Samo nekoliko sedmica prije privremenih izbora koji će se održati sljedećeg mjeseca, kosovski ministar unutrašnjih poslova i vodeći glas jedne od najznačajnijih stranaka optužen je za seksističke napade na jednu od najmoćnijih žena na Kosovu.
Agim Veliu kaže da nije znao da je Vjosa Osmani, vršiteljica dužnosti predsjedničke funkcije Kosova i predsjedavajuća Skupštine “toliko velika da joj treba veliko mjesto poput predsjedničkog [Demokratskog saveza Kosova, LDK] i da bi [liderstvo] trebalo biti uklonjeno [kako bi se] ona vratila [ponovo priključila stranci].”
Veliju je mislio na zahtjev Osmani koja traži da liderstvo LDK podnese ostavke prije no što se ona vrati u stranku u kojoj je bila na poziciji zamjenice predsjedavajuće. Izbačena je iz DSK u junu nakon neslaganja sa predsjedništvom stranke.
Komentar kojeg je Veliu objavio 5. januara, praćen je pitanjem novinara koji pita šta misli kada naziva Osmani “velikom”.
“Tako kako sam rekao”, odgovara on.
Na pitanje da li to smatra uvredljivim jezikom, Veliu kaže: “Ona misli da je velika ako misli da bi predsjedništvo trebalo biti uklonjeno kako bi ona mogla da se vrati. Ona misli da je prevelika”.
Odbio je da detaljnije pojasni. “Ne, ne, to je sve što kažem. Ne želim dodatno komplicirati”.
“Politički život se posmatra kao nešto čime dominiraju muškarci”, kaže za RSE/RL Luljeta Demoli, izvršna direktorica Kosovskog centra za rodne studije.
“Bilo bi bolje za Agima Veljijua da podrži žene koje ulaze u politiku sa malo više demokratskog jezika, a ne sa ovakvim govorom, jer jasno vidimo da se plaše žena i ženskih glasova.
Osmani, sa druge strane, ima bitnijih stvari o kojima treba razmišljati, od naizgled seksističkih napada Veliua.
Samo ove sedmice, tridesetosmogodišnja političarka i profesorica međunarodnog prava raspustila je zakonodavno tijelo nakon što je Ustavni sud proglasio vladajuću koaliciju nelegitimnom, zakazala nove izbore i pozvala nadolazeću američku administraciju da preispita nedavna “obećanja” data Kosovu u Washingtonu koja su većinom vezana za ekonomska pitanja sa Srbijom.
No njena savjetnica Egnesa Vitia na Facebooku je zatražila “hitnu smjenu” Veljiua zbog njegovih komentara. Kako je navela, njegovi komentari su “neoprostivi, nepodnošljivi, odvratni” kao i primjeri “maltretiranja i mizoginije”.
Iz ženske grupe u Skupštini za RSE/RL kažu da su komentari Velijua “neprihvatljivi”.
“Korištenje pežorativnog rječnika koji vrijeđa žene je neprihvatljivo i niko ga ne bi trebao koristiti, a najmanje političar”, navode.
Iako nije prva predsjednica Kosova od nezavisnosti 2008. godine, Osmani je u februaru postala prva žena predsjedavajuća Skupštine.
Veljiju koji bi trebao ostati u prelaznoj vladi do parlamentarnih izbora 14. februara, također je zamjenik predsjednika LDK.
Ranije je Osmani bila kandidat LDK za premijera. Uvjetovala je mogući povratak u LDK odlaskom njegovih najviših dužnosnika, uključujući Velijua. Također nastavlja istraživati mogućnost pokretanja vlastite stranke.
Bivši predsjednik Hashim Thaçi dao je ostavku u novembru prošle godine nakon kako bi se u Hagu suočio sa optužbama za ratne zločine, što je dovelo do toga da Osmani postane vršiteljica dužnosti na ovoj poziciji. Više vlada je palo od kada su DSK i Samoopredeljenje smijenili bivše Tačijeve saveznike na izborima 2019. godine.
Tokom značajnih napora SAD-a i EU da ponovo pokrenu proces normalizacije odnosa Kosova i Srbije, sve ove političke neizvjesnosti ostavile su slabu vladu koju predvodi DSK.
Vodeće kosovske stranke, DSK, Samoopredeljenje, i bivša vladajuća Demokratska stranka, borit će se za svaki glas na izborima u februaru koji će biti opterećeni i pandemijom COVID-19.
Osmani je ove sedmice pisala predsjedavajućoj Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi kako bi joj čestitala na izboru na četvrtom mandatu predsjedateljice donjeg doma Kongresa.
“Kao kolegice predsjedavajuće, ali i prve žene na našim pozicijama, ne mogu dovoljno naglasiti primjer koji danas dajemo budućim generacijama”, napisala je Osmani.
Osmani je odvjetnica koja je vodila uspješnu pravnu odbranu Kosova o suverenitetu pred Međunarodnim sudom za pravdu 2008. godine, a prije deset godina bila je šefica osoblja kancelarije tašnjeg predsjednika Fatmira Sejdijua.
Predaje međunarodno pravo na Univerzitetu u Prištini i opširno je pisala o rodnim pitanjima.
Osmani je 2019. godine napisala poglavlje za filološki serijal koji je objavio albanski kulturni i etnološki institut u Prištini o porijeklu i efektima “stereotipa i seksističkih etiketa prema ženama” u društvu.
Navela je rasprostranjenost u lokalnom jeziku i kulturi “mržnje prezira, bijesa, prijekora, ironije, ismijavanja, očaja, ogorčenja, razočaranja, nevjerice, neprijateljstva, zavisti, ljubomore, gađenja i drugih stavova prema ženama”.
