Politički analitičar Milazim Krasniqi za Kosovo Onlajn ocjenjuje da će konfrontacije između političkih stranaka, neefikasnost institucija, populistička retorika i nagomilani problemi stvoreni pandemijom i ekonomskom krizom pratiti Kosovo i u Novoj 2021. godini.
“Promjene koje se očekuju nakon izbora ne mogu da poboljšaju situaciju, politički sukobi i ova politička filozofija će opstati i u tom smislu ne očekujem da će doći do supstancijalne promjene ni političkog ponašanja ni političke filozofije i nova godina će biti teška za Kosovo, možda i za cio region”, kaže Krasniqi.
Prema njegovim riječima Kosovo ima hroničnu političku krizu, koja često prerasta u institucionalnu krizu, a kao uzrok nestabilnosti navodi Ustav Kosova.
“Ustav je napravljen tako da onemogućava partijama da dobiju veliku većinu kojom bi se lakše forimirala vlada, ima i zagarantovanih mjesta. Izvor ove nestabilnosti je i u ustavu i u izbornom zakonu. S druge strane i ova politička borba nekako je kao ona izreka ”homo homini lupus est - čovjek je čovjeku vuk”, ove političke partije se tako ponašaju svaka protiv svake i to se izražava u crvenim linijama koje onemogućavaju da se formiraju lakše i efikasnije vlade. S druge strane mislim da većina političkih partija nema programe zasnovane na političkim doktrinama, neki kažu da su desni, neki lijevo od centra, a zapravo imaju pomešane programe. Jedna ista stranka ima elemente i ljevičarske i desničarske stranke i zbog toga nemaju jednu jasniju strukturu glasača i zbog toga ima fluktuacija glasača s jedne na drugu stranu. Trebao bi da se pronađe jedan izborni zakon koji bi promovisao veću političku stabilnost”, ističe Krasniqi.
On je mišljenja da su optužnice Specijalnog suda u Hagu dodatno destabilizovale političku situaciju na Kosovu, dodajući da je još uvijek prisutna napetost oko mogućih novih hapšenja.
“Ovi ljudi koji su sada u Hagu su zapravo i vodeći ljudi na političkoj sceni Kosova već 20 godina. Zapravo ja sam očekivao i veće političke turbulencije na Kosovu poslije tih hapšenja. To se nekako prebrodilo ali ipak ne bez posljedica. Mislim da ova priča još nije završena, jer ne znamo da li će biti još optužnica i hapšenja i sljedeća godina će biti neizvjesna. Kosovu će Specijalni sud biti kao kamen oko vrata dugi niz godina, niko ne zna kako će se na kraju sve završiti, a jeste opterećenje za politički život i cjelokupno kosovsko društvo”, objašnjava Krasniqi.
On ukazuje na to da Srbija, po prvi put od početka pristupnih pregovora, nije otvorila niti jedno poglavlje u godini za nama. Dok duboke političke podjele unutar Kosova onemogućavaju Kosovu da krene u reforme, a kamoli da ih sprovede do kraja, što će prema rečima Krasniqija uticati na usporavanje dijaloga.
“Briselski proces se puno odugovlači i odvija se sporo i zaista nije jasno kako će se završiti, Vašingtonski je bio mnogo efikasniji u onom okviru u kome je zasnovan taj dogovor. Poslije izmjena u Bijeloj kući ne zna se tačna sudbina ni tog sporazuma, Kosovo će imati izbore koji će se odužiti do aprila dok se formira nova Vlada. Ni na Kosovu ni u Srbiji nemaju jasnu političku volju da se iznađe neki politički dogovor. U idućoj godini ne očekujem mnogo. Zato ove dvije strane nemaju nikakve šanse da se učlane u EU, jer je ona, naročito poslije pandemije, zatvorila vrata zemljama Zapadnog Balkana i oni nemaju motiv za ubrzanje dijaloga i sljedeća godina će biti spora u tom aspektu”, ocjenjuje Krasniqi.
On se osvrnuo i na položaj srpske zajednice na Kosovu, za koju kaže da je u nezavidnom položaju zbog “ignorisanja kosovske i manipulisanja od strane srpske Vlade”.
“Srpske zajednica na Kosovu je u teškoj poziciji iz dva razloga, prvo što kosovske institucije nisu pronašle nikakvu formulu da uspostave dijalog sa srpskom zajednicom i da pokušaju da tu zajednicu integrišu u kosovsko društvo. Drugo, oni su pod pritiskom Vlade Srbije i takva pozicija je zaista teška, jer oni žive u kosovskoj realnosti, a iznuđeno im je da se ponašaju kao da žive u drugoj realnosti. Institucije Kosova i srpska Vlada bi trebalo da imaju mnogo humaniji pristup prema Srbima na Kosovu, da ne pokušavaju da ih ignorišu kao što radi Vlada Kosova ni da ih manipulišu kao što to čini srpska Vlada”, zaključuje Krasniqi.
