Prema istraživanju Grupe za pravne i političke studije 48,4 odsto građana je spremno da ode sa Kosova, prenosi Koha.
Kako navodi taj medij, na osnovu podataka istraživanja sprovedenog ove godine, u kojem je ispitano 1.065 građana Kosova, GLPS je objavio zabrinjavajuću statistiku.
Izvještaj pokazuje da je u tom pogledu stanje gore nego 2015. godine kada je zabilježen veliki odliv kosovskih građana u inostranstvo.
U ovogodišnjem istraživanju, građani su upitani o rezultatima pandemije, kako bi se videlo da li su posljedice pandemije uticale na spremnost građana za migraciju.
"Prema istraživanju 48,4 odsto ispitanika je spremno da se odseli", kaže se u izvještju GLPS.
Statistike Eurostata pokazuju da se broj tražilaca azila među stanovnicima Kosova značajno smanjio u 2019. godini, u poređenju sa 2015, sa 73.000 zahtjeva na 2300.
Rezultati ovogodišnjeg istraživanja pokazali su i da bi više od 60 posto građana, koji žele da odu, razmotrilo stalnu migraciju.
Rezultati pokazuju da su nedostatak nade u ekonomsku, političku i socijalnu situaciju glavni razlozi želje za odlaskom.
Većina ispitanika koji su spremni na migraciju krive vladu i stranke, prikazujući neuspjeh institucija da ispune očekivanja građana.
"Za razliku od prethodnih anketa, tri glavna razloga koja bi nagovorila pojedince da ne migriraju su bolje mogućnosti zapošljavanja i dostojanstvene zarade, politička stabilnost i poboljšana ekonomska situacija", navodi se u izvještaju.
Ispostavilo se da je spremnost za napuštanje veća kod muškaraca nego kod žena. Podaci pokazuju da su mlađi uzrasti spremniji za odlazak.
Prema GLPS, najveća spremnost za migraciju je u Prištini sa 56 procenata.
U pogledu obrazovanja, spremnost za migraciju veća je među onima koji imaju srednje obrazovanje i studentima.
Pojedinci sa nižim primanjima, između 150 i 300 eura, kategorija su s najvećom spremnošću za odlazak.
Oko 43,7 posto građana koji imaju lična primanja od 900 do 1200 eura spremno je da migrira, a za to krivi uglavnom politiku.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Izvještaj pokazuje da je u tom pogledu stanje gore nego 2015. godine kada je zabilježen veliki odliv kosovskih građana u inostranstvo.
U ovogodišnjem istraživanju, građani su upitani o rezultatima pandemije, kako bi se videlo da li su posljedice pandemije uticale na spremnost građana za migraciju.
"Prema istraživanju 48,4 odsto ispitanika je spremno da se odseli", kaže se u izvještju GLPS.
Statistike Eurostata pokazuju da se broj tražilaca azila među stanovnicima Kosova značajno smanjio u 2019. godini, u poređenju sa 2015, sa 73.000 zahtjeva na 2300.
Rezultati ovogodišnjeg istraživanja pokazali su i da bi više od 60 posto građana, koji žele da odu, razmotrilo stalnu migraciju.
Rezultati pokazuju da su nedostatak nade u ekonomsku, političku i socijalnu situaciju glavni razlozi želje za odlaskom.
Većina ispitanika koji su spremni na migraciju krive vladu i stranke, prikazujući neuspjeh institucija da ispune očekivanja građana.
"Za razliku od prethodnih anketa, tri glavna razloga koja bi nagovorila pojedince da ne migriraju su bolje mogućnosti zapošljavanja i dostojanstvene zarade, politička stabilnost i poboljšana ekonomska situacija", navodi se u izvještaju.
Ispostavilo se da je spremnost za napuštanje veća kod muškaraca nego kod žena. Podaci pokazuju da su mlađi uzrasti spremniji za odlazak.
Prema GLPS, najveća spremnost za migraciju je u Prištini sa 56 procenata.
U pogledu obrazovanja, spremnost za migraciju veća je među onima koji imaju srednje obrazovanje i studentima.
Pojedinci sa nižim primanjima, između 150 i 300 eura, kategorija su s najvećom spremnošću za odlazak.
Oko 43,7 posto građana koji imaju lična primanja od 900 do 1200 eura spremno je da migrira, a za to krivi uglavnom politiku.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
