst stav da neće odustati od svoje kandidatkinje.
Ko je ko na izborima na Kosovu
Na glasačkom listiću naći će se 28 lista:- Demokratski savez Kosova Ise Mustafe, Alijansa za budućnost Kosova Ramusha Haradinaja, NISMA Fatmira Limaja dio su posljednje vladajuće većine;
- Samoopredjeljenje Albina Kurtija je pobjednica prethodnih izbora;
- Demokratska partija Kosova Kadrija Veselija jedina nije učestvovala u vlasti od prethodnih izbora;
- Za glasove većinske zajednice nadmeću se i Partija balista i Fjala;
- Za deset mandata garantovanih srpskoj zajednici, nadmeću se Građanska inicijativa za slobodu, pravdu i opstanak, Srpski demokratski savez i Srpska lista;
- Ostale manjinske zajednice imaju ukupno deset garantovanih mandata, a među njima su bošnjačke liste: Koalicija Vakat, Socijaldemokratska unija, Ujedinjena zajednica, Nova demokratska stranka, Naša inicijativa;
- Liste romske zajednice: Partija ujedinjenih Roma, Napredna stranka kosovskih Roma, Romska inicijativa i Kosovska nova romska partija;
- Aškalijske stranke: Partija Aškalija za integraciju, Demokratska partija Aškalija Kosova i Aškalijska partija za integraciju;
- Goranske partije: Koalicija Zajeno i Jedinstvena goranska partija;
- Partije turske zajednice: Kosovska demokratska turska partija, Nova stranka turskog pokreta;
- Egipćanske partije: Nova demokratska inicijativa Kosova i Liberalna partija Egipćana.
Da li se isplati ući u vladu protiv izbornog pobjednika
U kancelarijama kosovskih ministarstava, predizborne dane provode članovi koalicije koju je predvodio Demokratski savez Kosova Ise Mustafe.Premijer Avdullah Hoti bio je na čelu tima koji su činili predstavnici njegove stranke, manjinskih partija i stranaka ratnih lidera Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Ramusha Haradinaja i Fatmira Limaja.
„Ne žalim uopšte, veoma sam ponosan što smo preuzeli odgovornost - zemlja je bila blokirana, bez vlasti koja je pala u aprilu, pa smo imali izbor ili da formiramo novu vladu ili da zemlja ide dalje bez vlade.
Rizikovali smo, iako smo znali da tajming nije bio najbolji mada smo mogli da sedimo sa strane i kritikujemo, ali u politici smo tu i da bismo služili građanima", kaže Besnik Tahiri, potpredsjednik Vlade koga je na tu funkciju predložila stranka Alijansa za budućnost Kosova (AAK) Ramusha Haradinaja.
Besnik Tahiri (AAK)
On kaže da je najvažniji doprinos vlade, čiji je izbor osporio Ustavni sud, stabilizacija prilika na Kosovu.
„Uspjeli smo da revitalizujemo odnose sa ključnim saveznicima, među kojima je SAD, za šta je značajno bilo potpisivanje Vašingtonskog sporazuma.
Lekcija iz svih dosadašnjih sporazuma u ovom regionu je da su Amerikanci bili prisutni u svakom."
Ipak, ko god da dođe na vlast nakon izbora, suočiće se sa nestabilnom ekonomijom koju su pandemija i dugotrajna zatvaranja dodatno iscrpela.
„Planiramo milijardu eura za oporavak ekonomije, prije svega kroz podršku biznisima, ali i građanima.
Naš javni dug je najniži u regionu, među najnižim na svijetu - dio novca doći će iz garancija, dio iz stranih investicija, a dio iz Agencije iz privatizaciju."
Kada je Ramush Haradinaj posljednji put vodio Vladu Kosova, mandat je završio uvođenjem taksi od sto odsto na srpsku robu kao mjeru reciprociteta jer je Srbija blokirala ulazak Kosova u Interpol.
„Strategija sa taksama bila je važna prije tri godine, kada se razmatralo najlošije, najelementarnije, najpogrešnije rješenje - promjena granica, razmjena teritorija.
Govorimo o dvije decenije potpuno različitih sistema i velika je greška ako se i dalje žele iste igre."
U političkim igrama na Kosovu, Tahiri kaže da njegova stranka nema „crvene linije" u odlučivanju sa kim bi mogla da formira eventualnu vladajuću koaliciju.
Ipak, ograde se pojavljuju kada se radi o izboru predsjednika Kosova.