Izvor: Kosovo Online
Prema njegovim riječima Kosovo ima hroničnu političku krizu, koja često prerasta u institucionalnu krizu, a kao uzrok nestabilnosti navodi Ustav Kosova.
“Ustav je napravljen tako da onemogućava partijama da dobiju veliku većinu kojom bi se lakše forimirala vlada, ima i zagarantovanih mjesta. Izvor ove nestabilnosti je i u ustavu i u izbornom zakonu. S druge strane i ova politička borba nekako je kao ona izreka ”homo homini lupus est - čovjek je čovjeku vuk”, ove političke partije se tako ponašaju svaka protiv svake i to se izražava u crvenim linijama koje onemogućavaju da se formiraju lakše i efikasnije vlade. S druge strane mislim da većina političkih partija nema programe zasnovane na političkim doktrinama, neki kažu da su desni, neki lijevo od centra, a zapravo imaju pomešane programe. Jedna ista stranka ima elemente i ljevičarske i desničarske stranke i zbog toga nemaju jednu jasniju strukturu glasača i zbog toga ima fluktuacija glasača s jedne na drugu stranu. Trebao bi da se pronađe jedan izborni zakon koji bi promovisao veću političku stabilnost”, ističe Krasniqi.
On je mišljenja da su optužnice Specijalnog suda u Hagu dodatno destabilizovale političku situaciju na Kosovu, dodajući da je još uvijek prisutna napetost oko mogućih novih hapšenja.
“Ovi ljudi koji su sada u Hagu su zapravo i vodeći ljudi na političkoj sceni Kosova već 20 godina. Zapravo ja sam očekivao i veće političke turbulencije na Kosovu poslije tih hapšenja. To se nekako prebrodilo ali ipak ne bez posljedica. Mislim da ova priča još nije završena, jer ne znamo da li će biti još optužnica i hapšenja i sljedeća godina će biti neizvjesna. Kosovu će Specijalni sud biti kao kamen oko vrata dugi niz godina, niko ne zna kako će se na kraju sve završiti, a jeste opterećenje za politički život i cjelokupno kosovsko društvo”, objašnjava Krasniqi.
On ukazuje na to da Srbija, po prvi put od početka pristupnih pregovora, nije otvorila niti jedno poglavlje u godini za nama. Dok duboke političke podjele unutar Kosova onemogućavaju Kosovu da krene u reforme, a kamoli da ih sprovede do kraja, što će prema rečima Krasniqija uticati na usporavanje dijaloga.
“Briselski proces se puno odugovlači i odvija se sporo i zaista nije jasno kako će se završiti, Vašingtonski je bio mnogo efikasniji u onom okviru u kome je zasnovan taj dogovor. Poslije izmjena u Bijeloj kući ne zna se tačna sudbina ni tog sporazuma, Kosovo će imati izbore koji će se odužiti do aprila dok se formira nova Vlada. Ni na Kosovu ni u Srbiji nemaju jasnu političku volju da se iznađe neki politički dogovor. U idućoj godini ne očekujem mnogo. Zato ove dvije strane nemaju nikakve šanse da se učlane u EU, jer je ona, naročito poslije pandemije, zatvorila vrata zemljama Zapadnog Balkana i oni nemaju motiv za ubrzanje dijaloga i sljedeća godina će biti spora u tom aspektu”, ocjenjuje Krasniqi.
On se osvrnuo i na položaj srpske zajednice na Kosovu, za koju kaže da je u nezavidnom položaju zbog “ignorisanja kosovske i manipulisanja od strane srpske Vlade”.
“Srpske zajednica na Kosovu je u teškoj poziciji iz dva razloga, prvo što kosovske institucije nisu pronašle nikakvu formulu da uspostave dijalog sa srpskom zajednicom i da pokušaju da tu zajednicu integrišu u kosovsko društvo. Drugo, oni su pod pritiskom Vlade Srbije i takva pozicija je zaista teška, jer oni žive u kosovskoj realnosti, a iznuđeno im je da se ponašaju kao da žive u drugoj realnosti. Institucije Kosova i srpska Vlada bi trebalo da imaju mnogo humaniji pristup prema Srbima na Kosovu, da ne pokušavaju da ih ignorišu kao što radi Vlada Kosova ni da ih manipulišu kao što to čini srpska Vlada”, zaključuje Krasniqi.
Izvor: Kosovo Online
