Vjosa Osmani želi na jednu od dvije glavne pozicije kao dio eventualne saradnje sa Pokretom Samoopredjeljenje, mjesto predsjednika države ili drugi mandat na mjestu predsjednika Skupštine, prenosi Koha.
Samoopredjeljenje nije porijeklo niti potvrdilo da li je bilo takvih diskusija. Oni su samo ponovili spremnost da se kandiduju sa Osmani na novim izborima, čiji datum još nije određen.
"Saradnja sa Vjosom Osmani je dodatna vrijednost i zajedno sa njom vjerujemo da ćemo imati parlamentarnu većinu. U kontaktu smo sa gospođom Osmani i kad se konačno dogovorimo o obliku saradnje, to će na vrijeme biti objavljeno zajedno sa ostalim detaljima. Dakle, važno je da postoje volja i raspoloženje da se to dogodi, dok je modalitet saradnje stvar bilateralnih diskusija koje su podložne dobroj volji i zajedničkim ciljevima“, rekao je portparol PS Perparim Kryeziu.
Upitan da li namjeravaju da budu partneri sa drugim strankama, prema njegovim riječima, saradnja sa drugim strankama nije dio internih diskusija.
"Pokret Samoopredjeljenje je već najveća stranka u zemlji, ne samo zato što je prva u odnosu na druge stranke, kao što je bio na posljednja dva izbora, već zato što je ovaj put mnogo ispred svih ostalih stranaka. Do sada su koalicije pravljene ili za pobjedu u izbornoj trci ili tako da se poslije izbora može formirati vlada“, rekao je Kryeziu.
Prema njegovim riječima, na ovim izborima se neće dogoditi ni jedno ni drugo.
“Pokret Samoopredjeljenje će biti prvi, ali će takođe biti parlamentarna većina koja će formirati vladu. S tim u vezi, Pokret može sarađivati sa političkim snagama za koje ima otvorenu preferenciju, kao što je gospođa Osmani, ali tako nešto sa političkim opcijama nije na dnevnom redu unutarpartijskih diskusija“, naglasio je on.
Koha nije uspjela da dobije stav od kabineta Osmani u vezi sa raspravama o funkcijama.
Dok se vlada i predsjednik Skupštine biraju većinom glasova svih poslanika, prema Ustavu predsjednik takođe može biti izabran sa 61 glasom, ali pod uslovom da u glasanju učestvuje 80 poslanika.
Nakon potvrđivanja rezultata, prvo mora da se konstituiše novi saziv Skupštine, a zatim se bira predsjednik Skupštine. Ako vršilac dužnosti predsjednika i dalje ima mandat, ostatak prelazi na novoizabranog predsjednika Skupštine kako bi se nastavio sa izborom vlade i predsjednika.
Prema Ustavu, dužnost predsjednika Kosova u statusu vršioca dužnosti ne može se vršiti duže od šest mjeseci. Vjosa Osmani je na dužnost stupila 5. novembra, na dan kada je predsjednik Thaçi podneo ostavku nakon što je Specijalni sud potvrdio optužnicu protiv njega.
Izvor: Kosovo Online/Koha
"Saradnja sa Vjosom Osmani je dodatna vrijednost i zajedno sa njom vjerujemo da ćemo imati parlamentarnu većinu. U kontaktu smo sa gospođom Osmani i kad se konačno dogovorimo o obliku saradnje, to će na vrijeme biti objavljeno zajedno sa ostalim detaljima. Dakle, važno je da postoje volja i raspoloženje da se to dogodi, dok je modalitet saradnje stvar bilateralnih diskusija koje su podložne dobroj volji i zajedničkim ciljevima“, rekao je portparol PS Perparim Kryeziu.
Upitan da li namjeravaju da budu partneri sa drugim strankama, prema njegovim riječima, saradnja sa drugim strankama nije dio internih diskusija.
"Pokret Samoopredjeljenje je već najveća stranka u zemlji, ne samo zato što je prva u odnosu na druge stranke, kao što je bio na posljednja dva izbora, već zato što je ovaj put mnogo ispred svih ostalih stranaka. Do sada su koalicije pravljene ili za pobjedu u izbornoj trci ili tako da se poslije izbora može formirati vlada“, rekao je Kryeziu.
Prema njegovim riječima, na ovim izborima se neće dogoditi ni jedno ni drugo.
“Pokret Samoopredjeljenje će biti prvi, ali će takođe biti parlamentarna većina koja će formirati vladu. S tim u vezi, Pokret može sarađivati sa političkim snagama za koje ima otvorenu preferenciju, kao što je gospođa Osmani, ali tako nešto sa političkim opcijama nije na dnevnom redu unutarpartijskih diskusija“, naglasio je on.
Koha nije uspjela da dobije stav od kabineta Osmani u vezi sa raspravama o funkcijama.
Dok se vlada i predsjednik Skupštine biraju većinom glasova svih poslanika, prema Ustavu predsjednik takođe može biti izabran sa 61 glasom, ali pod uslovom da u glasanju učestvuje 80 poslanika.
Nakon potvrđivanja rezultata, prvo mora da se konstituiše novi saziv Skupštine, a zatim se bira predsjednik Skupštine. Ako vršilac dužnosti predsjednika i dalje ima mandat, ostatak prelazi na novoizabranog predsjednika Skupštine kako bi se nastavio sa izborom vlade i predsjednika.
Prema Ustavu, dužnost predsjednika Kosova u statusu vršioca dužnosti ne može se vršiti duže od šest mjeseci. Vjosa Osmani je na dužnost stupila 5. novembra, na dan kada je predsjednik Thaçi podneo ostavku nakon što je Specijalni sud potvrdio optužnicu protiv njega.
Izvor: Kosovo Online/Koha
