Smatra se da je preko 100 kosovskih građana i dalje u Siriji, a još nije poznato kada će biti vraćeni. Njihov povratak prolongiran je nakon povratka prve grupe Kosovara iz Sirije, u aprilu 2019. godine.
Institucije ne pružaju zvanične podatke o tome koliko je kosovskih građana još u Siriji.
"Nažalost, u Siriji još uvijek imamo državljane, uglavnom žene i djecu. Imamo tačne brojeve, ali zbog postupka, nažalost, ne možemo ih objaviti", rekao je za Radio Slobodna Evropa Lulzim Fushtica, savjetnik vršitelja dužnosti ministra unutarnjih poslova Agima Veliua.
Ali nevladine organizacije koje se bave tim pitanjem kažu da bi broj stanovnika Kosova u Siriji mogao biti i 120.
Bedri Elezi, koji je na čelu Kosovskog instituta za međunarodne studije, kaže da su građani Kosova podijeljeni u dvije grupe.
"Jedna grupa nalazi se u kampovima Al-Hol i Roj, koji broje oko 70-80 ljudi, a druga grupa je oko 50 ljudi koji su izvan kampova, ali koji su u područjima pod kontrolom al-Nusre ili druge frakcije koje nisu bile dio IS (militantna skupina, Islamska država). Dakle, oni su slobodni u gradovima i selima koja kontrolira al-Nusra ili al-Arasham", rekao je Elezi.
Prema savjetniku ministra unutrašnjih poslova, Kosovo je zastalo u procesu repatrijacije svojih građana zbog situacije sa pandemijom koronavirusa.
"Većina naših građana nalazi se u kampovima pod kontrolom kurdskih snaga. Ali, trenutno zbog pandemije i ograničenja kretanja, nismo uspjeli izraditi konkretan plan s datumima kada će se ti ljudi vratiti ili će im biti dozvoljen povratak na Kosovo", rekao je Fushtica.
Dodao je da prema Ustavu i važećim zakonima svaki građanin ima pravo da se vrati na Kosovo, ali to ne garantuje da protiv njih neće biti pravnih postupaka.
"Svi koji su prekršili zakon i počinili različita djela bit će procesuirani u skladu sa važećim zakonom", rekao je Fushtica, dodajući da plan repatrijacije treba koordinirati sa strateškim partnerima, posebno sa Sjedinjenim Državama.
Ali Bedri Elezi kaže da je nedostatak konkretnog plana za povratak žena i djece iz Sirije "posljedica nemara".
"Povratak prve grupe podržao je i realizovao NATO, odnosno Američka vojska. Kosovo je imalo solidnu ulogu, gdje je član KIA (Kosovska obavještajna agencija) pomagao u procesu identifikacije", rekao je Elezi.
Prema njegovim riječima, građani Kosova koji su boravili u kampu Al-Hol, većina se preselila u drugi kamp Al-Roj, gdje se pripremaju programi deradikalizacije.
"Prema informacijama koje imamo započeli su nekoliko programa deradikalizacije. Ovo ima za cilj da olakša državama koje žele da vrate svoje državljane da to učine. To je zato što postoje sumnje u duboku radikalizaciju onih koji su bili dio rata IS-a, koji je želio šerijat i Islamsku državu", rekao je Elezi.
U okviru Nacionalne strategije protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, vlada je postavila još četiri cilja: prevencija, zaštita, krivično gonjenje i reagovanje. Međutim, zvaničnici kažu da se uspjeh ne može vidjeti za kratko vrijeme.
"Osigurali smo smještaj, povratak u škole, posebne programe socijalizma i resocijalizacije, zatim svakodnevni rad s psiholozima i psihijatrima. Sve to u okviru divizije za reintegraciju i rehabilitaciju, čiji je glavni zadatak svakodnevni nadzor nad tim ljudima koji su se vratili sa ratnih teritorija", objasnio je Fushtica.
Takođe je spomenuo program deradikalizacije u zatvorima.
Ali, Bedri Elezi kritizira državni pristup, nazivajući ga selektivnim.
"Imali smo posljednje dvije osobe koje su putovale s Kosova u Siriju. Njih dvojica su zajedno zadržani u Turskoj. Jednom je izrečena kazna od samo jedne i po godine i odležao je samo šest mjeseci, dok je drugom izrečena kazna od tri i po godine i još uvijek izdržava punu kaznu. Osoba koja je dobila blažu kaznu, imala je bliske veze s političarima ili ekonomskom moćnim osobama", rekao je Elezi.
Oko 400 stanovnika Kosova, uključujući muškarce, žene i djecu, otputovalo je u Siriju i Irak od početka sukoba u Siriji 2012. godine.
Procjenjuje se da je više od 70 Kosovara ubijeno boreći se zajedno s terorističkim organizacijama, odnosno militantnom grupom Islamska država (IS).