„Pobjednik je odgovoran da predstavi rješenja i vodi zemlju - ako osvoje 80 odsto, mogu imati sve, ali ako ne osvoje toliko, neophodna je koalicija.
To što nemamo crvene linije odnosi se na formiranje koalicija, ali u slučaju predsjednika je drugačije - nije u pitanju postavljanje uslova, nego racionalno razmišljanje o predsedničkoj kandidaturi Ramusha Haradinaja."
Na opasku da srpski predsjednik Aleksandar Vučić upozorava da bi velika opasnost po stabilnost i Srbe na Kosovu bila upravo pobjeda Haradinaja na predsjedničkim izborima, Tahiri Haradinaja na srpskom jeziku opisuje kao „čovjeka koji je s narodom", a ne kao populističkog lidera.
„Ramush Haradinaj se od žive ratne legende iz 1999. godine transformisao u lidera mira 21. vijeka.
Vučić ne treba da se plaši Ramusha, već svojih akcija koje su veoma primitivne, i često ispunjene govorom mržnje."
Politička ponuda na Kosovu je široka
Tahiri tvrdi da su Srbi na Kosovu, za vrijeme mandata vlade čiji je član, imali podršku.
„Imam odličnu saradnju sa srpskim ministrima, sa građanima Kosova srpske nacionalnosti.
Problem je što svi gledaju prošlost, a niko budućnost - lokalne vlasti u Mitrovici ili Gračanici mogu da urade više, ali se mnogo pažnje posvećuje rejtingu, političkim temama, pravljenju vijesti."
Na pitanje da li može da zamisli da njegova stranka ima svoje odbore u Sjevernoj Mitrovici ili Gračanici, Tahiri se kratko nasmeje.
„Problem nije u ljudima već u populističkom pristupu u Beogradu koji drži taocima ljude na Kosovu, a to je veoma tužno.
Više je nasilja u Beogradu za jednu nedjelju nego međuetničkog nasilja na Kosovu za deset godina", tvrdi Tahiri.
Bili van vlada, ostali i bez predsjednika
Stranka koju je osnovao Hashim Thaçi jedina je koja je između dva izbora ciklusa ostala van ministarskih kabineta.Demokratska partija Kosova (PDK), koju predvodi Kadri Veseli, u ove vanredne izbore ulazi i bez Thaçijevog predsjedničkog mandata, prekinutog odlaskom pred Međunarodni sud za zločine OVK.
„Mislim da smo sada u mnogo boljoj poziciji, pokazali smo da smo konstruktivni, ali i da smo dosljedni svojoj politici jer smo ostali izvan vlade.
Kada se glasalo o budžetu i paketu korona pomoći, međunarodnim sporazumima, mi smo pokazali da nismo protiv države, nego protiv loših vlada", kaže funkcionerka PDK Valdete Idrizi.
Ona najavljuje da je stranka u opoziciji spremala detalja ekonomski program koji će ponuditi ako dođe na vlast.
„Podrškom privatnom sektoru, smanjenjem poreza i olakšavanjem zapošljavanja, došlo bi se do pomoći biznisima koja je neophodna."
Valdete Idrizi (PDK)
Idrizi kaže i da je za njenu stranku veoma važno da se nastavi tamo gdje je stao prethodni predsjednik Hashim Thaçi u razgovorima sa srpskim predsjednikom Vučićem.
„Moramo da konačno dođemo do sporazuma sa Srbijom, dijalog ne može da traje zauvijek.
Naši stavovi su isti o ključnim pitanjima."
Tvrdi da je i sama u ime PDK pokazala koliko je stranci važna ravnopravnost na Kosovu.
„Mnogo puta sam govorila o diskriminaciji Albanaca na sjeveru Kosova, kojima nije dozvoljeno da obnove sopstvene kuće koje su napustili poslije 1999. godine.
Ali isti princip bi se primjenjivao i na Srbe - na taj način pokazujemo da se poštuju ljudska prava svih, i moramo da težimo takvoj zemlji."
I dok druge stranke licitiraju svojim predsjedničkim kandidatima, PDK za sada svoj stav ne saopštava.
„Za razliku od drugih partija, mi nemamo crvenih linija.
Takmičimo se da budemo prvoplasirani, a svoj prijedlog imaćemo kada za to dođe vrijeme."
A vrijeme će doći veoma brzo - kosovski poslanici o predsjedniku će se izjašnjavati najkasnije do ljeta, što će odrediti i dalju dinamiku političkog života.
