Sjever 20 godina bez računa za struju

Odmah nakon početka nezavisnog rada kosovskog energetskog sistema, Srbija je zaustavila prenos od 500 megavata električne energije koji je Kosovo uvozilo iz te zemlje, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nebih (Zariqi) Zarići, član odbora Kosovskog operatora za prenos i tržište električne energije (KOSTT).

Zarići dodaje da su ti megavati, koje je Srbija blokirala, nadoknađeni sporazumom između Kosova i Severne Makedonije o snabdevanju električnom energijom.

"Poznato je da je Srbija najveći proizvođač električne energije u regionu i sve zemlje u regionu delimično snabdeva Srbija. Kosovo ne ispunjava sve kapacitete za proizvodnju energije. Imali smo manjak od 500 megavata. Te megavate smo do ovog trenutka uzimali od Srbije i u trenutku stupanja na snagu ovog sporazuma, odnosno od kako je kosovski energetski sistem postao nezavistan, Srbija je prestala da prenosi električnu energiju na Kosovo", kaže Zarići.

"Sada smo već sigurni u funkcionisanje električne energije tako da verujem da će ovih dana snabdevanje biti stabilno", rekao je on uz napomenu da je elektroenergetska interkonekcija od 400 kilovata iz sporazuma sa Albanijom već puštena u funkciju.

KOSTT napustio regulatorni blok sa Srbijom


KOSTT od 14. decembra funkcioniše nezavisno od regulatornog bloka EMS (Srbija, Crna Gora i Severna Makedonija). Izlazak iz tog sistema i priključivanje u blok sa Albanijom je predviđeno sporazumom sa Evropskom energetskom mrežom prenosnog sistema za energiju (ENTSO) koji je stupio na snagu 29. septembra.

Tako je puštena u funkciju elektroenergetska interkonekcija od 400 kilovata između Albanije i Kosova, poznatija kao "Energetski autoput Kosovo-Albanija" koja je završena još 2016.

To će, prema ocenama KOSTT-a, imati pozitivan uticaj na optimizaciju dva sistema i povećanje prenosnih kapaciteta između dve zemlje.

Ministarstvo ekonomije i zaštite životne sredine, u čiji sektor spada oblast enregtike, je u izjavi za RSE navelo da će primena sporazuma sa ENTSO biti u fazi testiranja do 31. decembra, te da su angažovani svi akteri iz energetskog sektora.

"Trenutno se suočavamo sa preprekama iz Srbije koje blokiraju prenos električne energije sa vodova na kosovsko-srpskoj granici. Kako se izveštava, za sada sve ide dobro u ovom procesu. Pomoć međunarodnih partnera ni na koji način ne treba zanemariti", navodi se uz napomenu da se Kosovo trenutno se suočava sa blokadom iz Srbije kada je u pitanju prenos električne energije sa vodova na kosovsko-srpskoj granici.

Šta predstoji?

Bivši ministar za ekonomski razvoj u Vladi Kosova, Valjdrin Luka (Valdrin LLuka) poručuje da će KOSTT sada početi da prikuplja prihode do tri miliona evra godišnje na osnovu cirkulacije električne energije na međunarodnom tržištu.

"Ovo nezavisno funkcionisanje i saradnja sa Albanijom počeće da se razvija još više, jer imamo liniju velikog kapaciteta, uvek imamo prekomernu proizvodnju energije tokom leta i nedovoljnu proizvodnju tokom zime. I, normalno, otvara se još jedno svetsko tržište, poput Italije, još jedan deo koji omogućava prodaju energije i jeftinije kretanje", kaže Luka.

Međutim, Dardan Abazi, viši istraživač u Institutu za razvojnu politiku (INDEP), ocenjuje da nezavisno delovanje kosovskog energetskog sistema ima pozitivne elemente ali ne i realizacija sporazuma kada je u pitanju sever Kosova kao ni garancije da će taj deo biti integrisan u kosovsko energetsko tržište.

"Bez političke volje i uspostavljanja vlasti kosovskih institucija u tom delu, ne očekujem punu primenu energetskog sporazuma i normalnu funkcionalnost energetskog sistema", kaže Abazi.

Dve decenije bez računa za struju

Pre osamostaljivanja kosovskog energetskog sistema, Srbija je neprekidno stvarala probleme sa raspodelom kapaciteta, kaže Nebih Zarići, član odbora KOSTT-a.

"Srbija je, kada je to želela, pravila prepreke za kapacitete koje smo uvozili iz različitih zemalja a koje su trgovci prijavljivali preko srpskog sistema", kaže on.