Osobe koje su se uspjele vratiti na Kosovo suočile su se sa sudskim procesima, od kojih neke izdržavaju kazne, dok se protiv 32 žena koje su se vratile u aprilu 2019. vlasti Kosova vrše istražne radnje.
"Nažalost, u Siriji još uvijek imamo državljane, uglavnom žene i djecu. Imamo tačne brojeve, ali zbog postupka, nažalost, ne možemo ih objaviti", rekao je za Radio Slobodna Evropa Lulzim Fushtica, savjetnik vršitelja dužnosti ministra unutarnjih poslova Agima Veliua.
Ali nevladine organizacije koje se bave tim pitanjem kažu da bi broj stanovnika Kosova u Siriji mogao biti i 120.
Bedri Elezi, koji je na čelu Kosovskog instituta za međunarodne studije, kaže da su građani Kosova podijeljeni u dvije grupe.
"Jedna grupa nalazi se u kampovima Al-Hol i Roj, koji broje oko 70-80 ljudi, a druga grupa je oko 50 ljudi koji su izvan kampova, ali koji su u područjima pod kontrolom al-Nusre ili druge frakcije koje nisu bile dio IS (militantna skupina, Islamska država). Dakle, oni su slobodni u gradovima i selima koja kontrolira al-Nusra ili al-Arasham", rekao je Elezi.
Prema savjetniku ministra unutrašnjih poslova, Kosovo je zastalo u procesu repatrijacije svojih građana zbog situacije sa pandemijom koronavirusa.
"Većina naših građana nalazi se u kampovima pod kontrolom kurdskih snaga. Ali, trenutno zbog pandemije i ograničenja kretanja, nismo uspjeli izraditi konkretan plan s datumima kada će se ti ljudi vratiti ili će im biti dozvoljen povratak na Kosovo", rekao je Fushtica.
Dodao je da prema Ustavu i važećim zakonima svaki građanin ima pravo da se vrati na Kosovo, ali to ne garantuje da protiv njih neće biti pravnih postupaka.
"Svi koji su prekršili zakon i počinili različita djela bit će procesuirani u skladu sa važećim zakonom", rekao je Fushtica, dodajući da plan repatrijacije treba koordinirati sa strateškim partnerima, posebno sa Sjedinjenim Državama.
Ali Bedri Elezi kaže da je nedostatak konkretnog plana za povratak žena i djece iz Sirije "posljedica nemara".
"Povratak prve grupe podržao je i realizovao NATO, odnosno Američka vojska. Kosovo je imalo solidnu ulogu, gdje je član KIA (Kosovska obavještajna agencija) pomagao u procesu identifikacije", rekao je Elezi.
Prema njegovim riječima, građani Kosova koji su boravili u kampu Al-Hol, većina se preselila u drugi kamp Al-Roj, gdje se pripremaju programi deradikalizacije.
"Prema informacijama koje imamo započeli su nekoliko programa deradikalizacije. Ovo ima za cilj da olakša državama koje žele da vrate svoje državljane da to učine. To je zato što postoje sumnje u duboku radikalizaciju onih koji su bili dio rata IS-a, koji je želio šerijat i Islamsku državu", rekao je Elezi.
U okviru Nacionalne strategije protiv terorizma i nasilnog ekstremizma, vlada je postavila još četiri cilja: prevencija, zaštita, krivično gonjenje i reagovanje. Međutim, zvaničnici kažu da se uspjeh ne može vidjeti za kratko vrijeme.
"Osigurali smo smještaj, povratak u škole, posebne programe socijalizma i resocijalizacije, zatim svakodnevni rad s psiholozima i psihijatrima. Sve to u okviru divizije za reintegraciju i rehabilitaciju, čiji je glavni zadatak svakodnevni nadzor nad tim ljudima koji su se vratili sa ratnih teritorija", objasnio je Fushtica.
Takođe je spomenuo program deradikalizacije u zatvorima.
Ali, Bedri Elezi kritizira državni pristup, nazivajući ga selektivnim.
"Imali smo posljednje dvije osobe koje su putovale s Kosova u Siriju. Njih dvojica su zajedno zadržani u Turskoj. Jednom je izrečena kazna od samo jedne i po godine i odležao je samo šest mjeseci, dok je drugom izrečena kazna od tri i po godine i još uvijek izdržava punu kaznu. Osoba koja je dobila blažu kaznu, imala je bliske veze s političarima ili ekonomskom moćnim osobama", rekao je Elezi.
Oko 400 stanovnika Kosova, uključujući muškarce, žene i djecu, otputovalo je u Siriju i Irak od početka sukoba u Siriji 2012. godine.
Procjenjuje se da je više od 70 Kosovara ubijeno boreći se zajedno s terorističkim organizacijama, odnosno militantnom grupom Islamska država (IS).
Osobe koje su se uspjele vratiti na Kosovo suočile su se sa sudskim procesima, od kojih neke izdržavaju kazne, dok se protiv 32 žena koje su se vratile u aprilu 2019. vlasti Kosova vrše istražne radnje.
