Opasnost za cijelu EU

Vršilac dužnosti predsjednika Kosova Vjosa Osmani reagovala je na navode specijalnog predstavnika Evropske unije za dijalog Kosova i Srbije Miroslava Lajčaka, koji je rekao da, ako Srbija promjeni svoj stav prema Kosovu, isto to može da učini i pet evropskih zemalja koje ne priznaju nezavisnost Kosova, prenosi Gazeta express.

Prema navodima Osmani, žalosno je ako spoljna politika tih zemalja podleže politici Srbije i Rusije.

“Osim što je nesrećno, opasno je za cijelu Evropsku uniju da njenih pet država članica određuju svoja pravila i pristupe na osnovu želja i zahtjeva Srbije“, rekla je Osmani i pozvala te zemlje da poštuju mišljenje Međunarodnog suda pravde i priznaju Kosovo ne čekajući da to prvo učini Srbija.

Španija, Slovačka, Rumunija, Kipar i Grčka su članice EU koje nisu priznale nezavisnost Kosova.

Osmani je u srijedu završila posjetu Briselu, gdje se sastala sa visokim zvaničnicima EU i predsjednicima oba doma belgijskog parlamenta.

Ona je sinoć imala sastanak sa specijalnim izaslanikom EU Miroslavom Lajčakom i ranije sa predsjednikom Evropskog parlamenta Davidom Sassolijem, kao i komesarom EU za susjedstvo i proširenje Oliverom Verheliem.

U utorak, 12. januara, Lajčak je u video-diskusiji sa nemačkom ambasadorkom u Vašingtonu Emili Haber naglasio da bi se stav pomenutih pet zemalja mogao promeniti ako se Kosovo i Srbija postignu sporazum.

“Sve što je prihvatljivo za Srbiju biće prihvatljivo i za druge zemlje koje nisu priznale Kosovo“, podvukao je Lajčak.

“Kao bivši ministar spoljnih poslova Slovačke, na moje pitanje kada će moja zemlja priznati Kosovo, rekao sam vam: ‘Dajte mi dobre vijesti kako bih mogao da odem u parlament i kažem da je vrijeme da se stav o priznanju razmotriti.’ Jasno je da je dobra vijest sporazum sa Srbijom“, rekao je Lajčak.

Tokom boravka u Briselu, Osmani je rekla da je Lajčak insistirao na tome da Kosovo može da nastavi dijalog tek nakon formiranja vlade poslije izbora koji će se održati 14. februara.

Dijalog Kosova i Srbije, uz posredovanje Evropske unije, započeo je 2011. prekinut je na 20 mjeseci krajem 2018. zbog takse od 100 odsto koju je Kosovo nametnulo na proizvode iz Srbije i Bosne i Hercegovine, za vrijeme mandata vlade koju je vodio Ramush Haradinaj. Poslije toga je vlada Albina Kurtija ukinula taksu, ali je nametnula mjere reciprociteta. Srbija je odbila da sjedne za pregovarački sto dok Kosovo ne povuče te mjere.

Po dolasku na vlast, vlada koju je predvodio premijer Avdullah Hoti ukinula je reciprocitet, omogućivši nastavak dijaloga u julu 2020. godine.

Prošlo je nekoliko mjeseci otkako Avdullah Hoti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nisu održali novu rundu razgovora, a EU navodi da se sastanci na političkom nivou ne održavaju zbog pandemije koronavirusa.

Izvor: Kosovo Online/ Gazeta Express