Mišljenje stručnjaka

Stručnjaci za društvene mreže Dardan Hasku i Shkelzen Osmani kažu da je zbog vanrednih parlamentarnih izbora 14. februara u trendu otvaranja novih naloga ili profila na društvenim mrežama, u cilju promovisanja kandidata za predsjednika, premijera, kao i političkih stranaka, prenosi Lajmi.

„Albin Kurti premijer“, „Enver Hoxhaj premijer“, „Vjosa Osmani predsjednik“, „Ramush Haradinaj predsjednik“ i slično, neki su od naloga koji su se nedavno pojavili na društvenoj mreži Facebook.

Slični nalozi otvoreni su u ime političkih stranaka ili grupa kao podrška određenim strankama. Pristup većini naloga zahtjeva članstvo u grupi.

Hasku: Neformalni nalozi u propagandne svrhe


Menadžer društvenih medija Dardan Hasku rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je otvaranje profila, naloga na društvenim mrežama i veb lokacija uobičajeno, ali da otvaranje neformalnih naloga i određenih grupa unutar društvenih mreža takođe može biti dio kampanje političkih partija u obraćanju javnosti.

Prema njegovim riječima, te naloge mogu spontano otvoriti određeni ljudi, koji ih kreiraju za određene pojedince ili stranke, i pokušavaju da ih iskoriste za sticanje velikog broja sviđanja, a onda prodaju te naloge i promjene ime profila.

Drugi način na koji se koriste nalozi su u propagandne svrhe, ali ne direktno, i nikada nije poznato ko administrira nalozima, struktura stranke ili njihov kandidat za premijera ili poslanika.

“Obične građane, mogu iritirati takvi nalozi, što nije poželjno za službeni dio kampanje, mogu se jednostavno distancirati i reći ‘ovo nije zvanična stranica, ne znamo ko je otvorio’. Dakle, još uvijek nema potpune transparentnosti koja bi pokazala ko stoji iza tih naloga. Jedina informacija koju Facebook nudi je koliko ima administratora i zemlje iz kojih su, ali ne i njihova imena“, naglasio je Hasku.

Osmani: „Sumnjivi“ mediji sa lažnim vijestima


Šef platforme za borbu protiv dezinformacija „Hibrid.info“ Osmani u intervjuu za RSE objašnjava da većina novih naloga otvorenih na imena kandidata za premijera ili grupe koje prate političke stranke, često prenosi zvanične vijesti, ali i da u određenim slučajevima, prema njegovim riječima, šire i lažne vijesti.

Osmani ističe da je uticaj tih naloga i profila na društvenim mrežama velik, jer objavljuju senzacije i tendenciozne naslove, kao mamac za privlačenje velikog broja čitalaca.

Prema njegovim riječima dodatni problem je i otvaranje naloga na društvenim mrežama takozvanih „sumnjivih“ medija, u obliku platformi poznatijih kao portali.

„Ti sumnjivi mediji, šire lažne vijesti, sa tendencijom ili bez nje, da bi naneli štetu određenoj stranci. Dakle, većina njih cilja samo na korist. Postoje i neki drugi mediji koji prate političku agendu. Možemo reći da neki od njih slijede diplomatsku agendu kosovskih spoljnopolitičkih faktora. Ali neki od njih su oni koji prate političke agende unutrašnjih faktora, uglavnom u predizbornom periodu“, rekao je Osmani.

Govor mržnje i posljedice koje prevazilaze društvene mreže


Hasku i Osmani su saglasni da svi ti novootvoreni nalozi, ko god da stoji iza njih često sadrže govor mržnje.

Hasku smatra da objave na društvenim mrežama mogu biti i razlog sporenja van društvenih mreža.

„Objava na društvenoj mreži podstiče ljude da komentarišu, komentari mogu da izazovu sukobe mišljenja i isprovociraju, i rezultiraju sa sukobima, pa čak i tučama  u stvarnom životu. Prijetnje na društvenim mrežama već su postale normalne, svakodnevno se prijavljuju takvi slučajevi. Nemam informacija o statističkim podacima, ali sam vrlo siguran da mnogi od ovih slučajeva završavaju tučama”, rekao je Hasku za RSE.

S obzirom da su administratori anonimni, Osmani kaže da javnost samo može da naslućuje ko stoji iz govora mržnje.

„Ne znam da li bi to mogli biti političari ili neko ko se zalaže u tom pravcu, ili neko drugi ko to čini samo zbog materijalne koristi. Veoma je važan fenomen - govor mržnje između stranaka ili između pristalica različitih stranaka. Nadležni organi moraju se ozbiljno pozabaviti ovom pojavom, jer je to društveni fenomen koji se ne dešava samo u našoj zemlji, kako bi se napravile razlike između političkih partija“, rekao je Osmani.

Vladini službenici za sajber sigurnost nisu odgovorili da li su pokrenuli rješavanje problema govora mržnje na društvenim mreža i sumnjivim medija.

Kampanja za vanredne parlamentarne izbore prema odluci CIK počinje 3. i završava se 12. februara.

Međutim, političke stranke su već nezvanično pokrenule kampanje, organizujući skupove sa aktivistima i sljedbenicima, a u lokalnim medijima već su započele predizborne debate između predstavnika političkih stranaka.

Izvor: Kosovo online/Lajmi.net