U sažetku svoga rada, zaključuje: “Takvi negativni stereotipi i etikete ideološki opravdavaju inferiornost žena u društvu”.
Veliju je mislio na zahtjev Osmani koja traži da liderstvo LDK podnese ostavke prije no što se ona vrati u stranku u kojoj je bila na poziciji zamjenice predsjedavajuće. Izbačena je iz DSK u junu nakon neslaganja sa predsjedništvom stranke.
Komentar kojeg je Veliu objavio 5. januara, praćen je pitanjem novinara koji pita šta misli kada naziva Osmani “velikom”.
“Tako kako sam rekao”, odgovara on.
Na pitanje da li to smatra uvredljivim jezikom, Veliu kaže: “Ona misli da je velika ako misli da bi predsjedništvo trebalo biti uklonjeno kako bi ona mogla da se vrati. Ona misli da je prevelika”.
Odbio je da detaljnije pojasni. “Ne, ne, to je sve što kažem. Ne želim dodatno komplicirati”.
’Nasilništvo, mizoginija’
Nejasno je kako bi percepcija mizoginije ili seksizma mogla uticati na glasače na Kosovu gdje i dalje postoje mnoge patrijarhalne norme i stereotipi o ženama.“Politički život se posmatra kao nešto čime dominiraju muškarci”, kaže za RSE/RL Luljeta Demoli, izvršna direktorica Kosovskog centra za rodne studije.
“Bilo bi bolje za Agima Veljijua da podrži žene koje ulaze u politiku sa malo više demokratskog jezika, a ne sa ovakvim govorom, jer jasno vidimo da se plaše žena i ženskih glasova.
Osmani, sa druge strane, ima bitnijih stvari o kojima treba razmišljati, od naizgled seksističkih napada Veliua.
Samo ove sedmice, tridesetosmogodišnja političarka i profesorica međunarodnog prava raspustila je zakonodavno tijelo nakon što je Ustavni sud proglasio vladajuću koaliciju nelegitimnom, zakazala nove izbore i pozvala nadolazeću američku administraciju da preispita nedavna “obećanja” data Kosovu u Washingtonu koja su većinom vezana za ekonomska pitanja sa Srbijom.
No njena savjetnica Egnesa Vitia na Facebooku je zatražila “hitnu smjenu” Veljiua zbog njegovih komentara. Kako je navela, njegovi komentari su “neoprostivi, nepodnošljivi, odvratni” kao i primjeri “maltretiranja i mizoginije”.
Iz ženske grupe u Skupštini za RSE/RL kažu da su komentari Velijua “neprihvatljivi”.
“Korištenje pežorativnog rječnika koji vrijeđa žene je neprihvatljivo i niko ga ne bi trebao koristiti, a najmanje političar”, navode.
Iako nije prva predsjednica Kosova od nezavisnosti 2008. godine, Osmani je u februaru postala prva žena predsjedavajuća Skupštine.
Veljiju koji bi trebao ostati u prelaznoj vladi do parlamentarnih izbora 14. februara, također je zamjenik predsjednika LDK.
Ranije je Osmani bila kandidat LDK za premijera. Uvjetovala je mogući povratak u LDK odlaskom njegovih najviših dužnosnika, uključujući Velijua. Također nastavlja istraživati mogućnost pokretanja vlastite stranke.
Borba za glasove
Prijevremeni izbori na Kosovu slijede nakon godine oštre politike.Bivši predsjednik Hashim Thaçi dao je ostavku u novembru prošle godine nakon kako bi se u Hagu suočio sa optužbama za ratne zločine, što je dovelo do toga da Osmani postane vršiteljica dužnosti na ovoj poziciji. Više vlada je palo od kada su DSK i Samoopredeljenje smijenili bivše Tačijeve saveznike na izborima 2019. godine.
Tokom značajnih napora SAD-a i EU da ponovo pokrenu proces normalizacije odnosa Kosova i Srbije, sve ove političke neizvjesnosti ostavile su slabu vladu koju predvodi DSK.
Vodeće kosovske stranke, DSK, Samoopredeljenje, i bivša vladajuća Demokratska stranka, borit će se za svaki glas na izborima u februaru koji će biti opterećeni i pandemijom COVID-19.
Osmani je ove sedmice pisala predsjedavajućoj Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi kako bi joj čestitala na izboru na četvrtom mandatu predsjedateljice donjeg doma Kongresa.
“Kao kolegice predsjedavajuće, ali i prve žene na našim pozicijama, ne mogu dovoljno naglasiti primjer koji danas dajemo budućim generacijama”, napisala je Osmani.
’Seksističke etikete’
Osmani je odvjetnica koja je vodila uspješnu pravnu odbranu Kosova o suverenitetu pred Međunarodnim sudom za pravdu 2008. godine, a prije deset godina bila je šefica osoblja kancelarije tašnjeg predsjednika Fatmira Sejdijua.
Predaje međunarodno pravo na Univerzitetu u Prištini i opširno je pisala o rodnim pitanjima.
Osmani je 2019. godine napisala poglavlje za filološki serijal koji je objavio albanski kulturni i etnološki institut u Prištini o porijeklu i efektima “stereotipa i seksističkih etiketa prema ženama” u društvu.
Navela je rasprostranjenost u lokalnom jeziku i kulturi “mržnje prezira, bijesa, prijekora, ironije, ismijavanja, očaja, ogorčenja, razočaranja, nevjerice, neprijateljstva, zavisti, ljubomore, gađenja i drugih stavova prema ženama”.
U sažetku svoga rada, zaključuje: “Takvi negativni stereotipi i etikete ideološki opravdavaju inferiornost žena u društvu”.