Takođe, meštani četiri opština na severu Kosova sa većinskim srpskim stanovništvom (Severna Mitrovica, Zubin Potok, Zvečan i Leposavić) od 1999. godine nisu plaćali račune za struju kojom su se snabdevali uglavnom sa Kosova ali po potrebi i iz Srbije.

Procenjuje se da dug za utrošenu električnu energiju u opštinama na severu Kosova, na godišnjem nivou iznosi oko 12 miliona evra.

Do 2017. godine, ovaj dug su plaćali građani Kosova iz ostalih opština južno od Ibra.

Sa druge strane, meštani opština na severu Kosova su dobijali račune za utrošenu električnu energiju od srpskog "Elektrokosmeta", koju Kosovo smatra nelegalnom kompanijom.

Međutim, za više od 20 godina ima i brojnih korisnika koji su se priključili ilegalno na mrežu i nisu prijavili svoja brojila nadležnom preduzeću, tako da njima nije moguće obračunati utrošenu električnu energiju.

Kosovo i Srbija su 2013. godine, u okviru dijaloga u Briselu, postigli sporazum o energetici kojim je predviđeno osnivanje novog preduzeće pod nazivom "Elektrosever" koje bi funkcionisalo u skladu sa kosovskim pravnim i regulatornim okvirom.

Ovo novo preduzeće bi trebalo da vrši snabdevanje električnom energijom potrošača u četiri opštine na severu Kosova sa većinskim srpskim stanovništvom.

Zarići navodi da je Srbija u Briselu pristala da formira preduzeće u skladu sa zakonima Kosova ali tvrdi da nikada nije podnet zahtev za dozvolu.

"Tamo [na severu] deluju ilegalno. Neko prikuplja sredstva za utrošenu električnu energiju, ali sada državni organi moraju da reaguju, ko je ta kompanija i kako funkcioniše", navodi on.

Kaže i da će sada, kada je kosovski energetski sistem postao nezavistan, sve nadležne institucije, odnosno Vlada, KOSTT i Elektro energetska korporacija moći lakše da pristupe potrošačima na severu i kada je reč o naplati računa.

"Trebalo bi još da se razgovara o političkom aspektu, ali verujem da ćemo našim odmerenim pristupom moći da stavimo sever Kosova pod kišobran", kaže Zarići.

Mijačić: Uskoro će biti uspostavljena kontrola nad sistemom naplate

"Srbija više nema mogućnost da šalje električnu energiju na Kosovo, pre svega na sever Kosova, dok za to ne dobije dozvolu od KOSTT-a", objašnjava Dragiša Mijačić, koordinator beogradske radne grupe za poglavlje 35 Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji, koje sadrži mehanizam za praćenje sprovođenja postignutih dogovora u okviru dijaloga Beograda i Prištine.

On smatra i da će se sada promeniti situacija kada je u pitanju naplata računa u opštinama na severu Kosova imajući u vidu da će električna energija koja bude dolazila do građana biti regulisana od strane KOSTT-a.

"To znači da će se vrlo brzo uspostaviti kontrola nad sistemom naplate i ispostavljaće se računi građanima. Međutim, kada se počne sa ispostavljanjem računa građanima, mora da se implementira još jedan segment energetskog sporazuma a to je formiranje preduzeća Elektrosever, ono je registrovano u kosovskom sistemu, međutim nije dobilo licence za rad", kaže Mijačić.

Šta kažu meštani Mitorivice?

Neki od meštana Severne Mitrovice imaju različite stavove kada je u pitanju plaćanje računa za struju.

Tako se Zoran Radojković nada da će račune građana sa severa Kosova platiti Srbija.

"Ionako živimo u veoma priličnom području. Ako im je stalo da održe ovaj deo teritorije, valjda će pokriti te troškove", kaže on.

Milan Đorđević ukazuje da mnogi meštani Severne Mitrovice nisu plaćali račune za utrošenu električnu energiju: "Struja se ne plaća 20 godina. Dosta je bilo".

Dragan Bojović, pak, smatra da struja ne treba da se plaća ni u budućnosti.

"Nije u potpunosti rešen ovaj problem. Ni status nije regulisan, pa zašto plaćati račune", kaže Bojović.

Zvaničnici KOSTT-a su u ranijim izjavama za RSE rekli da je Srbija od 2008. ilegalno eksploatisala kosovsku prenosnu mrežu i prikupila prihode od oko 65 miliona evra.