Presuda Ustavnog suda kojom se pravnosnažnom presudom u posljednje tri godine zabranjuje kandidovanje za parlament licima osuđenim za krivična djela smatra se političkom i neefikasnom za dekriminalizaciju političke scene na Kosovu.
Među onima koji su osuđeni u posljednje tri godine je lider Pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti, kao i poslanica Albulena Haxhiu, Faton Topalli i Donika Kadaj-Bujupi. Osuđeni su na uslovnu kaznu zatvora 3. januara 2018. godine zbog bacanja suzavca u Skupštini Kosova. Prema Ehatu Miftaraju iz Kosovskog instituta za pravdu (KLI), ova odluka Ustavnog suda pogađa samo mali dio, ali ne i sve zvaničnike i političare koji su optuženi za koruptivne zločine.
Kao takva, Miftaraj kaže za Radio Slobodna Evropa, ta odluka ne može da ukloni sa političke scene osobe koje su osuđene i imaju optužnice.
"Može se reći da ova odluka Ustavnog suda pogađa vrlo ograničen, vrlo mali broj političara. Ta odluka neće dekriminalizovati političku scenu na Kosovu", kaže Miftaraj.
Naglašava da političke stranke moraju usvojiti dokumente pomoću kojih će biti očišćena politička scena, u slučaju kada je osoba optužena ili ima problema sa zakonom. Prema njegovim riječima, na taj način bi se ne samo Skupština, već i druge izvršne institucije očistile od onih koji imaju problema sa zakonom.
Direktor Grupe za političke i pravne studije Arbresha Loxha kaže da provera ili dekriminalizacija politike ne može da se vrši sa proizvoljnim parametrima.
Prema njenim riječima, najnovija presuda Ustavnog suda je politička.
"Smatram da samo jasna objektivna opredjeljenja mogu doprinjeti čistoći Skupštine, a ne privremena opredjeljenja sa jasnim političkim motivima, kao što je slučaj sa nedavnom presudom Ustavnog suda“, rekla je ona.
Loxha kaže da treba praviti razliku između krivičnih djela, što, prema njenim rečima, nije uradio Ustavni sud.
Ehat Miftaraj iz KLI kaže da je Ustavni sud ovom odlukom uložio napore da se isprave greške redovnih sudova.
Prema njegovim riječima, sudovi nemaju hrabrosti da pokušaju da kazne političke funkcionere, da im sudskim odlukama ograniče pravo da se kandiduju.
Stranke se obavezuju da se neće takmičiti sa ljudima koji imaju problema sa zakonom. Ako se to ne dogodi, Miftaraj kaže da će se takva praksa nastaviti i u budućnosti.
"Prema zakonu koji se primjenjuje na Kosovu, prema članu 45 Ustava, kosovski sudovi kada sude i izriču presude političarima, javnim službenicima, imaju mogućnost da ograniče vršenje javne funkcije na određeno vrijeme“, kaže Miftaraj.
Puna presuda Ustavnog suda na 65 stranica, u vezi sa neustavnim izborom Vlade Kosova, koju je predvodio Avdullah Hoti, objavljena je 6. januara ove godine.
Pokret Samoopredjeljenje poslao je Ustavnom sudu pitanje ustavnosti glasanja za Hotijevu vladu, jer je Etem Arifi glasao za ovu vladu 3. juna, iako je imao pravosnažnu presudu kojom je osuđen na više od godinu dana zatvora za krivično djelo.
Njegov glas je bio presudan za formiranje vlade koju predvodi Avdullah Hoti iz LDK.
Nakon odluke Ustavnog suda, vršilac dužnosti predsjednika Vjosa Osmani raspisala je nove parlamentarne izbore koji će biti održani 14. februara.
Kao takva, Miftaraj kaže za Radio Slobodna Evropa, ta odluka ne može da ukloni sa političke scene osobe koje su osuđene i imaju optužnice.
"Može se reći da ova odluka Ustavnog suda pogađa vrlo ograničen, vrlo mali broj političara. Ta odluka neće dekriminalizovati političku scenu na Kosovu", kaže Miftaraj.
Naglašava da političke stranke moraju usvojiti dokumente pomoću kojih će biti očišćena politička scena, u slučaju kada je osoba optužena ili ima problema sa zakonom. Prema njegovim riječima, na taj način bi se ne samo Skupština, već i druge izvršne institucije očistile od onih koji imaju problema sa zakonom.
Direktor Grupe za političke i pravne studije Arbresha Loxha kaže da provera ili dekriminalizacija politike ne može da se vrši sa proizvoljnim parametrima.
Prema njenim riječima, najnovija presuda Ustavnog suda je politička.
"Smatram da samo jasna objektivna opredjeljenja mogu doprinjeti čistoći Skupštine, a ne privremena opredjeljenja sa jasnim političkim motivima, kao što je slučaj sa nedavnom presudom Ustavnog suda“, rekla je ona.
Loxha kaže da treba praviti razliku između krivičnih djela, što, prema njenim rečima, nije uradio Ustavni sud.
Ehat Miftaraj iz KLI kaže da je Ustavni sud ovom odlukom uložio napore da se isprave greške redovnih sudova.
Prema njegovim riječima, sudovi nemaju hrabrosti da pokušaju da kazne političke funkcionere, da im sudskim odlukama ograniče pravo da se kandiduju.
Stranke se obavezuju da se neće takmičiti sa ljudima koji imaju problema sa zakonom. Ako se to ne dogodi, Miftaraj kaže da će se takva praksa nastaviti i u budućnosti.
"Prema zakonu koji se primjenjuje na Kosovu, prema članu 45 Ustava, kosovski sudovi kada sude i izriču presude političarima, javnim službenicima, imaju mogućnost da ograniče vršenje javne funkcije na određeno vrijeme“, kaže Miftaraj.
Puna presuda Ustavnog suda na 65 stranica, u vezi sa neustavnim izborom Vlade Kosova, koju je predvodio Avdullah Hoti, objavljena je 6. januara ove godine.
Pokret Samoopredjeljenje poslao je Ustavnom sudu pitanje ustavnosti glasanja za Hotijevu vladu, jer je Etem Arifi glasao za ovu vladu 3. juna, iako je imao pravosnažnu presudu kojom je osuđen na više od godinu dana zatvora za krivično djelo.
Njegov glas je bio presudan za formiranje vlade koju predvodi Avdullah Hoti iz LDK.
Nakon odluke Ustavnog suda, vršilac dužnosti predsjednika Vjosa Osmani raspisala je nove parlamentarne izbore koji će biti održani 14. februara.
