Kosovo je na pragu najveće političke i ustavne krize - zaključak je Donike Emini, predstavnice platforme nevladinih organizacija sa Kosova CiviKos, prenosi Radio Slobodna Evropa.
"Pitanje je ko će zamjeniti trenutnu vladajuću elitu i da li ćemo vidjeti potrebnu promjenu“, rekla je Emini.
Građani Kosova će 14. februara po drugi put izaći na izbore za godinu i po dana, dok će poslanici u Skupštini u istom periodu po treći put birati saziv nove vlade.
Posljednji izbori su održani oktobra 2019. godine nakon što je Ramush Haradinaj podnio ostavku na mjesto premijera. Nepoverenje vladi Albina Kurtija koji je osvojio najviše mandata na izborima izglasano je u martu 2020. godine, na početku epidemije korona virusa.
Kosovo tada nije išlo na vanredne izbore već su poslanici u junu glasali za izbor nove vlade na čelu sa Avdullahom Hotijem, koja je krajem decembra proglašena nelegitimnom od strane Ustavnog suda.
Govoreći o promjenama u izbornom procesu od sticanja nezavisnosti Kosova, Donika Emini je istakla da su pozitivne promjene primjetne u organizaciji izbora, te da su međunarodni posmatrači ukazali da su parlamentarni izbori na Kosovu u oktobru 2019. godine bili dobro organizovani.
Dobar preduslov za organizovanje izbora na Kosovu je i "kritična masa" – raznolika i dobro organizovana opozicija.
Ipak, kada je riječ o promjenama, Emini ističe da su tokom 2020. godine promjenjene čak tri vlade, te da trenutno Kosovo ima vršioce dužnosti predsjednika i premijera, a da nema funkcionalan parlament.
Odlučujući faktor u smjeni vlade nisu bili građani već Ustavni sud – još jedan je od zaključaka.
Građani, prema riječima Donike Emini, žele da vide promjenu, ali ne mare mnogo za program i ideologiju stranaka koje učestvuju u političkoj trci. Ističe da se u njihovim programima često može primjetiti "miks levice i desnice", na šta birači uglavnom ne obraćaju pažnju.
Problem u organizaciji izbora 14. februara je kompleksan i komplikovan proces glasanja dijaspore, jer zbog pandemije korona virusa ne mogu da dođu na Kosovo da glasaju, istakla je Emini.
Kosovsku dijasporu opisala je kao "veliku, dinamičnu i voljnu da učestvuje u izborima“, dodajući da se dijaspora Kosova u ranijim izbornim procesima pokazala kao "ključ“ koji može da preokrene izborni rezultat.
Građani Kosova će 14. februara po drugi put izaći na izbore za godinu i po dana, dok će poslanici u Skupštini u istom periodu po treći put birati saziv nove vlade.
Posljednji izbori su održani oktobra 2019. godine nakon što je Ramush Haradinaj podnio ostavku na mjesto premijera. Nepoverenje vladi Albina Kurtija koji je osvojio najviše mandata na izborima izglasano je u martu 2020. godine, na početku epidemije korona virusa.
Kosovo tada nije išlo na vanredne izbore već su poslanici u junu glasali za izbor nove vlade na čelu sa Avdullahom Hotijem, koja je krajem decembra proglašena nelegitimnom od strane Ustavnog suda.
Govoreći o promjenama u izbornom procesu od sticanja nezavisnosti Kosova, Donika Emini je istakla da su pozitivne promjene primjetne u organizaciji izbora, te da su međunarodni posmatrači ukazali da su parlamentarni izbori na Kosovu u oktobru 2019. godine bili dobro organizovani.
Dobar preduslov za organizovanje izbora na Kosovu je i "kritična masa" – raznolika i dobro organizovana opozicija.
Ipak, kada je riječ o promjenama, Emini ističe da su tokom 2020. godine promjenjene čak tri vlade, te da trenutno Kosovo ima vršioce dužnosti predsjednika i premijera, a da nema funkcionalan parlament.
Odlučujući faktor u smjeni vlade nisu bili građani već Ustavni sud – još jedan je od zaključaka.
Građani, prema riječima Donike Emini, žele da vide promjenu, ali ne mare mnogo za program i ideologiju stranaka koje učestvuju u političkoj trci. Ističe da se u njihovim programima često može primjetiti "miks levice i desnice", na šta birači uglavnom ne obraćaju pažnju.
Problem u organizaciji izbora 14. februara je kompleksan i komplikovan proces glasanja dijaspore, jer zbog pandemije korona virusa ne mogu da dođu na Kosovo da glasaju, istakla je Emini.
Kosovsku dijasporu opisala je kao "veliku, dinamičnu i voljnu da učestvuje u izborima“, dodajući da se dijaspora Kosova u ranijim izbornim procesima pokazala kao "ključ“ koji može da preokrene izborni rezultat.
